POSLOVNI PREGLED broj 401
31. prosinca 2004.- 07. siječnja 2005.
SADRŽAJ:
SANADER: PROMJENE U VLADI MOGUĆE U VELJAČI 2
LINIĆ O PROJEKTU DRUŽBA ADRIA 2
PAD ZAPOSLENOSTI U STUDENOM 0,5 POSTO 2
HZZ: NEZAPOSLENOST U PROSINCU VEĆA ZA 1,5 POSTO 2
PROSJEČNA NETO PLAĆA PO SATU ZA LISTOPAD 23,71 KUNU 3
ROBNA RAZMJENA: RAST IZVOZA 28,2 POSTO, UVOZA 17 POSTO 3
USPORAVANJE DINAMIKE GRAĐEVINSKIH RADOVA 3
RAST ZALIHA GOTOVIH INDUSTRIJSKIH PROIZVODA 3
DSZ: U 11 MJESECI 2004. U HRVATSKOJ 9,3 MILIJUNA TURISTA 3
HRVATSKE PUTNIČKE AGENCIJE DOVELE 1,7 MILIJUNA STRANIH TURISTA 4
INA: NIŽE CIJENE DIZELA I LOŽIVOG ULJA 4
MOBILKOM AUSTRIA STOPOSTOTNI VLASNIK VIPNET-A 4
PLAĆE ZA PROSINAC PO NOVOM ZAKONU O POREZU NA DOHODAK 4
U ČETIRI GODINE NOVIH 352 KILOMETRA AUTOCESTA 4
1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA
SANADER: PROMJENE U VLADI MOGUĆE U VELJAČI
Premijer Ivo Sanader potvrdio je u srijedu da bi, bude li ih promjena u Vladi, one mogle biti u veljači. Objektivan rok za to je veljača, izjavio je Sanader u večerašnjem Dnevniku plus HTV-a. Konkretizirao je da će u iduća dva-tri dana biti odlučeno hoće li ministar zdravstva Andrija Hebrang, koji je već neko vrijeme bolestan, ostati ili otići iz Vlade. Izrazio je nadu da će se u iduća dva do tri dana naći s ministrom Hebrangom nakon čega će, kazao je Sanader, sam ministar reći što o svemu misli. Premijer Sanader ni u srijedu nije rekao koja će osoba zamijeniti ministra vanjskih poslova Miomira Žužula koji je dao neopozivu ostavku. Ipak, potvrdio je da su u krugu osoba, u kojima vidi ozbiljne kandidate za Žužulova nasljednika, Kolinda Grabar Kitarović, Hidajet Biščević, Goran Jadroković, Ivan Mišetić, Božo Biškupić. Ocijenio je i kako je Žužulov odlazak dokaz snage i vjerodostojnosti njegove vlade, a ne njezine slabosti. Premijer je zahvalio predsjednicima parlamentarnih stranaka s kojima se u srijedu dogovorio o glavnom hrvatskom pregovaraču i voditelju hrvatskog pregovaračkog tima za EU Vladimiru Drobnjaku i Kolindi Grabar Kitarović
LINIĆ O PROJEKTU DRUŽBA ADRIA
Saborski zastupnik SDP-a Slavko Linić izjavio je u petak kako SDP drži da je potrebno izraditi stručnu studiju o projektu Družba Adrija te provesti javnu raspravu, a tek nakon toga donijeti odluku o provedivosti. Linić je na konferenciji za novinare prenio stav SDP-a po kojem se građanima ne može oduzeti pravo na provedbu stručne ocjene projekta temeljem tvrdnji o mogućoj ekološkoj katastrofi koju može izazavati provedba projekta. "Poticanje tvrdnji o mogućoj ekološkoj katastrofi bez provedene stručne ocjene je politikantstvo", rekao je. Također je zatražio od premijera Ive Sanadera da otvori javnu raspravu o tom projektu te da od stručnih tijela ishoduje stručno mišljenje o njemu.
2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI
PAD ZAPOSLENOSTI U STUDENOM 0,5 POSTO
Zaposlenost u Hrvatskoj u studenom 2004. je, četvrti mjesec zaredom, zabilježila pad, za 0,5 posto u odnosu na mjesec prije. To je smanjenje uslijedilo nakon laganog pada u kolovozu, u kojem je nakon pet mjeseci porasta, broj zaposlenih smanjen za blagih 0,1 posto u odnosu na mjesec prije, te u rujnu i listopadu za po 0,6 posto, a takva kretanja upućuju na sezonske karakteristike zapošljavanja. Ukupno zaposlenih u studenom 2004. u Hrvatskoj je bilo 1.387.821, što je za 6.300 osoba manje nego u listopadu. Po privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, pritom je u studenom broj zaposlenih u pravnim osobama iznosio 1.082.718. U usporedbi sa mjesecom prije to je smanjenje za 0,4 posto ili za 4.592 osobe.
HZZ: NEZAPOSLENOST U PROSINCU VEĆA ZA 1,5 POSTO
Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) izvijestio je u srijedu da je krajem prosinca bilo evidentirano 317.577 nezaposlenih osoba, odnosno 4.791 osoba (1,5 posto) više nego u studenom, a 1.107 osoba (0,3 posto) manje nego u prosincu 2003. Evidentirana nezaposlenost u odnosu na prethodni mjesec povećana je u devetnaest, a smanjena u dvije županije (Međimurskoj za 1,2 posto i Gradu Zagrebu za 0,6 posto). Najveće povećanje zabilježeno je u Istarskoj (9,5 posto) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (5,6 posto). U usporedbi s istim razdobljem 2003. razina nezaposlenosti smanjena je u deset, a povećana u jedanaest županija. Najveće smanjenje zabilježeno je u Šibensko-kninskoj (10,1 posto) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (5,9 posto). Krajem prosinca 2004. bile su evidentirane 185.073 nezaposlene žene, što je 58,3 posto naspram 41,7 posto nezaposlenih muškaraca. Udio nezaposlenih žena smanjio se za 0,4 posto u usporedbi s prethodnim mjesecom, te 0,2 posto prema istom razdoblju prethodne godine. Među nezaposlenima prevladavaju osobe sa završenom trogodišnjom srednjom školom za zanimanja, odnosno školom za KV i VKV radnike, kojih je bilo 128.524 ili 40,5 posto. Slijede osobe sa četverogodišnjom srednjom školom za zanimanja i gimnazijom (24,2 posto) te osobe sa završenom osnovnom školom (22,3 posto). Najmanji je udio osoba s višom školom ili stručnim studijem (2,7 posto) te završenim fakultetom, akademijom, odnosno magisterijem i doktoratom (3,9 posto). Nema bitnih promjena u strukturi prema dobi jer i dalje najveći udio imaju osobe iznad 50 godina (20,3 posto), a najniži od 15 do 19 godina (6,2 posto). Uspoređujući s istim razdobljem prethodne godine, povećao se broj nezaposlenih u najstarijoj dobnoj skupini (iznad 50 godina) za 7,9 posto, te u dobi od 25 do 29 godina za 0,6 posto. U prosincu 2004. u evidenciju nezaposlenih prijavilo se 22.489 osoba (5,8 posto manje nego prethodnoga mjeseca i 1,8 posto više nego u prosincu 2003.).
PROSJEČNA NETO PLAĆA PO SATU ZA LISTOPAD 23,71 KUNU
Prosječna mjesečna neto plaća po satu zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj za listopad prošle godine iznosila je 23,71 kunu, što je u odnosu na rujan više za 83 lipa ili 3,6 posto, a u odnosu na listopad prethodne godine predstavlja povećanje od 8,8 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Pritom treba imati u vidu da su, prema podacima DZS-a, u listopadu 2004. bila 173 plaćena radna sata, što je za 3,4 posto manje nego u prethodnom mjesecu. Najveći broj plaćenih sati bio je u djelatnosti javne uprave i obrane te obveznog socijalnog osiguranja (202 sati), gdje je prosječna neto plaća po satu iznosila 22,92 kune, a najmanji u obrazovanju (158 sati), u kojem je prosječna neto plaća iznosila 26,26 kuna po satu.
ROBNA RAZMJENA: RAST IZVOZA 28,2 POSTO, UVOZA 17 POSTO
Hrvatska je na inozemna tržišta u prvih jedanaest mjeseci 2004. godine izvezla roba u vrijednosti nešto manjoj od 44 milijardi kuna ili 7,25 milijardi američkih dolara, dok je vrijednost uvoza bila više nego dvostruko veća i iznosila je 91,19 milijardi kuna ili više od 15,02 milijarde dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je niskih 48,2 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 47,2 milijarde kuna, odnosno više od 7,77 milijardi USD. Izražen u kunama, hrvatski je izvoz u prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci u odnosu na isto razdoblje godine prije povećan za 15,7 posto, a uvoz za 5,7 posto, dok je izražen u dolarima izvoz bio veći za 28,2 posto, a uvoz za 17 posto. Takva razlika posljedica je pada tečaja američke valute prema kuni u istom razdoblju za 9,7 posto. Više od polovice ukupnog izvoza u prvih jedanaest mjeseci lani, točnije 52,3 posto ili gotovo 3,8 milijardi USD predstavlja redoviti izvoz, dok je izvoz nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine), odnosno nakon doradnih ili tzv. lohn poslova iznosio 43,7 posto ili 3,16 milijardi dolara. Podaci DZS-a pokazuju i da je vrijednost redovnog izvoza u odnosu na prvih jedanaest mjeseci 2003. godine, povećana za 44,3 posto, dok je izvoz nakon unutarnje proizvodnje (odgoda plaćanja carine) porastao po znatno manjoj stopi od 17,1 posto. U strukturi uvoza, pak, najveći se dio, 87,8 posto ili 13,18 milijardi USD odnosilo na redoviti uvoz, koji je u odnosu na godinu prije povećan za 17,5 posto. Pritom se, promatrano prema glavnim industrijskim granama, više od trećine uvoza (5,24 milijarde USD) odnosi na uvoz intermedijarnih proizvoda, osim energije, koji je povećan za 21,4 posto. Nešto manjih 4,55 milijardi USD iznosio je uvoz kapitalnih proizvoda, koji je porastao za 8,9 posto. Glavninu hrvatskog izvoza, ali i uvoza u promatranim je mjesecima ostvarila prerađivačka industrija, čiji je izvoz ukupno iznosio više od 6,9 milijarde USD. U odnosu na isto razdoblje 2003. izvoz prerađivačke industrije povećan je 29 posto, a uvoz je istodobno povećan za 16,2 posto, na više od 13 milijardi USD. Najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partner i u prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci su zemlje Europske unije, na koje otpada više od 4,7 milijardi USD hrvatskog izvoza, ali i najveći dio uvoza - 10,47 milijardi USD. Pritom je izvoz u zemlje EU povećan za 22,6 posto, a uvoz iz njih za 13,5 posto.
USPORAVANJE DINAMIKE GRAĐEVINSKIH RADOVA
Fizički obim građevinskih radova u Hrvatskoj i u listopadu 2004., četvrti mjesec zaredom na godišnjoj razini, bilježi pad. Tako su građevinski radovi u listopadu 2004. manji su u odnosu na listopad 2003. za 11,1 posto, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Građevinski radovi u razdoblju od siječnja do listopada prošle godine u usporedbi s radovima u istom razdoblju godine prije veći su pak za 2,6 posto, što je njihova najniža kumulativna stopa rasta u 2004. To pokazuje daljnje usporavanje ranijih visokih stopa rasta građevinske aktivnosti u Hrvatskoj, čiji je dinamični porast potaknut prije svega cestogradnjom, a potom i stanogradnjom.
RAST ZALIHA GOTOVIH INDUSTRIJSKIH PROIZVODA
Zalihe gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima u hrvatskoj industriji na kraju studenog 2004. bile su za 4,8 posto veće nego na kraju listopada te 8,3 posto veće nego u studenom prethodne godine, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu na prosječno stanje zaliha u 2003. godini zalihe gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima povećane su za 10,2 posto. U području rudarstva i vađenja na kraju studenog zalihe su smanjene za 1,7 posto u odnosu na stanje zaliha na kraju listopada, dok su prema studenom prethodne godine smanjene za 9,1 posto.
DSZ: U 11 MJESECI 2004. U HRVATSKOJ 9,3 MILIJUNA TURISTA
U Hrvatsku je u jedanaest mjeseci 2004., po prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku, bilo 9,3 milijuna turista, koji su ostvarili 47,5 milijuna noćenja. U usporedbi s podacima Zavoda za isto razdoblje 2003. u jedanaest mjeseci 2004. u Hrvatsku je došlo 6,8 posto više turista, a ostvareno je 2,6 posto više noćenja. Takav je porast zabilježen ponajprije zahvaljući stranim turistima, koji su u ukupnim dolascima sudjelovali sa gotovo 84 posto, a u noćenjima sa 89 posto. U 11 mjeseci 2004. stranih je turista u Hrvatsku došlo 7,8 milijuna, što je 6,8 posto više u odnosu na isto razdoblje 2003. Sa 42,3 milijuna noćenja pak strani gosti bilježe porast od 2,6 posto. Domaći su turisti pak, po prvim rezultatima Zavoda objavljenim na njihovom webu, u 11 mjeseci 2004. sa 1,4 milijuna dolazaka i 5,1 milijunom noćenja zadržali razinu iz istih mjeseci 2003.
HRVATSKE PUTNIČKE AGENCIJE DOVELE 1,7 MILIJUNA STRANIH TURISTA
Posredovanjem 840 hrvatskih putničkih agencija, koliko ih je bilo registriranih u prvih devet mjeseci 2004. godine, u Hrvatsku je došlo 1,76 milijuna stranih turista ili 17,3 posto više nego u istom razdoblju 2003., podaci su Državnog zavoda za statistiku.U devet mjeseci prošle godine (siječanj-rujan) bilo je i 5,5 posto više registriranih putničkih agencija nego u istim lanjskim mjesecima. U agencijama je krajem kolovoza 2004. bilo 3.686 zaposlenih (nešto više od 200 nego lani), od čega je njih 2.623 stalnih.
3. TVRTKE
INA: NIŽE CIJENE DIZELA I LOŽIVOG ULJA
Maloprodajne cijene dizelskih goriva i loživog ulja ekstra lakog u prvom će se tjednu nove godine na Ininim benzinskim postajama prodavati po nižim cijenama, dok cijene motornih benzina ostaju nepromijenjene, izvijestili su u ponedjeljak iz Ine. Tako će se Eurodizel prodavati po 6,18 kuna (do sada 6,27 kuna) po litri, što je smanjenje za 1,4 posto, dizel po 6,04 kune (do sada 6,11 kuna), što predstavlja smanjenje za 1,1 posto, dok je najviše, za 4,3 posto, smanjena cijena litre eurodizela-plavog, sa 3,51 na 3,36 kuna. Cijena litre loživog ulja ekstra lakog smanjena je 17 lipa, na 3,48 kuna (do sada 3,65 kuna). Motorni će se benzin 98 i ovaj tjedan prodavati po cijeni od 7,21 kunu po litri, bezolovni Eurosuper 95 po 6,72 kune po litri, Super 95 po 6,62 kune, a Super Plus 98 po 6,86 kuna po litri.
MOBILKOM AUSTRIA STOPOSTOTNI VLASNIK VIPNET-A
Mobilkom austria kupio je preostalih 1 posto poslovnog udjela i time postao stopostotni vlasnik VIPneta. Zadnjeg dana 2004. godine mobilkom austria otkupio je poslovni udjel u VIPnetu u visini od 1 posto koji je bio u vlasništvu Večernjeg lista. Ta transakcija omogućuje stopostotnu konsolidaciju financijskih rezultata VIPneta u mobilkom austria grupi, priopćeno je u ponedjeljak iz VIPneta. "Preuzimanjem tog posljednjeg postotka uspjeli smo VIPnet potpuno integrirati u mobilkom austria grupu. Nastavit ćemo našu strategiju širenja i dodatno ćemo pojačati naš uspješni angažman u jugoistočnoj Europi", izjavio je Boris Nemšić, predsjednik Uprave mobilkoma austria i COO Wireless Telekoma Austria. VIPnet u Hrvatskoj ima oko 1,3 milijuna korisnika (na kraju trećeg kvartala 2004.).
4. POSEBAN PRILOG
PLAĆE ZA PROSINAC PO NOVOM ZAKONU O POREZU NA DOHODAK
Odredbe novoga Zakona o porezu na dohodak, koji je stupio na snagu 1. siječnja, primjenjuju se na sve isplate primitaka od toga datuma, kao i za isplatu plaća za prosinac 2004. godine. Pri obradi godišnjih poreznih prijava za 2004. godinu primjenjuju se odredbe ranijeg Zakona, koje su važile do 31. prosinca 2004. godine. Zakonom o porezu na dohodak neoporezivi se dio dohotka povećan za sto kuna - s 1.500 na 1.600 kuna, što znači da bi građanima trebalo ostati nešto više novaca u džepu. Više se neće oporezivati obiteljske mirovine koje ostvaruju članovi obitelji poginulih ili nestalih hrvatskih branitelja, te novčane nagrade za osvojene olimpijske i medalje na svjetskim i europskim prvenstvima. Porezne olakšice za, primjerice, zdravstvo, životno osiguranje, stambene kredite, kumulirat će se na ukupno 12 tisuća kuna godišnje. Uvodi se kategorija drugog dohotka za oporezivanje sportaša, pjevača i umjetnika, kojima bi se priznao paušalni trošak od 30 posto, a za preostalih 70 posto dohotka plaćali bi 25 posto poreza.
U ČETIRI GODINE NOVIH 352 KILOMETRA AUTOCESTA
Hrvatska cestovna mreža u iduće bi četiri godine, do 2008, trebala biti bogatija za 296,3 novih kilometara autocesta, a doda li se tome i dogradnja 55,7 kilometara poluprofila u puni profil na autocesti Rijeka-Zagreb, broj novih kilometara autocesta izgrađenih u tom razdoblju povećao bi se na 352 kilometra, proizlazi iz Vladinog četvorogodišnjeg programa građenja i održavanja javnih cesta. U izgradnju i održavanje cesta do 2008. uložit će se, po planovima, ukupno više od 32 milijarde kuna ili 13,5 posto više nego je uloženo u protekle četiri godine, od kojih se 19,5 milijardi kuna planira za građenje. Hrvatske autoceste (HAC) i Hrvatske ceste (HC) u četiri bi godine trebale uložiti ukupno gotovo 24 milijarde kuna. Od toga je HAC-u namijenjeno 14 milijardi kuna, i to za građenje novih autocesta 11,22 milijarde kuna, a za održavanje 2,78 milijardi kuna, dok HC za državne ceste, održavanje, sufinanciranje razvoja županijskih i lokalnih cesta planira uložiti ukupno 9,9 milijardi kuna. Od toga se na građenje 4,6 milijardi kuna, a na održavanje javnih cesta 4,46 milijardi kuna. HAC bi tako u četiri godine pustio u promet 257 kilometara novih autocesta, od čega je već 48 kilometara u izgradnji i trebalo bi biti pušteno u promet u lipnju ove godine, i to najduži tunel u Hrvatskoj, Mala Kapela, duljine 5,7 kilometara, kao i 33 kilometra autoceste od Pirovca do Vrpolja. Za 2006. se planira novih 30 kilometara autocesta, u 2007. 68 kilometara, a najviše, 111 kilometara autocesta, predviđeno je za 2008.
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-686
Urednica:
Slavica Cvitanić