"Zagreb i Hrvatska mnogo su dobili organizacijom natjecanja i stvari se na području sportske infrastrukture ponovo kreću naprijed, ali je natjecanje bilo popraćeno pretjeranim samohvalisanjem. Pred time je pokleknulo i vodstvo svjetskog pokala u alpskom skijanju, a izgledalo je kao da na Sljemenu dodjeljuju Oskare", neki su od dojmova slovenskog novinara koji primjećuje i to da je zagrebačka utrka bila samo nekoliko dana prije već tradicionalne Zlatne lisice u Mariboru.
Čini se, navodi "Delo", da zagrebačko natjecanje "imitira" mariborsko - pa i samim nazivom - "Zlatni medvjed".
"Sljemenu sada najavljuju sjajnu budućnost, ženskom slalomu idućih bi se godina trebao pridružiti i muški slalom, organizatori i turistički djelatnici obećavaju investicije i procvat... Još nije poznato koliko je projekt Zlatnog medvjeda koštao jer se javno iznose različite brojke, no organizacijski troškovi i infrastruktura navodno su stajali 160 milijuna kuna. Računa se na trajnu vrijednost takve velike manifestacije što se može očekivati samo ako se u Sljeme bude i u buduće redovno investiralo, ali i na promociju za cijelu državu. Nema sumnje da je organizacija utrke za svjetski pokal najbolja reklama za državu koja se nalazi na početku pregovora za ulazak u Europsku uniju. Zato ne čudi pretjerivanje na koje su se odlučili organizatori, a onda posljedično i mediji koji su napuhavali sve dosege utrke", navodi Kajzer.
Novinar lista ističe i "političku" dimenziju organizacije s obzirom na predstojeće lokalne izbore u Zagrebu. "To je bila odlična prigoda za zagrebačkog dogradonačelnika Milana Bandića iz SDP-a koji je ovim uspješnim projektom skoro već postao budući gradonačelnik Zagreba", navodi list. Uz to, dodaje list, u Zagrebu se (za razliku od Maribora, navodi) pretjerivalo sa velikim mjerama osiguranja koji su na takvim natjecanjima neuobičajeni, a u Sloveniji su, kaže, po prvi put upotrebljeni zbog hrvatskih navijača-huligana. "Komentator HTV-a bio je nerealan kad je kritizirao sigurnosne mjere u Mariboru. Nije bio dovoljno samokritičan da prizna da tih mjera ne bi bilo da upravo Hrvatska nije izvozila takav način navijanja", dodaje Kajzer.
"Prvo je natjecanje sada iza hrvatskih organizatora. Sada dolazi vrijeme otrežnjenja. S obzirom na to da se radilo o prvoj takvoj utrci u Hrvatskoj, može se razumjeti što je došlo do masovnog pretjerivanja. Nakon što padne euforija i stvari dođu do realnosti gradska uprava i turističke organizacije morat će iskoristiti vrijeme za daljnji razvitak Sljemena", navodi Kajzer.