"Istočnonjemački građanski pokret uspio je zahvaljujući svojoj upornosti otvoriti spise Stasija i spriječiti uništavanje dokumenata o špijunaži", podsjetila je državna tajnica.
Točno prije 15 godina, 15. siječnja 1990. tisuće prosvjednika navalilo je na zgradu ministarstva državne sigurnosti ("Staatssicherheit") u ulici Normanstrasse, u istočnom Berlinu.
Nijedan narod u bivšem istočnom komunističkom bloku nije bio pod tolikim nadzorom kao što su to bili istočni Nijemci: na 180 stanovnika dolazio je jedan agent Stasija, dok je u SSSR-u jedan agent KGB-a, sovjetskih tajnih službi, dolazio na 595 stanovnika.
Bilježili su se i tajno snimali svi aspekti svakodnevice građana, napose njihovi kontakti s inozemstvom, a agenti su uhodili čak i članove vlastite obitelji.
No u siječnju 1990., dva mjeseca nakon pada Berlinskog zida, tajni su agenti shvatili da je sve svršeno, pa su počeli uništavati svoje životno djelo, Stasijeve spise.
Nakon toga o dokumentima Stasija skrbi služba koja odgovara vladi i koju predvodi Marianne Birthler iz stranke Zelenih. Prema njezinim riječima, razvrstavanje dokumenata još nije gotovo i moglo bi donijeti neka "iznenađenja".