ZAGREB
Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks na čelu izaslanstva u ponedjeljak poslijepodne putuje u službeni dvodnevni posjet Francuskoj gdje će, na poziv predsjednika Nacionalne skupštine Jeana Louisa Debrea, boraviti do srijede i sastati se s predstavnicima Nacionalne skupštine i Senata te ministricom za europske poslove.
Ovo je prvi susret predsjednika predsjednika hrvatskog i zakonodavnog tijela od uspostave hrvatske neovisnosti. Izaslanstvo čine, osim Šeksa, predsjednik saborskog odbora za vanjsku politiku Gordan Jandroković, predsjednik Odbora za europske integracije Neven Mimica, predsjednik Odbora za međuparlamentarnu suradnju Milorad Pupovac i predsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Petar Selem.
Važna tema razgovora hrvatskog izaslanstva s francuskim dužnosnicima bit će predstojeći pregovori Hrvatske s EU, a posebno reforme koje su u Hrvatskoj provode s ciljem što bržeg ulaska u Uniju.
Francuska službena politika ima pozitivan odnos prema hrvatskim strateškim ciljevima -pristupanju EU-u i NATO-u - i do sada joj je pružala bezrezervnu i aktivnu potporu što je pokazala aktivnim podržavanjem Hrvatske u odlučujućim raspravama o njenoj kandidaturi za članstvo u Uniji.
SARAJEVO
Bošnjački i hrvatski politički dužnosnici iz Bosne i Hercegovine oštro su podijeljeni oko inicijative hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića za ukidanje prava glasovanja Hrvatima iz BiH na izborima u Hrvatskoj, piše u ponedjeljak sarajevski "Dvevni avaz".
Ovaj list citira člana Predsjedništva BiH i predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejmana Tihića koji je izjavio kako je prijedlog predsjednika Mesića potpuno sukladan pravom položaju Hrvata u BiH jer je to njihova domovina. Tihić drži kako glasačko pravo treba precizno urediti sporazumom o dvojnom državljanstvu.
Predsjednik Stranke za BiH (SBiH) - koja je također dio vladajuće koalicije u toj zemlji - Safet Halilović, glasovanja Hrvata iz BiH na izborima u Hrvatskoj smatra anakronizmom i recidivom iz razdoblja vladavine Franje Tuđmana i Gojka Šuška.
Član Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ) Josip Merdžo izričit je međutim u tvrdnji kako se Hrvatima iz BiH mora ostaviti pravo glasovanja u Hrvatskoj podsjećajući kako je briga Hrvatske o Hrvatima u BiH i ustavna kategorija.
PRIŠTINA
Pripadnici francuskih mirovnih snaga KFOR-a ukonili su betonske barikade na mostu preko Ibra u Kosovskoj Mitrovici, postavljene u ožujku prošle godine nakon velikih međuetničkih nereda.
Most preko Ibra dijeli Mitrovicu na sjeverni srpski i južni kosovski dio od završetka ratnih sukoba na Kosovu u lipnju 1999. godine.
Barikade su, kako je priopćio KFOR, uklonjene jer je ocijenjeno da je sigurnosna situacija mirnija na obje strane mosta. d ožujskih nemira prošle godine u Mitrovici se, kako se navodi, nije dogodio nijedan ozbiljan incident.
JERUZALEM
Izraelska vojska uhitila je 18. siječnja osam mjesnih zapovjednika radikalnog islamističkog pokreta Hamas u Nablusu, na sjeveru Zapadne obale, objavio je u ponedjeljak jedan vojni izvor.
Gerilske ćelije koje su organizirali ti zapovjednici, izvele su nekoliko samoubilačkih napada u Izraelu i Zapadnoj obali i pripremali vozila s eksplozivom za druge napade, precizirao je taj izvor.
Prema palestinskom sigurnosnom izvoru, izraelska vojska je uhitila u ponedjeljak u Nablusu jednog palestinskog policijskog brigadira, kojeg je pokušala ubiti prije tri godine kada ga je ranila u raketnom napadu. Izraelska vojska ga smatra jednim od ključnih ljudi lokalnog ogranka Brigada mučenika al-Aqse.
GAZA
Razmimoilaženja s predsjednikom palestinske samouprave Mahmudom Abasom o primirju i eventualnom prekidu vatre se smanjuju, rekao je u ponedjeljak jedan glasnogovornik Hamasa.
"Načelno smo postigli dogovor o važnim pitanjima, i razmimoilaženja se smanjuju", rekao je Mušir al-Masri, glasnogovornik radikalnog islamskog pokreta.
"S palestinske strane svi nastoje zauzeti zajedničko stajalište o tom primirju kojeg bi Izrael konačno trebao poštivati", dodao je.
MOSKVA
Kupnja ruskih projektila neće biti predmet razgovora ruskih i sirijskih dužnosnika tijekom četverodnevnog posjeta sirijskog predsjednika Bashara Assada s izaslanstvom Moskvi, kazao je u ponedjeljak pred polazak za glavni grad Rusije sam predsjednik.
"Rusko ministarstvo obrane je jasno dalo do znanja da o tome neće biti govora", kazao je Assad za agenciju Itar-Tass, opovrgavajući tako tvrdnje Izraela da Rusija sa Sirijom pregovora o prodaji projektila zemlja-zemlja, tipa Iskander-E, koji imaju domet od 280 kilometara i mogu pogoditi Izrael.
"Bilo bi netočno vojnu suradnju dviju zemalja, koja se bez prekida odvija već desetljećima, povezivati s nabavkom projektila", dodao je Assad. Prema njegovim riječima, oružje koje Sirija kupuje je "isključivo obrambeno, i služi da bi se naši neprijatelji klonuli sirijskog zračnog prostora".
PARIZ
Međunarodna konferencija o bioraznolikosti počela je u ponedjeljak u UNESCO-u u Parizu pozivom političkih dužnosnika da se ne ponove pogreške koje su se dogodile prilikom tsunamija u Aziji.
Generalni direktor Programa Ujedinjenih naroda za okoliš Klaus Toepfer istaknuo je da očuvani zdravi eko-sustavi poput mangrova i koraljnih grebena mogu imati ulogu tampona protiv prirodnih katastrofa poput tsunamija.
Konferencija, koja se održava u Parizu od 24. do 28. siječnja na poziv predsjednika Jacquesa Chiraca nastoji senzibilizirati javnost, politiku i gospodarstvo na posljedice ubrzanog uništavanja prirode i biljnih i životinjskih vrsta na zemlji.
HANOI
Vijetnamski sud Ho Ši Mina osudio je u ponedjeljak 17 osoba a smrt, a još 10 na doživotnu kaznu zavora u dosad najvećem procesu protiv trgovaca drogom, objavili su sudski izvori u Hanoju.
Vijetnam, važna karika u lancu krijumčara heroina iz tzv. zlatnog trokuta, regije koja pokriva dio Laosa, Tajlanda i Mianmara i spada među najveće proizvođače opijumskog maka, pojačao je svoju borbu protiv narko-dealera kao dio velike kampanje protiv "društvenog zla".
U dosad najveće narko-procesu u Vijetnamu, 29 optuženika sud je proglasio krivim zbog preprodaje više od 800 kg heroina tijekom zadnjih 5 godina. Trgovanje količinama heroina većim od 600 grama u Vijetnamu se kažnjava smrtnom kaznom strijeljanjem.
Prošle godine je najmanje 115 osoba osuđeno na smrt, a 82 su pogubljene, prema podacima iz lokalnim novina.