BERLIN,
Trojica hrvatskih državljana s prebivalištem u Njemačkoj uhićena su u petak navečer u Berlinu zbog upletenosti u veliku aferu namještanja nogometnih rezultata na kladionicama koja je potresla njemački sport, objavilo berlinsko je tužiteljstvo. Prema priopćenju glasnogovornika berlinskog pravosudnog senata Michaela Gruenwalda, policija je izvršila racije u četiri objekta prilikom koje su uhićeni vlasnik lokala "King" u berlinskoj četvrti Charlottenburg i njegov brat. Prema neslužbenim informacijama, radi se o hrvatskom državljaninu Milanu Šapini i njegovom bratu Filipu. Treći brat Ante sam se nekoliko sati kasnije predao policiji. Gruenwald nije želio potvrditi identitet uhićenika pozivajući se na potrebe istrage koja je još u tijeku. Glasnogovornik je potvrdio da su uhićeni po nalogu za umiješanost u u aferu koja potresa njemački nogomet, a radi se o namještanju rezultata na listićima sportskih kladionica. Radi se o najvećoj aferi u sportskom klađenju, koja je uzdrmala njemački i politički i sportski život, a kasno poslije podne savezni ministar unutarnjih poslova Otto Schilly izjavio je da će se ta afera brzo riješiti, te da neće dopustiti da se njome naškodi promociji Njemačke za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2006. Naime, njemački sudac Robert Hoyzer priznao je u četvrtak da je sudjelovao u namještanju rezultata utakmica koje je sudio i na koje se osobno kladio. Hoyzer (25) je ponudio ispriku i obećao punu suradnju sa istražnim organima u najvećoj aferi u njemačkom nogometu u zadnjih 30 godina. Također, magazin "Stern" objavio je kako je sudac Hoyzer navodno imao redovite kontakte s "hrvatskom kladioničarskom mafijom" u Berlinu.
PODGORICA,
Stotinjak crnogorskih političara i uglednika u petak je u Podgorici osnovalo Vijeće za neovisnu Crnu Goru, koje si je u zadatak stavilo organiziranje referenduma o državnom statusu Crne Gore. Osnovni ciljevi Vijeća, kako se navodi u usvojenoj platformi, biće konstituiranje nezavisne države, članstvo u Europskoj uniji (EU), otvoreni i prijateljski odnosi sa Srbijom, podrška regionalnom miru, stabilnosti i prosperitetu, kao i međunarodnim organizacijama i integracijama. Koordinator Vijeća Branko Lukovac, aktualni veleposlanik SCG u Rimu, ocijenio je da će "Crna Gora tek na temelju pune samostalnosti i ravnopravnosti, moći uspješnije graditi sebe, bolju budućnost za svoje građane i dobre odnose sa susjedima". Lukovac je ustvrdio da "sadašnja državna zajednica nije ispunila očekivanja". "Crna Gora je sada talac neostvarenih ambicija jednih u Srbiji, ili neriješenih problema drugih u regiji. Njezin put ka ujedinjenoj Europi, svom mjestu u zajednici slobodnih i prosperitetnih država, onemogućen je jer je uvjetovan lojalnošću državnom okviru koji je nepodoban za pridruživanje integracijama", rekao je Lukovac. Osnivanju Vijeća nazočilo je oko 130 ljudi, među kojima čelnici Demokratske partije socijalista (DPS) premijera Mila Đukanovića i Socijaldemokratske partije Ranka Krivokapića, te predstavnici albanskih stranaka i Hrvatske građanske inicijative. Oporbene crnogorske stranke su samo dan ranije u Budvi formirale Pokret za očuvanje državne zajednice Srbije i Crne Gore.
LJUBLJANA
Slovenski parlament će sljedećeg utorka ratificirati europski ustavni ugovor, čime će Slovenija postati treća država koja je to učinila od njegova potpisivanja, objavljeno je u petak. "To je narodni ustav, pa je zadaća politike da ljude što bolje informira o tome kakva im prava donosi taj dokument", izjavio je u petak u Ljubljani šef misije Europske unije u Sloveniji Erwan Fouere, govoreći na sastanku društva Udružena Europa koje promovira ideju europskih integracija. Upravo objavljeno istraživanje koje je provedeno u svim europskim državama pokazalo je da Slovenci iznadprosječno podržavaju ratifikaciju ustavnog ugovora iako priznaju da o tom dokumentu malo znaju. Među ostalim, 90 posto slovenskih ispitanika u europskoj anketi potvrdno je odgovorilo na pitanje uvodi li se tim ustavom jedinstveni europski porez, što nije točno. Ocjena je službene politike da referendum o ustavnom ugovoru u Sloveniji nije potreban jer su referendum o ulasku u Europsku uniju i glasovanje u parlamentu o pristupu Slovenije u EU pokazali visok stupanj suglasja. Za ulazak Slovenije u EU lani je na referendumu glasovalo je više od 90 posto punoljetnih građana, a u parlamentu je za ratifikaciju pristupnog ugovora tom prilikom glasovalo 80 od 90 zastupnika, a nitko nije bio protiv.
DAVOS
Ukrajina namjerava predati molbu za pristup u Europsku uniju u bliskoj budućnosti, izjavio je u petak u Davosu novi ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko. On je u govoru pred Svjetskim gospodarskim forumom precizirao planove svoje zemlje i kao "treći strateški cilj" naveo ulazak Ukrajine u Europsku uniju, ocjenivši da njegova zemalja može dati "veliki doprinos" ujedinjenoj Europi. Juščenko drži da su prva dva strateška cilja novog režima u Kijevu "pretvorba ukrajinskog gospodrstva u tržišnu ekonomiju" i stvaranje "partnerstva s Ruskom Federacijom". U njegovom prvom pojavljivanju pred političkom i poslovnom kremom koja se svake godine okuplja u Davosu, novog ukrajinskog predsjednika sudionici Foruma su dočekali s ovacijama.
WASHINGTON
Irački iseljenici započeli su u petak diljem Sjedinjenih Država glasanje za iračku nacionalnu skupštinu. Blizu 26.000 Iračana registriralo se za glasanje u pet američkih područja u kojima živi većina iračkih iseljenika: u Detroitu, Chicagu, Nashvilleu, Los Angelesu i Washingtonu. Oni će na biralištima na tim područjima moći glasati sljedeća tri dana dok će izbori u Iraku biti u održani u nedjelju 30. siječnja. Pravo sudjelovanja na izborima imaju punoljetne osobe rođene u Iraku ili one čiji je otac Iračanin. Na izborima se bira privremena nacionalna skupština koja će sastaviti novi irački ustav. Broj registriranih birača znatno je niži od broja Iračana u SAD-u koji imaju biračko pravo jer ih samo na području Detroita živi više od 100.000. Organizatori izbora u SAD-u kao razloge slabijeg odaziva Iračana navode nedostatak dokumenata, udaljenost birališta od mjesta stanovanja, loše vrijeme te strahovanja od odmazde protivnika izbora.
WASHINGTON
Vijeće sigurnosti UN-a u petak je za novih šest mjeseci produljio mandat svojim mirovnim snagama na jugu Libanona kako bi nadgledale primirje duž granice s Izraelom, te u Gruziji gdje sprječavaju ponovo izbijanje sukoba između vladinih snaga i separatista u Abhaziji. Vijeće sigurnosti UN-a jednoglasno je produljio mandat mirovnoj misiji (UNIFIL) u Libanonu do 31. srpnja. Oko tisuću pripadnika misije nadgleda prekid vatre duž tzv. "plave linije" iza koje su se povukle izraelske snage 2000. godine. Vijeće sigurnosti također je do 31. srpnja produljilo mandat promatračkoj misiji u Gruziji i pozvalo na rješavanje već desetgodišnjeg spora gruzijske vlade i separatista u Abhaziji uz puno poštivanje teritorijalne cjelovitosti Gruzije. Vijeće sigurnosti je u svojoj rezoluciji prihvatilo preporuku glavnog tajnika UN-a Kofija Annana koji je UN-ovu promatračku misiju (UNOMIG) u svom izvješću ocijenio ključnom za sprječavanje ponovnog izbijanja sukoba između gruzijske vlade i separatista u Abhaziji. Vijeće je naglasilo potrebu rješavanja statusa Abhazije u okviru države Gruzije i potvrdilo potporu suverenosti, neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti Gruzije unutar njezinih međunarodno priznatih granica.