Polazeći od te osnovne ocjene da su problemi koje predstavljaju balkanske zemlje daleko teži od problema s kojima se EU suočila u pregovorima sa zemljama središnje Europe, Le Monde se osvrće na rad britanske znanstvenice Jude Batt koja tvrdi da balkanske zemlje imaju tri krupna hendikepa.
Prvi hendikep odnosi se na naslijeđenu političku kulturu, jer su "balkanske zemlje, s izuzetkom Hrvatske, pripadale Otomanskom carstvu". Britanski stručnjak otvoreno kaže kako uopće nije ništa novo postaviti slijedeća pitanja: "Pripada li ova regija Europi i može li se ona u nju integrirati?".
Premda Ferenczi naglašava kako "ne bi trebalo pasti u zamku povijesnog determinizma", kao što pokazuju primjeri Grčke, Bugarske i Rumunjske, ipak je, po njegovu mišljenju, jedna od posljedica takve duge tradicije činjenica da balkanski narodi, za razliku od srednjoeuropskih, "pokazuju veći skepticizam, kako prema svojoj 'europskoj vokaciji' tako i spram volje Europe da ih ona primi".
Druga bitna razlika tiče se same prirode tih država, i prema britanskom ekspertu, "jedino su države-nacije uspjele proći test europske integracije", dočim zemlje bivše Jugoslavije i Albanija nisu osigurale svoj nacionalni identitet. Za primjer uzima Srbiju "koja je dvostruko ranjiva zbog slabosti njenih veza s Crnom Gorom i neizvjesnim statusom Kosova", te Bosnu i Hercegovinu koja, stavljena pod protektorat, nije uspjela premostiti svoje podjele.
Povrh toga, "razbijanje Makedonije izbjegnuto je u posljednji čas", a glede Albanije, ističe se da je ponajviše ugrožavaju upravo oni koji sanjaju o "Velikoj Albaniji".
Sa sličnim poteškoćama suočile su se i neke srednjoeuropske zemlje, kao što pokazuje primjer odvajanja Češke i Slovačke ali "ta su pitanja bila riješena bez nasilja ili oružanih sukoba", tvrdi Ferenczi.
Treći hendikep Balkana, koji prema le Mondeovu novinaru predstavlja glavni uzrok svih sadašnjih poteškoća, jest "nasljeđe ratova iz devedesetih godina, koji su regiju izolirali od Europe, uništili privrede i opustošili društva".
Osim ljudskih i materijalnih gubitaka, ratovi su "vojnim osobama omogućili pretjeranu moć, kao i golemo bogatstvo šačici lokalnih moćnika koji nemaju nikakva interesa za smirivanjem situacije", ocjenjuje Le Monde.
Deset zemalja koje su postale članice EU prošle su, pod pritiskom EU, kroz uzastopne faze stabilizacije, tranzicije i integracije, i to isto važi za Bugarsku i Rumunjsku koje bi trebale ući u EU 2007. godine.
No, zaključuje pariški dnevnik, pozivajući se na mišljenje britanskog stručnjaka, za Albaniju i zemlje bivše Jugoslavije, te tri faze trebaju biti istodobne, kako bi jedna drugu jačale.