ZAGREB
Tisak susjednih zemalja objavljuje vijesti o ostavci hrvatskog ministra vanjskih poslova Miomira Žužula, ističući prije svega kako je do nje došlo neočekivano te stavljajući je u kontekst hrvatskih pregovora na putu u članstvo Europske unije i afera vezanih uz ime hrvatskog ministra.
Slovenski mediji ostavku ocjenjuju iznenadnom i neočekivanom. "Delo" ističe kako je do ostavke došlo samo nekoliko sati uoči Sanaderova susreta s oporbom na dogovorima o glavnom pregovaraču s EU-om, navodeći da još nije jasan pravi uzrok ostavke i zašto je za nju izabrano vrijeme između dva kruga predsjedničkih izbora. "Dnevnik" u posebnom komentaru pod naslovom "Žužulgate" navodi u povodu Žužulove ostavke da "Sanaderova vlada ide iz jedne teškoće u drugu".
Beogradski mediji prenose agencijske vijesti o ostavci hrvatskog ministra vanjskih poslova, a jedino beogradska "Politika" u dopisničkom tekstu iz Zagreba piše da "u javnosti ima mišljenja da je ta ostavka u vezi s najnovijom odlukom premijera Sanadera da osobno preuzme rukovođenje državnim izaslanstvom Hrvatske u pregovorima o priključenju Hrvatske EU".
Sarajevski "Dnevni avaz", pozivajući se na agencijska izvješća, ističe kako je Žužulova ostavka neopoziva, podsjećajući kako su hrvatski mediji ranije opširno pisali o "korupcijskoj aferi ministra Žužula" zbog sumnje da je od "Imostroja" iz Imotskog primio mito, a zauzvrat posredovao u vladinoj odluci o otpisivanju duga prema toj tvrtki.
Ostavka hrvatskog ministra vanjskih poslova Miomira Žužula objavljena je kao vijest samo u dijelu talijanskog tiska, dok veliki nacionalni dnevnici, poput "Corriere della Sera" i "Repubblica", nisu u srijedu objavili vijest o tome. I talijanski listovi ocjenjuju da je Žužul morao napustiti hrvatsku vladu pod pritiskom optužbi o navodnoj korupciji.
SUBOTICA
Hrvatsko nacionalno vijeće u Srbiji i Crnoj Gori (HNV) dobilo je od državnih institucija SCG ukupno oko 80.000 eura za svoje aktivnosti u 2005. godini. Vlada Srbije je iz proračuna za ovu godinu izdvojila je oko 66.000 eura za rad HNV-a, dok su preostala sredstva osigurana preko Ministarstva za ljudska i manjinska prava SCG. "To što je financiranje zastupničkih tijela nacionalnih manjina u Srbiji od ove godine postalo redovita proračunska stavka nagovještaj je bitnih promjena u odnosu države spram pripadnika manjina", izjavio je u srijedu za Hinu predsjednik HNV-a Josip Ivanović. Republike Srbija do prošle godine nije financirala rad zastupničkih tijela nacionalnih manjina.
MOSTAR
Misija OESS-a u BiH u srijedu je objavila kako je počela distribuciju 6.000 brošura-vodiča za potencijalne povratnike u Republiku Hrvatsku, a koji su kao izbjeglice trenutačno smješteni na području Banje Luke, Prijedora, Novog Grada (bivši Bosanski Novi), Posavine i Trebinja. "Brošura jasno objašnjava prava bivših nositelja stanarskih prava na stambeno zbrinjavanje u Hrvatskoj, zatim povrat privatne imovine, odštetu zbog uništavanja imovine i nadoknadu korištenja privatne imovine, pitanja koja se tiču konvalidacije mirovina, kao i statusna prava stranaca tj. dobivanje državljanstva po skraćenoj proceduri", navodi se u priopćenju mostarskog ureda Misije OESS-a u BiH. Objašnjava se kako sveobuhvatno i točne informacije mogu pomoći izbjeglicama da donesu odluku o svojoj budućnosti te da će im ova brošura pomoći da naprave izbor na temelju raspoloživih činjenica. Ove brošure-vodiče, koje je pripremila Misija OESS-a u BiH, također će biti dostupne i Ministarstvu za izbjegle i raseljene osobe Republike Srpske, te UNHCR-u i centrima za pravnu pomoći i udrugama građana.
BANGKOK
Prema procjeni UNICEF-a azijskom bi gospodarstvu i zemljama pogođenim potresom i tsunamijima moglo trebati više od tri godine za oporavak, a isporuka humanitarne pomoći ugroženim dijelovima Azije bit će potrebna najmanje devet mjeseci. UNICEF-ova direktorica za Daleki istok Anupama Rao Sing istaknula je kako hitno treba pomoći žrtvama slanjem hrane, lijekova i ostale humanitarne pomoći te da u što hitnijem roku treba prionuti obnovi infrastrukture. "Potrebno je djelovati odmah, a proces slanja humanitarne pomoći mogao bi trajati između šest i devet mjeseci", rekla je dužnosnica zaklade za pomoć djeci tijekom sastanka s predstavnicima Svjetskog programa za hranu. Ona je istaknula kako će tijekom predstojećih šest do devet mjeseci trebati neprestano pomagati ugroženom stanovništvu, a poznato je da je riječ o dva milijuna ljudi kojima će, među ostalim, trebati osnovne životne namirnice. Singh je također izjavila kako je katastrofom u južnoj Aziji 26. prosinca pogođeno oko milijun djece.
BERLIN
Njemačka će povećati pomoć područjima pogođenim razornim potresom i tsunamijem sa 20 na 500 milijuna eura, odlučila je savezna vlada na kriznom sastanku održanom u srijedu u Berlinu. Time je Njemačka postala najveći donator, ispred Japana s 500 te SAD-a s 350 milijuna dolara. Prema riječima njemačkog kancelara Gerharda Schroedera pomoć je namijenjena prije svega za dugoročno osiguranje opskrbe pitkom vodom te primarne zdravstvene skrbi. Dugoročno je predviđena izgradnja škola. Isplata pomoći odvijat će se u vremenskom razmaku od tri do pet godina, a pomoć će se usredotočiti na pogođena područja Indonezije i Šri Lanke. Schroeder je njemačkim građanima zahvalio ne "nevjerojatnoj velikodušnosti" koju su iskazali posljednjih dana. Cijela njemačka nacija je solidarna i ponosna na razmjer dokazane spremnosti na pomoć i humanitarnost, zaključio je Schroeder.
RIM
Ivan Pavao II. molio je u srijedu za žrtve potresa na jugoistoku Azije, na dan žalosti proglašen u cijeloj Europi, a prisutnih oko 8.000 vjernika na općoj audijenciji srijedom u dvorani Pavla VI. stajalo je tri minute u tišini. Tijekom opće audijencije srijedom, prve u ovoj 2005. godini, Papa je dva puta pozvao prisutne na molitvu za žrtve tsunamija u Aziji, te je pod zaštitu Gospe stavio započetu godinu. Početak godine "označen je i velikom zebnjom zbog dramatične situacije u kojoj žive narodi jugoistoka Azije", rekao je Papa, koji je izgledao dosta dobro.
BEČ
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) moći će, u dogovoru s Iranom, "u predstojećih nekoliko dana ili tjedana" obaviti inspekciju vojnih pogona u iranskom Parchinu, gdje se, prema američkim izvorima obavljaju tajni pokusi kojima je cilj izrada nuklearne bombe, rekao je u srijedu za France presse direktor agencije Mohamed El Baradei. "Namjeravamo posjetiti Parachin u predstojećih nekoliko tjedana", rekao je El Baradei u intervjuu za France presse u sjedištu agencije u Beču. Visoki američki dužnosnik nedavno je izjavio kako Sjedinjene Države sumnjaju da se u velikom vojnom kompleksu smještenom 30 km jugoistočno od Teherana izvode pokusi na eksplozivima velike razorne moći koji bi se "mogli smatrati nuklearnim oružjem". Iran je ranije opovrgao informaciju o pokusima na izradi nuklearnog oružja, objasnivši da se nuklearni program koristi isključivo u civilne svrhe.
KIJEV
Novi predsjedavajući Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) Dimitrije Rupel istaknuo je u srijedu kako se "divi demokratskom procesu" u Ukrajini tijekom izbora održanih 26. prosinca, istaknuvši kako bi stabilna Ukrajina bila vrlo važna za Europu. "Stabilnost Ukrajine je vrlo važna za stabilnost Europe i za cijelo područje koje pokriva OESS", rekao je Rupel na konferenciji za novinare nakon sastanka s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Kostiantinom Hriščenkom. "Demokratski proces je uspio", istaknuo je, dodavši da misli na izbore 26. prosinca. Rupel koji je u posjet Ukrajini došao kao predsjednik OESS-a, trebao bi se u srijedu u zapadnom dijelu zemlje sastati s Viktorom Juščenkom, pro-zapadno orijentiranim kandidatom koji je proglašen izbornim pobjednikom i koji se trenutačno nalazi na odmoru u Karpatima.
RIM
Talijanski karabinjeri uhitili su u srijedu u Napulju jednog od čelnika tamošnje mafije Giovannija Cortesea, kojega talijanska istraga smatra desnom rukom mafijaškog šefa Cosima di Laura. Cortese (24), koji je već do sada osuđivan, jedan je od čelnika klana camorrističke (kako se naziva mafija u Napulju) kriminalne organizacije napuljske četvrti Secondigliano, koja je u višemjesečnom krvavom ratu sa secesionistima iz klana Di Laura, za kojim također traga policija. Stari klan i oni koji su iz njega izašli bore se za kontrolu trgovine drogom u napuljskoj zoni. U tom ratu prošle je godine ubijeno 135 osoba, a ove već tri.
BAGDAD
Trinaestero Iračana poginulo je u srijedu u eksploziji automobila bombe ispred policijske akademije u iračkome glavnome gradu, objavila je policija u gradu Hillahu. Dvadeset i petero Iračana ozlijeđeno je u eksploziji koju je izazvao vozač-samoubojica. On se dovezao do ulaza u zgradu za obuku policije, priopćeno je. Televizija Al-Arabiya prije je javila da je bilo 20 poginulih. U zapadnome Bagdadu dvoje je iračkih civila poginulo u samoubilačkom napadu na američki konvoj, saznaje se od očevidaca koji tvrde da je uništeno jedno američko vozilo.
BEOGRAD
Svaki treći građanin Srbije smatra da bi Srbija trebala izručiti optužene Međunarodnom kaznenom sudu za ratne zločine u Den Haagu, pokazuje anketa Centra za politološka istraživanja i javno mnijenje Instituta društvenih nauka u Beogradu, rađena na reprezentativnom uzorku od 2005 ispitanika, za potrebe Europskog pokreta u Srbiji. Dok je, prema anketama, 35 posto građana "za" izručenje, njih 28 posto zagovara nesuradnju s Haaškim sudom, čak i po cijenu sankcija, a zabrinjavajuća četvrtina građanstva ima neki drugi odgovor ili ne zna odgovoriti na pitanje da li bi Srbija trebala odbiti izručenje haaških optuženika iako bi to značilo nametanje sankcija ili bi ih trebala izručiti i otvoriti put za pristupanje Europskoj uniji, prenosi beogradski dnevnik "Danas" od srijede. Kad je riječ o povjerenju u instituciju Haaškog suda, "veliko povjerenje" ima samo 1,8 posto ispitanika, dok 10,9 posto njih uglavnom "vjeruje u rad" te međunarodne institucije. Haaškom sudu "uopće ne vjeruje" 54,9 posto, a "uglavnom ne vjeruje" 15,2 posto ispitanika, dok je šestina ispitanika ambivalentna prema tom sudu.
JERUZALEM
Izraelski premijer Ariel Sharon nazvao je u srijedu doseljenike, koji zbog plana povlačenja iz Gaze pozivaju na neposluh i oružani otpor, prijetnjom samoj egzistenciji izraelske države, zaprijetivši da će protiv takvih zatražiti poduzimanje oštrih mjera. Prema planu Sharonove vlade, iz Gaze bi se trebalo povući 8.000 židovskih doseljenika koji žive u izdvojenim enklavama. Židovski doseljenici bi se također trebali povući iz četiri od 120 naselja na Zapadnoj obali. Većina doseljenika zagovora mirne prosvjede ali je izraelski šef unutrašnje sigurnosti u utorak upozorio da bi tvrdolinijaši mogli izazvati teške incidente, poput pucanja na vlastite vojnike. "Onaj tko poziva na nasilni otpor čini grešku koja bi mogla ugroziti naše samo postojanje na ovom prostoru", kazao je Sharon. Sharon je poručio da kompromisa neće biti te da će se na one koji dignu ruku na snage sigurnosti ići punom silom.