"Promjene u hrvatskoj vladi i Žužulov odlazak neće donijeti veće promjene u bilateralnim odnosima. Početak ove godine jamačno neće donijeti nove napetosti jer Hrvatsku očekuju naporni pregovori s EU-om, a za slovensku politiku Hrvatska ne predstavlja prioritet", navodi u komentaru Rok Kajzer koji dodaje da je smirivanje u odnosima rezultat dobrog kontakta među premijerima Sanaderom i Janšom i pomirljivih tonova prema Sloveniji koji su se čuli tijekom kampanje za predsjedničke izbore u Hrvatskoj.
"Sve to obećava kratkoročno smirivanje, pa i oko Piranskog zaljeva, premda su obje strane svjesne da najveći problemi nisu riješeni. No, srdačni odnosi završavaju na liniji Žužul-Rupel. Prijateljstvo dvaju ministara Sloveniji je donijelo više štete nego koristi", navodi Kajzer, te dodaje da je Rupelov pristanak na arbitražno rješavanje pitanja granice prilikom lanjskog susreta sa Žužulom u Ljubljani "skoro do kraja srušio slovensku pregovaračku poziciju".
Službena će Ljubljana ipak idućih dana sa zanimanjem proučavati tko će biti Žužulov nasljednik, navodi Delo.
"Hoće li to biti drugi čovjek na Zrinjevcu, Hido Biščević - spretan političar i dobar poznavatelj slovensko-hrvatskih odnosa? Ili možda ministrica za europske integracije Kolinda Grabar Kitarović? Bez obzira na to tko će biti izabran, Rupel po svoj prilici više neće imati takvog partnera kakav je Žužul, a niti bitnih zaokreta u odnosima ne treba očekivati niti s novim imenom šefa hrvatske diplomacije. Ono će bez sumnje odražavati kontinuitet u sadašnjim odnosima. A taj kontinuitet talac je unutarpolitičkih problema hrvatske diplomacije s kojima se ona susreće kad naiđe na Sloveniju", navodi Kajzer u komentaru.
"Ako Hrvatska ozbiljno razmišlja o novom krugu bilateralnih pregovora koji bi imali za cilj da se obnovi tradicionalno prijateljstvo i simpatije, onda ju najteža zadaća očekuje u tome da uvjeri svoju javnost da će za uspješan dogovor, a posebno o državnoj granici, biti potreban kompromis sličan sporazumu Drnovšek-Račan. Ona dakle mora uvjeriti javnost koju su upravo političari isprovocirali tvrdnjama kako je sporazum Drnovšek-Račan u najmanju ruku nacionalna izdaja. Zatvaranje 'slovenskih poglavlja' na putu prema Europskoj uniji za Hrvatsku će biti od iznimne važnosti. Ne samo zato kako bi dokazala da je sposobna i najteže probleme rješavati na europski način nego i zato jer će zatvorena poglavlja s jednom od članica EU-a značiti smanjivanje tereta na putu u Europsku uniju. Na taj bi način Hrvatska više manevarskog prostora posvetiti sličnim, a bitno težim graničnim pitanjima koje ima s drugim susjednim državama, a osobito sa Srbijom", navodi u Delu Rok Kajzer.
Delo navodi da se unatoč tome što idući mjeseci najavljuju širenje manevarskog prostora za eventulani napredak u odnosima jer će "predsjednik Mesić imati bitno lakši zadnji mandat" i jer "Sanader i Janša obećavaju novo partnerstvo" odnose obilježiti i "dosadašnja slovenska iskustva sa hrvatskim političarima", pa bi očekivanje velikog napretka "možda bilo pretjerano".
Rupel kao svojevrsni personalni kontinuitet slovenske vanjske politike još nije rekao kako će se ponašati prema Hrvatskoj, pa je možda najbolje od budućih odnosa očekivati perspektivom "stabilnih oscilacija" koja je u dosadašnjim odnosima Zagreba i Ljubljane zapravo bila izrazita konstanta, navodi list u zaključku komentara.