Hrvatska se odlučila zvoniti poslije tuče - dokument je već prihvaćen i zato se ne može vratiti u ponovnu raspravu, rekla je za ljubljanski list voditeljica slovenskog izaslanstva u parlamentarnoj skupštini VE-a Darja Lavtižar Bebler.
Stalni odbor VE-a (PACE) lani je u Varšavi prihvatio rezoluciju o toj temi, no hrvatskoj delegaciji takav odnos prema problematici štediša ne odgovara, podsjeća list. "Voditelj hrvatskog izaslanstva Frano Matušić (HDZ) je upozorio da je rezolucija prihvaćena, a da na zasjedanje nisu bili pozvani predstavnici Hrvatske, BiH i Slovenije, pa je zajedno s voditeljem izaslanstva iz BiH Elmirom Jahićem članovima stalnog odbora pismeno predložio da se rasprava na parlamentarnoj skupštini odloži. Autor materijala o Ljubljanskoj banci, Nizozemac Eric Jurgens, nije uslišao molbe Zagreba i Sarajeva, pa je odbor većinom glasova prihvatio spomenuto gradivo", navodi "Delo".
Kako piše list, Matušić je u Strasbourgu Jurgensa javno optužio da je zlorabio svoj utjecaj, a u Hrvatskoj i BiH njegovim pristupom oko štediša od samoga početka nisu bili zadovoljni. "Kritike navode da je njegovo izvješće previše naklonjeno Sloveniji, što se doista ne može zanijekati. Jurgens u 18 stranica dugom izvješću tvrdi da je cijela stvar više politički nego pravni problem, pa predlaže osnutak kolektivnog fonda pod okriljem Vijeća Europe koji bi podmirio dug prevarenim štedišama", piše "Delo".
Jurgensovo je izvješće, navodi slovenski list, nastajalo dvije godine. On je u njegovoj izradi konzultirao "najpoznatije europske pravne i financijske stručnjake", te među ostalim predložio da u kolektivnom fondu za obeštećenje štediša izvan Slovenije sudjeluje i Europska unija u okviru Pakta stabilnosti u jugoistočnoj Europi.
"U Hrvatskoj to odbijaju i među ostalim navode da su dva člana iz rezolucije VE-a o štedišama u potpunoj suprotnosti i da je stvar zato neprihvatljiva. Šesti članak govori da bi o problemima nekadašnjih štediša Ljubljanske banke morao odlučivati sud za ljudska prava u Strasbourgu, dok sedmi primjećuje kako je bolje stvar rješavati politički i dogovorom zemalja nasljednica jer je sud za ljudska prava preopterećen predmetima iz cijele Europe", navodi "Delo".
List navodi da je Jurgens odlučno odbio i aluzije o tome da je djelovao u korist Nove Ljubljanske banke čiji je djelomični vlasnik i belgijska skupina KBC. "Matušić aludira da se je Jurgens otvoreno stavio na stranu Slovenije i navodi da su ga zbog toga štediše prijavili odjelu za gospodarski kriminal Vijeća Europe, no on to odlučno demantira. Tvrdi da se nikada nije sastao s predstavnicima Nove Ljubljanske banke nego samo s predstavnicima slovenske centralne banke (Banke Slovenije) i to u Strasbourgu", piše "Delo".