Tri ugovora između Republike Hrvatske i Deutsche Telekoma (DT) iz listopada 2001., kojima je DT postao vlasnikom 51 posto dionica tadašnjih Hrvatskih telekomunikacija (HT), nije moguće objaviti u cijelosti jer su poslovna tajna, kazao je Kalmeta, ministar mora, turizma, prometa i razvitka. Zbog toga je napravljen njihov sažetak koji donosi sve najbitnije činjenice iz ugovora, kazao je Kalmeta na konferenciji za tisak.
Riječ je o sažetcima ugovora potpisanih 17. listopada 2001. kojima se definiraju međusobna prava i obveze između RH, DT-a i HT-a - Ugovora o kupoprodaji dionica između RH i DT-a, Ugovor o međusobnim odnosima dioničara između RH, Hrvatskih telekomunikacija i DT-a te Okvirnog ugovora između RH, Hrvatskih telekomunikacija i DT-a.
Uz opise međusobnih prava i obveza, Hrvatskoj se, među ostalim, postavlja ograničenje u vezi davanja UMTS koncesija. Pritom se mogu izdati samo četiri takve koncesije, a zadnja tek nakon četiri godine od početka rada prve UMTS usluge u Hrvatskoj. To bi značilo tek 2009., jer Hrvatska tek ove godine počinje s UMTS-om.
Vezano uz fiksnu telefoniju ugovori su potvrđivali monopol HT-a do kraja prošle godine, dok je za mobilnu telefoniju vidljivo da je postojala mogućnost objave natječaja za trećeg operatera još početkom početkom 2002. ali uz klauzulu da ne može početi s radom prije 1. listopada 2003.
Na upit je li DT ispunio svoje obveze iz Ugovora vezane uz investiranje, Kalmeta je odgovorio da se upravo radi analiza ali da je obveza DT-a investiranje 750 milijuna eura do kraja 2004. To uključuje i izgradnju UMTS mreže, što kasni, dometnuo je državni tajnik Dražen Breglec.
Odluči li se Hrvatska za daljnju privatizaciju HT-a, ugovorima je predviđeno pravo prvokupa od strane DT-a.
Ministar Kalmeta nije želio komentirati niti ocjenjivati odredbe ugovora, jer u tome, kako je rekao, nije ni sudjelovao. O tome će, rekao je, sud morati donijeti hrvatska javnost.
Naznačio je i da će sadašnja hrvatska Vlada poštovati odredbe toga ugovora, jer je to njezina međunarodna obveza, te da je odluku o objavljivanju dijelova ugovora (sažetka) donijela temeljem Zakona o pristupu informacijama i zbog interesa šire javnosti.
Dometnuo je da je DT u dva navrata u hrvatski državni proračun uplatio više od 1,35 milijardi eura za 51 posto dionica HT-a (1999. kada je kupio prvih 35 posto dionica HT-a za 850 milijuna američkih dolara i 2001. kada je za dodatnih 16 posto platio 500 milijuna eura), što je, kaže Kalmeta, bio veliki novac i najveća privatizacija u regiji. Ulaskom DT-a na hrvatsko telekom tržište Hrvatska je tada, napominje Kalmeta, poslala snažan signal o svojoj investicijskoj stabilnosti.
Ova će Vlada, nastavio je Kalmeta, svakako zahtijevati da DT ispuni sve svoje obveze iz ugovora koje je prema Hrvatskoj preuzeo te će tražiti da HT ispuni svoju funkciju nositelja razvoja hrvatskog telekom tržišta u još većoj mjeri nego do sada.
Inzistirat ćemo, ističe Kalmeta, i na dosljednoj provedbi masovnog uvođenja širokopojasnog pristupa Internetu, da se ostvare sve investicije koje do sada nisu (o čemu se radi analiza), obveze prema radnicima i njihovom obrazovanju te da se HT treba pozicionirati u regiji.
Kalmeta je uvjeren i da će objavom sažetka, koji po njemu na razumljiv način pokazuje sve relevantne činjenice iz ugovora, biti zadovoljeno opravdano veliko zanimanje hrvatske javnosti, koja, kako dodaje, ima pravo na informaciju o radu državnih tijela. Nada se da će se time prekinuti i sve špekulacije koje su se do sada pojavljivale u javnosti vezano za tu privatizaciju.