ZAGREB
Svjetske agencije izvijestile su o ostavci hrvatskog ministra vanjskih poslova Miomira Žužula povezujući je s optužbama za korupciju koje Žužul odbacuje. Citirajući dijelove Žužulova pisma premijeru Ivi Sanaderu u kojemu tvrdi da je nevin, ali da ne želi biti teret vladi, dpa posebno ističe da Žužul odlazi s dužnosti prije otvaranja pristupnih pregovora s Europskom unijom u ožujku. Reuters prenosi da je Žužul bio Sanaderova "desna ruka" i blizak saveznik, te da su dvojica političara zajedno vodila Hrvatsku prema kandidaturi za članstvo u EU. Žužul je trebao biti i na čelu pregovaračnog tima, no Sanader je prošlog mjeseca dao naslutiti da bi taj zadatak mogao povjeriti nekom drugom, prenosi Reuters. AFP podsjeća kako je u studenom 2004. socijaldemokratska oporba tražila ostavku Žužula kojega je optužila da je u privatizacijskoj aferi preko agencije koju vodi njegova supruga primio mito u vrijednosti 19.000 eura. Francuska agencija ističe kako ostavka ministra Žužula dolazi u trenutku kada Jadranka Kosor ulazi u drugi krug predsjedničkih izbora. AFP piše kako je Kosor natuknula da je njezin slab rezultat među inim posljedica "nekih afera" koje su utjecale na javno mišljenje.
WASHINGTON
Republika Hrvatska i Republika Irak uspostavile su u utorak diplomatske odnose i izrazile želju za jačanjem međusobnog prijateljstva i suradnje. Zajedničku izjavu vlada dviju zemalja o uspostavi diplomatskih odnosa na veleposlaničkoj razini potpisali su u New Yorku stalni hrvatski predstavnik pri Ujedinjenim narodima veleposlanik Vladimir Drobnjak i stalni irački predstavnik pri UN-u veleposlanik Samir Shakir Sumaidaie, priopćila je stalna misija Republike Hrvatske pri UN-u. Uspostavom diplomatskih odnosa "dvije zemlje ponavljaju svoju privrženost načelima Povelje Ujedinjenih naroda i svoju želju da promiču i jačaju odnose prijateljstva i suradnje", stoji u tekstu izjave potpisane na kratkoj svečanosti u hrvatskoj misiji pri UN-u.
DŽAKARTA
Američki državni tajnik Colin Powell doputovao je u utorak navečer u Indoneziju u sklopu turneje po azijskim zemljama u kojima je u razornom tsunamiju smrtno stradalo više od 145.000 ljudi. Powell se nada da će američka pomoć žrtvama tsunamija u južnoj Aziji ojačati američku i regionalnu sigurnost jer će otkloniti moguće nezadovoljstvo koje bi moglo potaknuti terorizam. Powell je dodao da je Washington poslao novac, brodove, helikoptere i zrakoplove iz humanitarnih razloga. Postoje, međutim, i američki i regionalni sigurnosni interesi za pružanje pomoći, rekao je na zajedničkoj novinskoj konferenciji s indonezijskim kolegom Hasanom Wirajudom. Powell je dodao kako se nada da će suradnja u pružanju pomoći žrtvama u Indoneziji i na Šri Lanki, dvjema zemljama najteže pogođenim katastrofom, dovesti i do političke pomirbe, misleći pritom na tamilske pobunjenike (LTTE) i pobunjenike Pokreta za slobodni Aceh (GAM). "Nadamo se da će ova kriza, u pogledu situacije u Acehu kao i situacije na Šri Lanki s tamilskim tigrovima, možda stvoriti neke prilike koje bi mogle iskoristiti obje trane", rekao je.
MEULANOH/BANDA ACEH (Indonezija)
Gladne i prljave, tisuće Indonežana čekale su u redovima vodu, a među preživjelima su se počele širiti i infekcije. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) priopćila je da su se slučajevi upale pluća, dijareje, malarije i kožnih infekcija počeli pojavljivati zajedno sa slučajevima gangrene jer su preživjeli izloženi zagađenoj vodi, a ne dobivaju ni odgovarajuće liječenje. Vijay Nath, predstavnik WHO-a koji nadgleda programe hitne pomoći u Banda Acehu kaže da ima prilično dobar uvid u zdravstveno stanje u pokrajinskome glavnome gradu, te da nema potvrđenih slučajeva kolere. "Ali ne znamo što se događa na zapadnoj obali", rekao je. Međunarodni crveni križ objavio je da će se usredotočiti na grad Meulaboh odakle već djeluju japanske, španjolske i singapurske medicinske ekipe. "Ondje se osjeća snažan zadah truleži, a iako je počelo prikupljanje tijela, može se pretpostaviti da su pod ruševinama stotine, možda i tisuće tijela", rekla je predstavnica Crvenoga križa Sara Escudero.
DŽAKARTA
Humanitarci čiste piste u područjima Azije pogođenima tsunamijem kako bi počeli dopremati hranu, vodu i liječničke ekipe gladnim i ozlijeđenim preživjelima, ali globalna se akcija pružanja pomoći još muči u problemima. Sve je veća opasnost od širenja bolesti poput kolere i malarije koje bi mogle ubiti tisuće ljudi, a preživjeli se očajnički bore za vodu nezagađenu morem ili kanalizacijom, kažu medicinske vlasti od Šri Lanke do Indonezije. Iscrpljeni liječnici, sestre, humanitarci i vojnici i dalje rade bez prestanka, a svjetski čelnici počinju stizati u Aziju gdje će se u Džakarti u četvrtak održati konferencija na kojoj će Ujedinjeni narodi zatražiti pomoć. Dosad su za pomoć žrtvama tsunamija ukupno obećane dvije milijarde dolara. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je diljem Azije ozlijeđeno više od pola milijuna ljudi te da im treba liječnička skrb.
HAMBURG
Gotovo 70.000 ljudi obučeno je za sveti rat u kampovima terorističke mreže al-Qaide, uglavnom u Afganistanu, izjavila je u utorak njemačka policijska načelnica svjedočeći na Prizivnom sudu u Hamburgu. Podučavani su islamu i korištenju oružja, rekla je načelnica svjedočeći u postupku protiv Marokanca Munira el Motasadeqa, kojemu se ponovno sudi zbog sudjelovanja u terorističkim napadima 11. rujna 2001. na Sjedinjene Države. Na prvom suđenju Motasadeq je priznao da je boravio u jednom takvom kampu u Afganistanu. Muškarci su u tim kampovima podučavani u proizvodnji eksploziva te uličnim borbama, a vođa al-Qaide, Osama bin Laden, u nekoliko je navrata u tim kampovima držao govore, rekla je načelnica, stručnjakinja za al-Qaidu. Motasadeq je u veljači 2003. osuđen na 15 godina strogog zatvora zbog sudjelovanja u terorističkim napadima 11. rujna i pripadnosti terorističkoj organizaciji. Njemački savezni sud presudu je, međutim, u svibnju poništio i zatražio novo suđenje.
JERUZALEM
Turski ministar vanjskih poslova Abdullah Gul istaknuo je da su veze između Izraela i njegove zemlje čvrste, unatoč tomu što je Ankara prije kritizirala Izrael zbog represije Intifade. "Naše je prijateljstvo čvrsto", kazao je Gul nakon razgovora koji je u Jeruzalemu vodio s izraelskim kolegom Sylvanom Shalomom prije nego se u srijedu sastane s palestinskim čelnicima. Gul je najviši turski dužnosnik koji je posjetio Izrael nakon dolaska na vlast Stranke za pravdu i razvitak (AKP) koja je nastala iz islamističkog pokreta, kojega se mnogi simpatizeri protive izraelskoj državi. Gulov posjet trebao bi biti priprava za dolazak na to područje premijera Erdogana koji je u prosincu posjetio Siriju.
JERUZALEM
Palestinske oružane skupine u pojasu Gaze imaju pet protuzračnih raketa, rekao je u utorak šef unutarnje službe izraelske sigurnosti Shin Betham Avi Dichter. Dichter je rekao povjerenstvu vanjskih poslova i obrane u parlamentu da su te rakete tipa Stinger unesene u pojas Gaze iz Egipta ocijenivši da bi mogle predstavljati ozbiljnu prijetnju za izraelske borbene helikopetere koji djeluju u tom području. Dichter je također upozorio da bi povlačenje izraelskih snaga s granice između pojasa Gaze i Egipta učinio od južnog Izraela novi jug Libanona. Izraelska vlada još nije donijela odluku o povlačenju s graničnog područja sektora, dok traju kontakti s Egiptom da pojača kontrolu granice.
BERLIN
Njemački Ustavni sud u Karlsruheu odbio je u utorak tužbu skupine osoba koje su tražile individualne odštete od njemačkih tvrtki za prisilni rad u vrijeme Trećeg Reicha. Sud je time zajedničku zakladu njemačke vlade i gospodarstva pod nazivom "Sjećanje, odgovornost i budućnost" koja obavlja isplate odštete proglasio nadležnom za provedbu obeštećenja. Sud je svoju odluku obrazložio zakonom o zakladama iz 2000. koji je zakladi "Sjećanje, odgovornost i budućnost" omogućio "brzu, pravednu i nebirokratsku" isplatu odštete. Zaklada, na čije su račune njemačka vlada i predstavnici njemačkog gospodarstva dosad uplatili više od 5 milijardi eura, isplatit će 1,7, milijuna, odnosno po 7600 eura preživjelima i članovima njihovih obitelj. Bez ove zaklade odštetu bi primio samo jedan mali dio onih koji ju zaslužuju, zaključio je Ustavni sud.
DUBAI
Islamistička skupina Ansar al-Sunna koja je povezana s terorističkom mrežom Al Qaidom preuzela je u utorak odgovornost za napad automobilom bombom na kontrolnu točku Nacionalne garde u Baladu, 70 kilometara sjeverno od Bagdada. "Islamski junak je izveo mučenički pothvat na veliku skupinu vojnika Nacionalne garde u Baladu i raznio ih u komade", piše u priopćenju koje je potpisao "vojni odbor Vojske Ansar al-Sunna" i koje je objavljeno na internetskoj stranici te skupine. Napad je izvršen u ponedjeljak, a u njemu je poginulo šest pripadnika Nacionalne vojske dok ih je osam ranjeno.
SANTIAGO
Čileanski Vrhovni sud odbio je u utorak žalbu bivšeg diktatora Augusta Pinocheta u kojoj je tražio da sud odbaci optužbe za kršenje ljudskih prava i obustavi postupak protiv njega. Odluka Vrhovnog suda znači da će 89-godišnji Pinochet morati izaći pred sud zbog optužbi za zločine počinjene tijekom njegove vladavine od 1973. do 1990. godine. Kada je odluka pročitana, sudnicom se pronio spontani pljesak. Sudac Vrhovnog suda odbacio je žalbu Pinochetovih branitelja podnesenu u prosincu, nakon što je sudac Juan Guzman odlučio potvrditi optužnicu i odredio Pinochetu kućni pritvor. Guzman je tada rekao da će suđenje biti usmjereno na Pinochetovu ulogu u otmici i ubojstvu devet osoba u sklopu operacije Kondor koja je provedena u nekoliko južnoameričkih država, u kojima su se vojne hunte željele obračunati s protivnicima režima, koji su zbog toga bili prisiljeni pobjeći u inozemstvo.