Po riječima autora, njegovo je djelo uglavnom posvećeno "učincima utjecaja što su ga romanski jezici i dijalekti izvršili na jezik Hrvata koji od VII. stoljeća žive na istočnoj obali Jadranskoga mora, od Istre do Boke kotorske".
"Jadranske etimologije" (Knjiga I,A-H,243 str.,1998.; Knjiga II,I-Pa,303 str.,2003.; i Knjiga III, Pe-Ž,486 str.,2004.) objavila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjiga u sklopu znanstvenog projekta Dopune Skokovu etimologijskom rječniku.
U njima se ne ponavlja Skokova građa, nego samo dopunjuje, a to često dovodi do mogućnosti, kako napominje Vinja, drugačijeg zaključivanja o njezinu postanju.
Dopune Skokovu rječniku zamišljene su kao temeljna predradnja budućem široko zamišljenom hrvatskom etimološkom rječniku koju bi zajednički obavili kroatisti, slavisti, germanisti, romanisti, balkanolozi, turkolozi, indoeuropeisti i specijalisti za druge jezikoslovne discipline.
Nastojeći udovoljiti tom zahtjevu, a čekajući da i drugi dadu svoj doprinos, kako napominje Vinja, predao je sudu mjerodavne javnosti "Jadranske etimologije", kao svoj doprinos jednom novom i znatno uređenijem izdanju Skokova Rječnika.
Veliki hrvatski jezikoslovac Petar Skok (1881.-1956.) autor je kapitalnog djela o značenju, podrijetlu i povijesti hrvatskog leksika - Etimologijskog rječnika hrvatskoga jezika (I-IV), koji je objavljen 1971.-1974., a za tisak ga je priredio Valentin Putanec.
Vojmir Vinja (Dubrovnik, 1921.), romanist, prevoditelj, umirovljeni profesor zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, objavio je nekoliko desetaka lingvističkih radova, Gramatiku španjolskog jezika, rječnike španjolsko-hrvatskog i hrvatsko-španjolskog jezika te francusko-hrvatskog i hrvatsko-francuskog jezika, dvosveščano djelo "Jadranska fauna. Etimologija i struktura naziva" (1986.) itd.
"Jadranske etimologije" 24. siječnja predstavit će u Palači HAZU-a urednik troknjižja Radoslav Katičić te August Kovačec i autor.