SARAJEVO
Glasovanje na izborima za predsjednika Republike Hrvatske na biračkim mjestima koja su otvorena u Bosni i Hercegovini odvija se bez poteškoća a u prijepodnevnim satima zabilježen je dobar odaziv birača, izjavila je za Hinu generalna konzulica u hrvatskom konzulatu u Sarajevu Romana Franulović-Bušić.
Odziv je ocijenila očekivano dobrim istaknuvši kako na nekim mjestima ima i većih redova što pokazuje veliko zanimanje hrvatskih državljana s prebivalištem u BiH za ovogodišnje predsjedničke izbore.
Veće gužve u prijepodnevnim i prvim poslijepodnevnim satima zablježene su na biračkim mjestima koja pokriva Generalni konzulat u Mostaru no redova ima i u Sarajevu, Kiseljaku, Žepču i Vitezu.
Franulović-Bušić je istaknula kako će biračka mjesta ostati otvorena i nakon 19 sati u slučaju da se na njima u to vrijeme zatekne još glasača.
BEOGRAD
Do 11 sati u nedjelju, na sedam izbornih mjesta u Srbiji i Crnoj Gori, na predsjedničke izbore je izašlo oko 550 hrvatskih državljana, rečeno je Hini u veleposlanstvu RH u Beogradu.
Izborna mjesta su, osim u veleposlanstvu, otvorena i u konzulatu RH u Beogradu, konzulatima u Subotici i Kotoru u Crnoj Gori, te u Novom Sadu, Somboru i Sremskoj Mitrovici.
Biračka mjesta su otvorena u sedam sati ujutro, a zatvaraju se u 19 sati.
LJUBLJANA
Popodne do 14 sati na izborima za predsjednika Republike Hrvatske u veleposlanstvu u Ljubljani glasalo je 177 hrvatskih državljana, doznaje se u veleposlantvu.
Postupak izbora protiče bez posebnosti, a biralište će biti otvoreno večeras do 19 sati.
WASHINGTON
U Sjedinjenim Državama je u nedjelju u 7.00 sati ujutro po lokalnom vremenu započelo glasanje hrvatskih državljana na izborima za hrvatskog predsjednika.
Otvorena su biračka mjesta u hrvatskom veleposlanstvu u Washingtonu, generalnim konzulatima u New Yorku i Chicagu te Hrvatskom nacionalnom domu Kardinal Stepinac u Clevelenadu. Biračko mjesto u generalnom konzulatu u Los Angelesu otvara se posljednje s tri sata pomaka u odnosu na Washington jer je u pacifičkoj vremenskoj zoni.
U Kanadi birači glasaju u hrvatskom veleposlanstvu u Ottawi, u generalnom konzulatu u Mississaugi kod Toronta te u konzulatu u Montrealu.
BEČ
Izbori za hrvatskog predsjednika na biračkim mjestima u Austriji protječu u nedjelju mirno i u ugodnom ozračju, saznaje se u konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike hrvatske u Beču.
Hrvatski državljani koji žive i rade u Austriji ili koji su se u njoj danas zatekli imaju prigodu glasovati za jednog od 13 kandidata na izborima za predsjednika Republike Hrvatske na 7 biračkih mjesta: u Beču, Grazu, Klagenfurtu, Feldkirchu, Innsbrucku, Linzu i Salzburgu.
Do 13 sati glasovalo je više od 550 birača, a očekuje se da će do 19 sati najmanje još toliko izići na izbore. Zbog blizine procjenjuje se da će veliki broj hrvatskih državljana sa stalnim boravkom u Austriji glasovati u domovini.
BERLIN
Šezdeset poginulih Nijemaca identificirano je nakon naleta tsunamija 26. prosinca u Aziji, a broj nestalih je "znatno veći od tisuću", priopćilo je u nedjelju njemačko ministarstvo vanjskih poslova. Od 60 identificiranih trupala 46 ih je pronađeno u Tajlandu, a 14 u Šri Lanki, dodao je visoki dužnosnik njemačkog ministarstva vanjskih poslova Klaus Scharioth na konferenciji za tisak u Berlinu. U tsunamiju je ozlijeđeno tristotinjak Nijemaca.
Austrija strahuje da je u tsunamiju izgubila "više stotina" svojih državljana, izjavila je ministrica vanjskih poslova Ursula Plassnik koja je u petak ocijenila da je u toj katastrofi smrtno stradalo 130 Austrijanaca i da je ta brojka skopčana sa činjenicom da se ne zna za sudbinu 490 austrijskih državljana.
Belgijski ministar vanjskih poslova Karel de Gucht rekao je u nedjelju da strahuje da bi se ukupni broj belgijskih žrtava tsunamija u Aziji mogao popeti na 80, među kojima je potvrđena smrt njih šestoro, a nestalima se smatraju 74 osobe.
O 433 Belgijanca koji nisu bili u područjima pogođenim kataklizmom nema nikakvih vijesti, ali njihova je sudbina u ovom trenutku u drugom planu, zaključio je Karel de Gucht.
STOCKHOLM
Tsunami koji je 26. prosinca pogodio Aziju potaknuo je u Švedskoj i u Norveškoj, zemljama koje su najvjerojatnije platile najveću cijenu u ljudskim životima među zapadnim zemljama, iznimnu solidarnost s unesrećenim zemljama.
Tjedan dana nakon katastrofe, vrijednost donacija fizičkih i pravnih osoba u Švedskoj popela se na gotovo 400 milijuna kruna (više od 43 milijuna eura), što je rekordna brojka za tu malu skandinavsku zemlju koja je, prema privremenim podacima, u Aziji izgubila 59 državljana, dok ih se 3.500 smatra nestalima.
Švedska vlada je najavila početnu pomoć od pola milijarde kruna (više od 50 milijuna eura).
Nesreća je mobilizirala i javnost u Norveškoj, zemlji sa samo 4,6 milijuna stanovnika, gdje su do subote navečer humanitarne organizacije prikupile više od 200 milijuna kruna (više od 24 milijuna eura).
Dvije tamošnje oporbene stranke iz populističke desnice i socijalističke ljevice predložile su da Norveška, među najbogatijim zemljama u svijetu, posegne za svojim zalihama novca od prodaje nafte i državnu pomoć poveća sa sadašnjih 100 milijuna na najmanje milijardu norveških kruna.
BANGKOK
Slonovi od nedjelje sudjeluju u raščišćavanju pokrajine Kao Lak nakon razornog tsunamija, javljaju njihovi vlasnici. Šest mužjaka debelokožaca dovezeni su na dva kamiona iz pokrajine Ayutthaya (u središtu Tajlanda) u grad Kao Lak 860 kilometara južnije.
Slonovi se rabe na mjestima kamo ne mogu doći strojevi. Prema službenim podacima, 47.708 spasilaca iz Tajlanda i iz inozemstva razmješteni su u šest tajlandskih pokrajina koje je 26. prosinca pogodio tsunami.
LONDON
Orijaški tsunami koji bi se mogao dogoditi na Atlantskom oceanu za 10.000 godina prouzročit će valove visine od 10 do 100 metara, prema istraživanju na koje se u nedjelju pozvao znanstveni savjetnik britanske vlade David King.
Prema tom istraživanju koje je David King predstavio u listu Independent on Sunday, tsunami koji bi mogao biti posljedica pomicanja dijela Cumbre Vieje, vulkana na Kanarskom otočju, pogodio bi cijelu atlantsku obalu, a valovi visine od 50 do 100 metara dosegnuli bi sjeverozapad Afrike.
DAMASK
Zamjenik američkog državnog tajnika Richard Armitage izjavio je u nedjelju u Damasku da je Sirija "postigla stvaran napredak" u sigurnosti granice s Irakom, ali mora učiniti još više kako bi spriječila ubacivanje stranih elemenata u svoju zemlju.
"Sirija je postigla stvaran napredak zadnjih mjeseci u svezi sa sigurnošću na iračkoj granici. No svi moramo učiniti još više, napose kada je riječ o elementima iz stranih režima koji prelaze granicu u oba smjera i djeluju u Iraku", izjavio je Armitage za tisak nakon razgovora sa sirijskim predsjednikom Bacharom al-Assadom i s njegovim ministrom vanjskih poslova Farukom al-Charehom. Armitage je istaknuo kako je Washington prošlog tjedna Siriji predao popis iračkih pristaša baasističkog režima koji podupiru i financiraju pobunu u Iraku.
Armitage je na press konferenciji u Damasku govorio i o izraelsko-palestinskom sukobu i rekao kako "SAD drži kako postoje povoljni uvjeti za mirovni proces" na Bliskom istoku. Nakon izbora 9. siječnja na palestinskom području "imat ćemo novo palestinsko vodstvo koje svi moramo poduprijeti", kazao je.
Armitage je nadalje rekao i da je s Assadom razgovarao o "nužnosti" primjene rezolucije 1559 UN-ova Vijeća sigurnosti kojom se poziva na povlačenje stranih snaga iz Libanona.
JERUZALEM
Izraelski premijer Ariel Sharon je u nedjelju svojoj vladi kazao da će glasovanje o evakuaciji židovskih naselja s pojasa Gaze biti u siječnju kako bi naseljenici imali više vremena za povlačenje.
Izraelska je vlada trebala o evakuaciji židovskih naselja glasovati u ožujku, no izraelski je glavni tužitelj je kazao da je naseljenicima potrebno pet do šest mjeseci za povlačenje. Povlačenje naseljenika i evakuacija naselja s pojasa Gaze i četiri naselja sa Zapadne obale predviđeno je za lipanj.
"Konačno glasovanje vlade bit će organizirano krajem siječnja", kazao je službeni izvor.