ZAGREB
Svjetske agencije, koje cijeli dan opširno i intenzivno izvješćuju o hrvatskim predsjedničkim izborima, objavile su odmah nakon 19 sati rezultate izlaznih anketa prema kojima je Stjepan Mesić dobio drugi predsjednički mandat.
Agencije AFP, Reuters i dpa objavile su izlazne ankete koje su prenijele televizijske postaje, a prema kojima je Mesić dobio 70,85 posto glasova, a njegova protukandidatkinja Jadranka Kosor 29,15 posto,
Kosor je, piše Reuters, bivša radijska novinarka koju smatraju lojalnom stranačkom dužnosnicom kojoj nedostaje snažne političke osobnosti i karizme.
Oboje kandidata podržavaju ulazak Hrvatske u Europsku uniju, ali vladajući HDZ tek je nedavno prihvatio prozapadnu politiku nakon dugoga flerta s nacionalizmom, a Mesića i kod kuće i u inozemstvu smatraju jamstvom hrvatskoga europskog opredjeljenja, piše Reuters.
Zapadni diplomati, prema Reutersu, kažu kako izborni rezultati neće utjecati na približavanje Hrvatske Europskoj uniji jer su predsjedničke ovlasti ograničene na sudjelovanje u vanjskoj politici, obrani i radu obavještajnih služba. No oni 70-godišnjega Mesića vide kao korisnu protutežu HDZ-u koji ima vladu i parlament i hvale ga zbog hrabrosti u osudi ratnih zločina koje su počinili Hrvati u Domovinskome ratu, javlja Reuters.
SARAJEVO/MOSTAR,
Svih 42 biračka mjesta u BiH, na kojima se glasovalo za predsjednika Republike Hrvatske, zatvorena su u nedjelju navečer u 19 sati, ali na više birališta glasovanje je omogućeno onim biračima koji su se u 17 sati nalazili na biračkom mjestu, izjavila je koordinatorica za hrvatske predsjedničke izbore na području BiH Romana Franulović-Bušić.
Službeno je u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Sarajevu večeras rečeno da na hrvatskim predsjedničkim izborima u BiH nije bilo većih nepravilnosti koje bi utjecale na regularnost izbora.
Tijekom dana na više biračkim mjesta u Hercegovini zabilježene su verbalne prepirke između članova biračkih odbora, s jedne i promatrača, s druge strane, koji su u drugom izbornom krugu bili u znatno većem broju prisutni na biralištima u BiH nego u prvom krugu. Promatrači su se posebice zanimali za biračke popise i provjeru identiteta glasača pa je to povremeno usporavalo glasovanje na nekim biralištima.
BEOGRAD
Do 18 sati na biralištima u Srbiji i Crnoj Gori glasovalo je oko 2500 hrvatskih državljanja i očekuje se da će broj izišlih na birališta za drugi krug predsjedničkih izbora biti za 60 posto veći od onog prije dva tjedna, rekli su za Hinu u veleposlanstvu Hrvatske u Beogradu.
U Beogradu je na dva izborna mjesta, u veleposlanstvu i konzulatu, glasovalo preko tisuću birača, a dvostruko više izišlih je u Kotoru. Birališta su zatvorena u 19 sati.
BANJA LUKA
Prema podacima Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Banjoj Luci, na drugi krug hrvatskih predsjedničkih izbora izašlo je oko 20 posto birača više nego u prvome krugu 2. siječnja ove godine.
Generalni konzul RH u Banjoj Luci Ivan Lepoglavec u izjavi za Hinu naglasio je kako su izbori na svim biračkim mjestima protekli u miru i bez incidenata.
On je također kazao da su na biralištima u Banjoj Luci, Jajcu i Prijedoru bili nazočni stranački promatrači, a uz ove, tijek glasovanja u Bihaću nadzirali su i promatrači GONG-a.
LJUBLJANA
Na današnjem drugom krugu hrvatskih predsjedničkih izbora glasovali su i hrvatski državljani nastanjeni u Republici Sloveniji, od kojih je na izbore izišlo 375 birača, doznaje se u hrvatskom veleposlanstvu u Ljubljani. Prema procjenama, riječ je o nešto boljem odazivu nego u prvom krugu prije dva tjedna.
Birači u Sloveniji glasovali su na biralištu u veleposlanstvu u Ljubljani. Postupak glasovanja odvijao se od jutros u 7 sati, a nisu zabilježene nikakve posebnosti.
BEČ
U Austriji je na drugi krug predsjedničkih izbora u nedjelju izašlo 3.308 hrvatskih državljana, što je više nego dvostruko u odnosu na prvi krug prije dva tjedna, rečeno je u konzularnom odjelu Hrvatskog veleposlanstva u Beču.
Izbori su protekli mirno i u ugodnom ozračju u sedam austrijskih gradova: Beču, Grazu, Klagenfurtu, Feldkirchu, Innsburucku, Linzu i Salzburgu.
Prije dva tjedna na predsjedničke izbore izašlo je 1500 hrvatskih državljana. Prema podacima austrijskoga Ministarstva unutarnjih poslova iz 2004. u Austriji živi 60.203 Hrvata.
Pretpostavlja se da je veliki dio hrvatskih građana koji žive i rade u Austriji zbog blizine glasovao u domovini.
WASHINGTON
U nemogućnosti da ispuni maglovito obećanje demokracije u Iraku do izbora 30. siječnja, Busheva administracija sad pokreće kampanju ne bi li popravila štetu i umanjila očekivanja od tih izbora, prenosi u nedjelju agencija Reuters.
U strahu od slaboga odziva među sunitskim Arapima zbog bojkota i pobunjeničkog zastrašivanja, Busheva vlast više o iračkim izborima ne govori kao o katalizatoru širenja demokracije arapskim svijetom, već naglašava politički proces koji slijedi iza izbora.
"Naravno da izbore ne smatramo najvažnijima", rekao je zamjenik državnoga tajnika Richard Armitage u petak za NPR. "To je početka jednoga procesa, procesa u kojem će Iračani pisati ustav i na kraju godine glasovati za trajnu vlast".
Registracija iračkih glasača u inozemstvu počet će u ponedjeljak, objavila je u nedjelju agencija dpa riječi glasnogovornika iračkoga nezavisnog izbornog povjerenstva (IECI) Farida Ayara.
Očekuje se da će više od milijun Iračana koji žive u inozemstvu glasovati 30. siječnja. Registracija će trajati do 23. siječnja, a glasovanje će početi 28. i trajati tri dana u 26. većih gradova.
WASHINGTON
Sjedinjene Države provode u Iranu tajnu operaciju otkrivanja mogućih nuklearnih, kemijskih i raketnih postrojenja, objavio je u nedjelju list The New Yorker.
U članku, iz pera nagrađivanog reportera Seymoura Hersha, nagađa se da su tajne operacije počele prošlog ljeta, a cilj im je prikupiti informacije o tridesetak ili više sumnjivih lokacija.
Hersh citira vladinog konzultanta povezanog s američkim Ministarstvom obrane koji je rekao da "Pentagon želi ući u Iran i uništiti što više vojne infrastrukture".
Bivši visokorangirani dužnosnik obavještajne zajednice izjavio je "da se radi o ratu protiv terorizma u kojemu je Irak samo jedna od faza. Bushova administracija gleda na taj prostor kao na veliku ratnu zonu. Slijedi kampanja u Iranu", rekao je dužnosnik.
Bijela kuća smatra Iran ozbiljnom prijetnjom, no osporava članak Hersha, koji je prošle godine objavio vijest o zlostavljanju iračkih zatvorenika u bagdadskom zatvoru Abu Ghraib.
.
VARŠAVA
Poljsko ministarstvo obrane opovrgnulo je u nedjelju optužbe da su poljski vojnici u Iraku oštetili drevni Babilon, jedno od najpoznatijih arheoloških nalazišta na svijetu.
"Ni poljski vojnici, ni bilo koje druge postrojbe pod poljskim zapovjedništvom nisu učinili ništa što bi oštetilo povijesne spomenike ili izazvalo njihovo uništenje", izjavio je glasnogovornik ministarstva Piotr Pertek.
Njegova izjava uslijedila je nakon što je British Museum u subotu objavio da su se snage pod američkim vodstvom služile drevnim iračkim gradom Babilonom kao vojnom bazom i nanijele "znatnu štetu" jednoj od najpoznatijih arheoloških lokacija u svijetu.
RAMALLAH
Vrhovno palestinsko političko tijelo uputilo je u nedjelju najoštriji poziv militantima da prekinu napade od smrti palestinskog čelnika Jasera Arafata i dolaska Mahmuda Abasa na njegovo mjesto.
Izvršni odbor Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) objavio je da "traži prekid svih nasilnih akcija koje mogu naškoditi nacionalnim interesima i koje pružaju izgovor Izraelu, koji želi destabilizirati Palestinu".
PLO nije naveo koje će akcije poduzeti ako se militanti ogluše na apel.
BILBAO/MADRID
Baskijska teroristička skupina ETA spremna je na razgovore s vladom u Madridu o prekidu sukoba u Baskiji, stoji u priopćenju ETA-e objavljenom u nedjelju u baskijskim medijima.
Premda ETA u priopćenju podupire prijedloge koje je prije dva mjeseca iznijelo njezino političko krilo Batasuna, uključujući one o političkom dijalogu s Madridom i referendumu Baskijaca o ostanku u Španjolskoj, ona nijednom rječju ne spominje prekid nasilja.
Španjolska vlada objavila je, međutim, da ne pristaje na razgovore dok se ETA ne razoruža. Španjolski premijer Jose Luis Rodriguez Zapatero načelno podupire pregovore, ali oni, kako je rekao, mogu početi tek kad ETA prekine terorističke akcije.