FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

O sažetku ugovora o prodaji HT-a DT-u iz 2001.

ZAGREB, 27. siječnja 2005. (Hina) - Sažetcima triju ugovora izmeđuRepublike Hrvatske i Deutsche Telekoma (DT) iz listopada 2001., kojimaje DT postao vlasnikom 51 posto dionica tadašnjih Hrvatskihtelekomunikacija (HT), prvi su put javnosti iznesene mjerodavnečinjenice o toj poslovnoj transakciji odnosno drugom dijeluprivatizacije HT-a, sadašnjeg T-HT-a.
ZAGREB, 27. siječnja 2005. (Hina) - Sažetcima triju ugovora između Republike Hrvatske i Deutsche Telekoma (DT) iz listopada 2001., kojima je DT postao vlasnikom 51 posto dionica tadašnjih Hrvatskih telekomunikacija (HT), prvi su put javnosti iznesene mjerodavne činjenice o toj poslovnoj transakciji odnosno drugom dijelu privatizacije HT-a, sadašnjeg T-HT-a.

Tri ugovora (Ugovor o kupoprodaji dionica između RH i DT-a, Ugovor o međusobnim odnosima dioničara između RH, Hrvatskih telekomunikacija i DT-a te Okvirni ugovor između RH, Hrvatskih telekomunikacija i DT-a) se zbog odredbi u njima ne mogu i ne smiju objaviti u cijelosti, jer su se ugovorne strane obvezale na povjerljivost.

Sažetci, koje je za resorno ministarstvo pripremila jedna zagrebačka odvjetnička kuća, obuhvaćaju više područja međusobnih odnosa, prava i obveza između Republike Hrvatske, DT-a i HT-a. Tako za mobilnu telefoniju stoji da se Hrvatska obvezala neodobravati više od četiri UMTS koncesije (mreža treće generacije mobilne telefonije), pri čemu četvrtu koncesiju neće dodijeliti prije isteka četiri godina od početka pružanja prve UMTS usluge u Hrvatskoj.

Kako su u Hrvatskoj krajem prošle godine dodijeljene tri UMTS koncesije T-Mobile-u, VIPnetu i Tele2 (kao trećem operateru), od kojih je prvu UMTS uslugu u siječnju ove godine ponudio VIPnet, četvrta bi koncesija mogla biti dodijeljena tek 2009.

HT po ugovoru pak nije obvezan do 18. listopada 2006. drugim koncesionarima omogućiti nacionalni povezivanje (roaming) između mreža druge i treće (GSM-UMTS) i mreže treće generacije (UMTS-UMTS).

Iz sažetka ugovora vidljivo je i da je natječaj za trećeg mobilnog operatera odnosno za kombiniranu koncesiju GSM/UMTS mogao biti objavljen još početkom 2002., ali uz klauzulu da novi koncesionar ne može početi s radom prije 1. listopada 2003.

Natječaj za nove koncesije u mobilnoj telefoniji odnosno za trećeg mobilnog operatera objavljen je tek u ljeto 2004., čemu je prethodilo i donošenje novih, važnih pravilnika o dodjeli koncesija i naknadi.

Ugovorima je, vezano uz fiksnu telefoniju, potvrđen monopol HT-a do kraja prošle godine, odnosno do 1. siječnja 2005., do kada HT nije bio obvezan omogućiti pristup drugim potencijalnim operaterima svojoj tzv. lokalnoj petlji niti pružati usluge predodabira nositelja i prenosivosti broja.

Pristup lokalnoj petlji, a time i međusobno povezivanje operatera (interkonekcija), važno je za operativnu pojavu novih fiksnih operatera u Hrvatskoj, čemu je prethodilo donošenje pravilnika koji su regulirali taj pristup.

Tako su nastali i "povoljniji" uvjeti za nove fiksne operatere pa su u kratko vrijeme, krajem prošle godine, izdane dvije dozvole za fiksnu telefoniju - tvrtkama Optima Telekom i Portus. One početak svog komercijalnog rada najavjuju za proljeće ove godine, a to će ovisiti o rezultatima komercijalnog dogovora s HT-om.

U vezi ulaganja u infrastrukturu i razvoj usluga HT-a u ugovorima stoji da je obveza DT-a do kraja 2004. investirati 748 milijuna eura, u što su uključena i ulaganja u izgradnju UMTS mreže, ali ne i naknada za koncesiju.

S obzirom na prava i obveze dioničara (DT i hrvatska Vlada) u sažetcima ugovora stoji da hrvatska Vlada, odluči li se za daljnju prodaju dionica, o tome pismeno mora izvijestiti DT, koji u tom slučaju ima pravo prvokupa.

Hrvatska strana je pak zadržala pravo prijenosa dionica ratnih veterana i radničkih dionica (7+7 posto) fondovima ili drugim državnim institucijama.

Ugovorima su uglavljena i postupanja u svezi imenovanja članova Nadzornog odbora odnosno Uprave tvrtke i donošenja odluka, među kojima je i odredba da dok država ima značajniji vlasnički udjel predsjednik Uprave i najmanje jedan njezin član moraju biti hrvatski državljani.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙