RAMALLAH
Predsjednik Palestinske samouprave Mahmud Abas, koji je prisegnuo u subotu, otići će u ponedjeljak u pojas Gaze na pregovore o prekidu vatre s Izraelom, najavio je palestinski ministar vanjskih poslova. Mahmud Abas "otputovat će u ponedjeljak u Gazu kako bi ponovno pokrenuo dijalog sa svim palestinskim skupinama, posebno Hamasom i Islamskim džihadom, kako bi se postigao prekid vatre" s Izraelom, rekao je novinarima Nabil Šaat. Abas je u govoru u subotu najavio mirovne pregovore s Izraelom, dok su u pojasu Gaze ponovno izbili krvavi sukobi s izraelskom vojskom. "Pokušavamo postići uzajamni prekid vatre kako bi se prekinuo ovaj zlokobni krug" nasilja, naglasio je Abas koji nije osudio oružane napade na Izrael. Izrael je "razočaran" izjavama novoga predsjednika Palestinske samouprave, koji se nije angažirao u "borbi protiv terorizma", rekao je u subotu navečer glasnogovornk izraelske vlade Avi Pazner. "Razočarani smo dvosmislenim izjavama Mahmuda Abasa, a ponajviše činjenicom da nije izrazio ni najmanju namjeru da će se boriti protiv terorizma", rekao je glasnogovornik izraelske vlade
BANJA LUKA
Haški optuženik, bosanski Srbin Savo Todović (52) u subotu se dragovoljno predao pripadnicima Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske i iz Banja Luke je prebačen u Den Haag, potvrdio je za Hinu visoki dužnosnik MUP-a Republike Srpske. Savo Todović optužen je za povrede Ženevskih konvencija i zločine protiv čovječnosti, koje je počinio u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini kao zamjenik upravitelja Kazneno-popravnog doma u Foči u razdoblju od travnja 1992. do kolovoza 1993. godine. Todović je rođen 1952. godine u selu Rijeka na području općine Foča. Optužnica Međunarodnog suda za ratne zločine u Den Haagu tereti ga da je zajedno sa Miloradom Krnojelcom, kojeg je Tribunal osudio na 15 godina zatvora, i Mitrom Raševićem čije je procesuiranje u tijeku, odgovoran za ratne zločine počinjene u Foči.
BEOGRAD
Šef Misije OESS-a u Srbiji i Crnoj Gori Mauricio Masari poručio je u subotu vlastima u Srbiji da rješenje problema suradnje s Haškim tribunalom (ICTY) ne bi trebalo dalje odlagati te je upozorio da dosadašnja politika suradnje nije donijela odgovarajuće rezultate koji su neophodni za priključenje Europskoj uniji. "Kao prijatelj, a ne samo kao predstavnik međunarodne zajednice, kažem da rešenje tog problema ne može više čekati", rekao je Masari na Okruglom stolu o nacionalnom konsenzusu o europskoj budućnosti Srbije, koji je u subotu održan u beogradskom centru "Sava". "Znam da postoji strah od eventualnog ugrožavanja sigurnosti, ali je pitanje hoće li Srbiji biti bolje s nepotpunom suradnjom i neuhićenim optuženicima za ratne zločine ili s riješenim problemom i brzim priključenjem EU", rekao je Masari i sugerirao vlastima u Beogradu da odrede rokove. Suradnja s Haškim tribunalom politički je uvjet koji mora biti ispunjen, naglasio je Masari i izrazio uvjerenost da proces priključenja EU, ako to pitanje bude rješeno, može biti "veoma ubrzan". Prvi čovjek Misije OESS-a u Srbiji i Crnoj Gori dodao je da je Hrvatska dobar primjer u tom pogledu i izrazio spremnost OESS-a da i dalje pomaže SCG u tom procesu.
PRIŠTINA
Nekoliko tisuća kosovskih Albanaca u subotu je obilježilo šestu obljetnicu masakra u Račku u kojem su na današnji dan 1999. ubijene 42 osobe, a koji je doveo do akcije NATO-a protiv srpskih snaga. "To je temelj i glavni argument u našem započetom putu prema neovisnom Kosovu", rekao je u Račku, 30-tak kilometara južno od Prištine, kosovski premijer Ramush Haradinaj. Za masakr u Račku Međunarodni kazneni sud u Den Haagu okrivio je srpske snage sigurnosti, odnosno njihove pretpostavljene na čelu s tadašnjim predsjednikom Slobodanom Miloševićem, koji je za taj zločin osumnjičen u dijelu optužnice koji se odnosi na Kosovo. Premijer Haradinaj, jedan od visokih zapovjednika bivše Oslobodilačke vojske Kosova, rekao je da "žrtve u Račku podsjećaju i na sve borce pale za slobodu Kosova", te je obećao veteranima i ratnim invalidima kako će imati institucionalnu brigu.
PRIŠTINA
Predsjednik Srbije Boris Tadić u pismu upućenom civilnom upravitelju UN-a na Kosovu Sorenu Jessenu-Petersenu požalio se na problem opskrbe električnom energijom srpskih naselja na Kosovu te je zatražio da civilni upravitelj preuzme vodstvo u pronalaženju "političkog rješenja". Kako su u subotu objavili izvori UNMIK-a u Prištini, Tadić je u pismu poslanom uoči Petersenova dolaska u Beograd najavljenog za ponedjeljak, istaknuo da je obustavom električne energije srpskim naseljima izazvana humanitarna kriza koja traje već tjednima. Tadić se u pismu požalio da mnogi kosovski Srbi žive u enklavama koje podsjećaju na stara geta u središnjoj Europi i da su lišeni osnovnih ljudskih prava.
DŽAKARTA
Novi potres jakosti 5,5 stupnjeva po Richterovoj ljestvici pogodio je u subotu Indoneziju ali zasad nema nikakvih vijesti o eventualnim žrtvama ili materijalnoj šteti. Epicentar potresa bio je oko 200 kilometara jugozapadno od Džakarte, rekao je glasnogovornik vladinih meteoroloških službi. Indoneziju je pogodilo više snažnih potresa nakon onog katastrofalnog od 26. prosinca koji je uzrokovao i tsunamije u kojima je, u zemljama koje leže na Indijskom oceanu, poginulo više od 163.000 ljudi. Posljednji jaki potres zabilježen je u ponedjeljak uz obale Sumatre i bio je jakosti 6,2 stupnja po Richterovoj ljestvici.
TULLE
Francuski predsjednik Jacques Chirac pozvao je u subotu francuske birače da podupru Europski ustav na ovogodišnjem referendumu, tvrdeći da će to osigurati francuski utjecaj u proširenoj Europi i u svijetu. "Na taj ćemo naćin dati Francuskoj, koja će biti moćnija u Uniji, jača sredstva za obranu našega socijalnog i ekonomskog modela i učiniti da se njezin glas u svijetu jače čuje", izjavio je Chirac tijekom posjeta ruralnoj regiji Corezze, gdje je počeo svoju političku karijeru. "Glasujući za Europski ustav, omogućit ćemo Europi da funkcionira demokratskije", dodao je francuski predsjednik. Chirac se zauzima da se referendum održi prije ljeta, no postoji zabrinutost da bi nesklonost javnosti primanju Turske u punopravno članstvo u EU moglo povećati broj glasača protiv Ustava. Posljednja istraživanja pokazuju da će za Europski ustav glasovati 59 posto francuskih birača.
BERLIN
Na kompjuteru ekstremnog islamista Munira el Motasadeqa, kojemu se u Njemačkoj sudi zbog moguće upletenosti u pripremu terorističkih napada 11. rujna 2001., pronađen je materijal s pornografskim sadržajem, javlja tjednik Der Spiegel u subotu. Osim velike količine podataka koji se odnose na američke sigurnosne sustave, poput softvera za provjeru putovnica na graničnim prijelazima, djelatnici njemačkog Saveznog kriminalističkog ureda pronašli su i veću količinu pornografskog video i fotografskog materijala koje je Marokanac Motasadeq, koji se tijekom suđenja javnosti pokazuje kao veliki vjernik koji živi strogo po Kuranu, skinuo s interneta. Državno odvjetništvo 35-godišnjem Motasadequ predbacuje suučesništvo u ubojstvu u 3.000 slučajeva te članstvo u terorističkoj organizaciji.
BERLIN
Njemačka državna tajnica za kulturu Christina Weiss prisjetila se na prigodnoj svečanosti u Berlinu "hrabrog" ustanka pobunjenika koji su prije petnaest godina u jurišu zauzeli glavni stožer tajne policije Demokratske Republike Njemačke, Stasi. "Istočnonjemački građanski pokret uspio je zahvaljujući svojoj upornosti otvoriti spise Stasija i spriječiti uništavanje dokumenata o špijunaži", podsjetila je državna tajnica. Točno prije 15 godina, 15. siječnja 1990. tisuće prosvjednika navalile su na zgradu ministarstva državne sigurnosti ("Staatssicherheit") u ulici Normanstrasse, u istočnom Berlinu. Nijedan narod u bivšem istočnom komunističkom bloku nije bio pod tolikim nadzorom kao što su to bili istočni Nijemci: na 180 stanovnika dolazio je jedan agent Stasija, dok je u SSSR-u jedan agent KGB-a, sovjetskih tajnih službi, dolazio na 595 stanovnika. No u siječnju 1990., dva mjeseca nakon pada Berlinskog zida, tajni su agenti shvatili da je sve svršeno, pa su počeli uništavati svoje životno djelo, Stasijeve spise. Nakon toga o dokumentima Stasija skrbi služba koja odgovara vladi i koju predvodi Marianne Birthler iz stranke Zelenih. Prema njezinim riječima, razvrstavanje dokumenata još nije gotovo i moglo bi donijeti neka "iznenađenja".