FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Njemačka odaje počast Albertu Einsteinu

BERLIN, 18. siječnja 2005. (Hina/AFP) - Njemačka će tijekom 2005.godine odati počast geniju Albertu Einsteinu, prigodom 100. godišnjicenjegovih teorija koje su izazvale revoluciju znanosti, iako je on1933. zbog dolaska nacista napustio svoju rodnu zemlju u koju senikada kasnije nije vratio.
BERLIN, 18. siječnja 2005. (Hina/AFP) - Njemačka će tijekom 2005. godine odati počast geniju Albertu Einsteinu, prigodom 100. godišnjice njegovih teorija koje su izazvale revoluciju znanosti, iako je on 1933. zbog dolaska nacista napustio svoju rodnu zemlju u koju se nikada kasnije nije vratio.

Njemački kancelar Gerhard Schroeder u srijedu će u Berlinu svečano otvoriti "godinu Einsteina", niz kongresa, izložbi i manifestacija čiji je cilj Einsteinovo djelo i njegovu osobnost približiti narodu.

Njemačka na ovaj način želi odati počast "slobodnom duhu, mirotvorcu, građaninu svijeta i vizionaru". Albert Einstein (1879-1955.) odrekao se njemačkog državljanstva, a zatim je postao švicarski pa američki državljanin.

Einsten je 1905. u dobi od 26 godina objavio nekoliko osnovnih eseja čija je kasnija primjena obilježila čitavo stoljeće.

Einstein je otkrio niz novih zakona prirode (brzinu svjetlosti kao maksimalnu brzinu, dilataciju vremena i novu interpretaciju dilatacije dužine, te ekivalentnost mase i energije).

Njegovo je glavno djelo teorija relativnosti, koja je ne samo od osnovne važnosti kao temeljni okvir za daljnji razvoj teorijske fizike, već duboko zahvaća i u filozofske koncepcije. Za radove na polju kvantne teorije Einstein je 1921. dobio Nobelovu nagradu za fiziku. Einstein je bio vrlo kontradiktorna osoba, dobitnik Nobelove nagrade koji, prema pričama, nikada nije nosio čarape.

Einstein je doživio svjetsku slavu nakon 1919. kada je njegova teorija o svjetlosti bila potvrđena pomrčinom sunca. To je i razdoblje kraja Prvog svjetskog rata kada se fizičar upušta u neumornu borbu protiv rata, a jedno je vrijeme bio i predsjednik Lige za ljudska prava.

Zbog svog protivljenja ratu, ali i zbog svog židovskog porijekla, Einstein je 1933. iz Njemačke otišao u SAD, gdje je predavao na sveučilištu Princeton.

Uoči Drugog svjetskog rata, on je u pismu upozorio američkog predsjednika Franklina Roosevelta da bi nacisti mogli napraviti atomsku bombu. Roosevelt je na to odgovorio pokretanjem "Projekta Manhattan", koji je završio bacanjem atomskih bombi na Hiroshimu i Nagasaki.

Einstein je dva puta bio u braku, imao je brojnu vanbračnu i usvojenu djecu, jednu kćer koju je napustio i brojne ljubavničke veze. Bio je briljantan violinist, a umro je u 76. godini od posljedica aneurizme.

Njegov je pepeo razbacan na tajnom mjestu, ali njegov se mozak i dalje čuva u SAD-u zbog potreba znanosti.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙