Predstavljajući Gilićev Rječnik bilja (670 str.), profesor u miru sa zagrebačkoga Farmaceutskog fakulteta Ivan Šugar izrazio je nadu kako će to djelo u niski nevelika broja leksikografskih botaničkih djela na hrvatskom jeziku pridonijeti pokušaju izradbe hrvatskoga biljnog imenika.
O identitetu jednoga naroda, kako je istaknuo Šugar, govore i imena biljaka, koja su također svojevrstan spomenik održanju hrvatskoga naroda. Pritom je naveo ime biljke podzemljuh, koja je prvi put spomenuta u nas 1450. u jednome kodeksu i održala se do danas.
"Gotovo petsto godina života imena biljaka živo je svjedočanstvo naroda o vlastitoj kulturi i identitetu", istaknuo je Šugar.
Govoreći o građi koja je u Rječniku bilja, objavljenu u nakladi delničke "Erebia Gorana", podijeljena u devet cjelina, Šugar je upozorio na veliku neujednačenost biljnih naziva u nas, nepoštivanje narodnog nazivlja i konstruiranja bez osnove novih naziva za pojedine biljke, kao primjerice majčina dušica, koju su neki nazvali "babina i bablja dušica".
Po Šugarovim riječima u tom rječniku filolozi će naći bogatu građu za jezikoslovne radove, a botaničari će na temelju obilne nomenklaturne građe sabrane na jednom mjestu moći lakše uklanjati dvojbe pri imenovanju određenih biljnih naziva.
Na Šugarovu primjedbu kako rječnik nije kritičko djelo iz hrvatske biljne nomenklature, Stanislav Gilić je rekao kako to nije bila njegova svrha, nego fotografski pokazati kakva sve rješenja postoje. "Neka se normativci pozabave tim pitanjem", dodao je Gilić, koji je govorio o dugotrajnu, ustrajnu i mukotrpnu radu na rječniku, koji se nastavio i kad je rječnik, usprkos pozitivnim recenzijama, trebalo objaviti.
U glazbenom programu nastupile su članice riječkog HNK "Ivana pl. Zajca" Nina Simičić, glasovir i Danijela Maras-Mendiković, violina.
(Hina) xmc ymc