DNEVNI PREGLED, PONEDJELJAK, 17. 01. 2004.

FT/London - Nadmoćna Mesićeva pobjeda

Stjepan Mesić jučer je na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj dobio i drugi mandat uvjerljivo potukavši izazivačicu Jadranku Kosor, piše Financial Times u ponedjeljak uz ocjenu da je time nanijet i bolan udarac vladajućem HDZ-u.

Poraz Jadranke Kosor bolno je neugodan za vladajući HDZ, piše list ističući da je Jadranka Kosor ostvarila vrlo slab izborni rezultat od 34 posto glasova. Kampanja Jadranke Kosor vrlo je malo utjecala na glasače uvelike stoga što mnogi drže da je Mesić već ostvario njeno glavno predizborno obećanje o približavanju Hrvatske članstvu u Europskoj uniji, ocjenjuje list i ističe da se Mesiću pripisuje zasluga da je u prvom predsjedničkom mandatu ukinuo "gotovo autoritarni režim svog prethodnika Franje Tuđmana" i "nakon balkanskih ratova raščistio put Hrvatskoj za povratak u glavnu struju europskih političkih tokova".

The Guardian/London - Mesić nanio i drugi udarac vladi

Stjepan Mesić ostvario je pobjedu na hrvatskim predsjedničkim izborima nanijevši pri tome drugi veliki udarac u deset dana vladi desnog centra, piše londonski The Guardian povodom predsjedničkih izbora u Hrvatskoj.

Prve projekcije nakon predsjedničkih izbora u Hrvatskoj po kojima Mesič dobija 68 posto upućuju na ishod koji će vrlo vjerojatno pozdraviti zapadni diplomati koji Mesića, kandidata lijevog centra, drže vrijednom protutežom vladi Ive Sanadera, ocjenjuje dopisnik lista. Mesić je veliki dio svog mandata potrošio pokušavajući međunarodno rehabilitirati Hrvatsku nakon nacionalističkog ekstremizma njegovog prethodnika Franje Tuđmana, piše list.

Mesićeva protukandidatkinja Jadranka Kosor tijesno je prošla u drugi krug izbora, izbjegavši poniženje poraza u prvom krugu zahvaljujući glasovima hrvatske nacionalističke dijaspora, uglavnom u Bosni i Hercegovini gdje su otkrivene prijevare pri glasovanju, napominje se u vijesti.

Il Piccolo/Trst - Mesić nadmoćno pobijedio

Stjepan Mesić pobijedio je hrvatskim predsjedničkim izborima dok je Jadranka Kosor pretrpjela dvostruki poraz jer nije uspjela dobiti ni 35 posto glasova koliko je njena stranka HDZ osvojila na posljednjim parlamentarnim izborima, piše tršćanski Il Piccolo.

Tršćanski list piše da je veliku ulogu u izbornoj pobjedi Stjepana Mesića imala to što je tijekom prvog predsjedničkog mandata Hrvatskoj vratio reprezentativnije lice na međunarodnoj pozornici. Upravo je njegov izbor pokrenuo prave energije iz kojih je rođena želja Zagreba da se priključi Europskoj uniji, piše list bilježeći i da je u ovoj predizbornoj kampanji i Jadranka Kosor izraženo zagovarala euroatlantsko opredjeljenje Hrvatske. Međutim, nastavlja list, proces obnove unutar hrvatske desnice koji je pokrenuo premijer Ivo Sanader još se mora "slegnuti u svijesti zemlje".

Il Piccolo u članku o Mesićevoj izbornoj pobjedi podsjeća i na Mesićevo obećanje talijanskom predsjedniku Ciampiju da će na proljeće u Istri organizirati trojni sastanak Hrvatske, Italije i Slovenije kako bi se simbolički zaključile rasprave o dva svjetska rata u kojima su se tri naroda našla na suprotnim stranama.

DP: Die Presse: Mesićeva upornost se isplatila

"Ishod izbora je očekivan, i pokazuje da 70-godišnji Stjepan Mesić uživa solidnu popularnost i ugled, osobito u srednjem staležu hrvatskog društva, posebice u gradovima. Njegov smisao za humor, opuštenost, zauzimanje za izgradnju demokratske Hrvatske zrele za pristup u Europsku uniju većina pučanstva je prepoznala i nagradila. Njegovoj protukandidatkinji Jadranki Kosor, koja nije uspjela mobilizirati sve članove vlastite stranke niti konzervativne krugove, nedostaje politička osobnost i utjecaj, ili je, možda, bilo teško prihvatiti ženu na čelu države", piše Die Presse.

Novi predsjednik se zauzima za osudu ratnih zločinaca i suradnju s Haškim tribunalom (ICTY), povratak srpskih izbjeglica koji su 1995. napustili Hrvatsku.

Novi predsjednik se zauzima za demokratsku Hrvatsku koja nastoji ući u punopravno članstvo Europske unije, za što se zauzima i HDZ od kada ga vodi Ivo Sanader.

VOA/Washington - VOA o ishodu predsjedničkih izbora

Položaj predsjednika države u Hrvatskoj ima uglavnom simboličan značaj, no neki hrvatski analitičari tvrde da mnogi Hrvati smatraju predsjednika Mesića svojevrsnom protutežom vladajućim konzervativcima iz HDZ-a, napominje postaja Glas Amerike povodom predsjedničkih izbora.

Predsjednik Stjepan Mesić ostvario je uvjerljivu pobjedu u drugom krugu izbora za predsjednika države, osvojivši tako drugi predsjednički mandat sa 66 posto glasova, a njegova protivnica Jadranka Kosor i predsjednička kandidatkinja konzervativne Hrvatske demokratske zajednice i zamjenica premijera osvojila je 34 posto glasova, objavljuje VOA.

Postaja prenosi da je predsjednik Hrvatske vlade Ivo Sanader poraz u ime Hrvatske demokratske zajednice priznao čak i prije nego što su bili objavljeni službeni rezultati. Pritom je rekao da "Hrvatska možda još nije spremna za ženu kao predsjednicu", no Ivo Sanader je također rekao i da su izbori pokazali da je HDZ još uvijek najjača stranka u državi, prenosi postaja.

Izborna kampanja predsjednika Stjepana Mesića naglašavala je njegovu ulogu pokretača liberalnih reformi, navodeći da je on pomogao u izlasku iz blokade nakon rata, te otpočinjanju pregovora o članstvu u Europskoj uniji, objavljuje Glas Amerike.

DW/Bonn - Dobar rezultat izbora za mladu hrvatsku demokraciju

Nakon uvjerljive pobjede HDZ-a na prošlim izborima za Sabor, očito da većina građana nije htjela da uz premijera sada i predsjednik države dođe iz te stranke, "što rječito govori kako Hrvati ne žele povratak političkog krajolika koji određuje samo jedan politički tabor", ocjenjuje u komentaru postaje Deutsche Welle Bettine Burkart.

Komentatorica primjećuje da se čak čitav niz HDZ-ovaca u prvom izbornom krugu izjasnio za Mesića, a ne za kandidatkinju vlastite stranke, "kojoj nije upalila ni karta patriotizma na koju je zaigrala". Bettine Burkhart drži da je ishod ovih izbora "za još uvijek mladu hrvatsku demokraciju dobar". Uz sva verbalna natezanja vlade i predsjedničkog ureda, piše komentatorica, obje su strane posljednjih mjeseci izvrsno surađivale ulažući zajedničke napore u smjeru Europske unije, no ipak postoji nekoliko primjedbi, primjerice kada je riječ o izbornom zakonu.

Čudni izbor kandidata u prvom izbornom krugu pokazao da je vrijeme da se ozbiljno razmisli o kriterijima za njihovo isticanje, jer temelj demokracije je da se za izbore može kandidirati svatko tko smatra da bi mogao biti predsjednik države, "no ta je dužnost ipak preznačajna da bi se od nje pravila kabaretska predstava, kako su to u predizbornoj kampanji činili neki", osvrće se komentatorica. Dodaje da bi Hrvati morali razmisliti i o tome trebaju li Hrvati iz dijaspore imati pravo glasa, "i to ne samo zbog nepravilnosti koje su primijećene na nekim izbornim mjestima u Hercegovini".

Komentatorica piše da su izbori pokazali da birače valja shvatiti ozbiljno. Glavni sudionici ovih izbora u početku uopće nisu pokrenuli ozbiljnu kampanju jer su mislili da unaprijed znaju kakav će im biti ishod, pa tako Mesić nije ozbiljnije ni pokušao da biračima još jednom jasno objasni zašto bi on bio pravi izbor za drugi mandat, kao ni HDZ koji nije ništa ozbiljnije pokušao dati dobre i jake razloge zašto bi predsjednik trebao biti iz njegovih redova, stoji u komentaru. To je birače dovelo do toga ili da ne iziđu na izbore, ili da, prema geslu da im "treba pokazati", glas daju trećemu, kandidatu kojega ne treba uzimati ozbiljno, a koji je zamalo ušao u drugi izborni krug, piše Burkart.

No Hrvati su Mesića, dajući mu u drugom krugu 66 posto glasova, obvezali da bude njihov predsjednik i sljedećih pet godina njegova će zadaća biti da pridonese da Hrvatska, uz korjenite unutarnje reforme, nastavi s uspješnim koračanjem na putu prema Europsku uniju, stoji u tekstu.

IHT/Pariz - Predsjednički izbori indikator raspoloženja pred pregovore s EU-om

Stjepan Mesić ostvario je uvjerljivu izbornu pobjedu, no rezultati predsjedničkih izbora u Hrvatskoj, po ocjenama hrvatskih komentatora, ne bi imali veliki utjecaj na politički smjer Hrvatske jer predsjednik ima ograničene ovlasti a oba kandidata navode iste ciljeve - članstvo u NATO-u i Europskoj uniji, piše International Herald Tribune u vijesti o prvim projekcijama rezultata izbora.

Ovi predsjednički izbori u Hrvatskoj se, međutim, smatraju važnim indikatorom raspoloženja zemlje pred pregovore s Europskom unijom, i ukazuju na, kako ocjenjuju neki komentatori, osjećaj razočarenja među nacionalističkim glasačima, piše list.

Iako oba kandidata ističu iste vanjskopolitičke ciljeve Mesićeva protukandidatkinja Jadranka Kosor nadala se kapitalizirati bojazni Hrvata u približavanju Europskoj uniji koja traži izručenje bivšeg generala Ante Gotovine, piše list i napominje da mnogi Hrvati Gotovinu drže ratnim junakom. Premda je Jadranka Kosor izjavljivala da je predana suradnji s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu ona je bila manje izravna od Mesića glede mjera koje će poduzeti da ga se uhiti, primjećuje list.

List prenosi i ocjenu Žarka Puhovskog, predsjednika hrvatskog HHO-a, da bi izborna pobjeda Jadranke Kosor pokazala da narod u Hrvatskoj prihvaća europske integracije ali samo ako nisu u suprotnosti s njihovim tumačenjem hrvatske suverenosti.

Dnevnik/Ljbljana - Mesić: Odvojiti pitanje granice od Ljubljanske banke

Granična pitanja treba odvojiti od problema dugova Ljubljanske banke hrvatskim štedišama jer se pokazalo da povezivanje tih tema u "paket" nije donijelo rezultat, ocijenio je u razgovoru za ljubljanski dnevni list "Dnevnik" od ponedjeljka hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.

"S rješavanjem otvorenih pitanja u paketu već smo pokušali, ali bez uspjeha. To je ono što su pokušali (bivši premijeri) Račan i Drnovšek. Zato svako pitanje treba rješavati odvojeno", rekao je Mesić u razgovoru sa zagrebačkim suradnikom "Dnevnika" Dragom Pilselom.

Govoreći o pitanju granice, Mesić je rekao da je kopnenu granicu definirala Badinterova komisija i da su nekadašnje republičke granice postale državnima.

"Zato našim prijateljima Slovencima predlažem da osnujemo komisiju i prvo odredimo svaki metar kopnene granice. Nakon toga lakše bi odredili granicu na moru", rekao je predsjednik Mesić.

Na pitanje očekuje li "tvrdu" poziciju Slovenije oko otvorenih pitanja u procesu pregovora Hrvatske s Europskom unijom, onako kako je prema Sloveniji u pregovaračkom procesu s EU nastupala Italija, Mesić je rekao da ne očekuje i da granice treba poštovati.

"Slovenija mora poštovati pravno uređenje formirano nakon II. svjetskog rata. Jasno je da granice nisu uvijek bile najpravednije, ali to je nešto što treba poštovati. Ako Slovenija bude zadovoljna s prijelazom kroz hrvatsko more do otvorenog mora, a da pri tom nitko ne može dirati njene brodove, onda će stvar biti sređena do našeg ulaska u Europsku uniju", rekao je predsjednik Mesić i dodao da je dogovor o granici moguć i da ga je moguće postići i bez arbitraže.

Mesić je upozorio i na akutan neriješeni problem dugova Ljubljanske banke hrvatskim štedišama. Po njegovoj ocjeni riječ je o težem problemu od otvorenih graničnih pitanja, a treba ga izdvojiti iz paketa.

"Ljubljanska banka ili njena slijednica ne može za slovenske štediše imati jedne kriterije, a za štediše iz Hrvatske ili BiH druge. Prije ili kasnije banka će morati uzeti kredit uz državno jamstvo kako bi se tim ljudima vratilo ono što im pripada", rekao je Mesić, ponudivši i formulu kako dug postupno vratiti.

"Ljudima prvo treba priznati pravo na njihovu ušteđevinu. Nakon toga treba onima koji imaju manje svote isplatiti glavnicu, a onima koji imaju više - barem kamate. No, i to je potrebno postići uz dogovor. Čini mi se, nažalost, da pregovori neće ići lako ako sve budemo vezivali s rješenjem graničnih pitanja, rekao je Mesić u razgovoru za ljubljansku list "Dnevnik".

Oslobođenje/Sarajevo - "Oslobođenje" o glasovanju Hrvata u BiH

Sarajevsko "Oslobođenje" u današnjem komentaru osvrće se na predsjedničke izbore u Republici Hrvatskoj i problematizira glasovanje bosanskohercegovačkih Hrvata.

"Problematično je, naime, i pravo bosanskohercegovačkih Hrvata na izborima u Republici Hrvatskoj (iz više razloga). Izborno pravo u drugoj državi dovodi u pitanje status Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH s rizikom redukcije na status nacionalne manjine. Time se problematizira i čitava ustavna konstrukcija BiH i dodatno otežava ukupna politička situacija", ocjenjuje se u komentaru "Oslobođenja".

U izjavi neposredno nakon objavljivanja prvih (nepotpunih) izbornih rezultata, po kojima je Stjepan Mesić ponovno izabran za hrvatskog predsjednika, Mesić se usprotivio da se Hrvate u BiH tretira kao dijasporu Republike Hrvatske. Mesić je nelogičnim ocijenio da se predsjednika Republike Hrvatske bira i glasovima konstitutivnog (hrvatskog) naroda iz, kako se izrazio, druge zemlje BiH.