FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ZAVRŠENI ZAGREBAČKI KNJIŽEVNI RAZGOVORI

ZAGREB, 26. svibnja (Hina) - Raspravom o temi "Kako promicati hrvatsku književnost u svijetu" završeni su danas 19. zagrebački književni razgovori koji su, uz hrvatske pisce, prevoditelje, kritičare i povjesničare književnosti, okupili i oko 50 stranih kroatista iz 20-ak europskih zemalja. Na završetku dvodnevnih susreta, na kojima su raspravljena mnoga pitanja o statusu i prevođenju hrvatskih pisaca na svjetske jezike, izrečeni su i prijedlozi o tome kako hrvatsku književnost dalje promovirati u svijetu.
ZAGREB, 26. svibnja (Hina) - Raspravom o temi "Kako promicati hrvatsku književnost u svijetu" završeni su danas 19. zagrebački književni razgovori koji su, uz hrvatske pisce, prevoditelje, kritičare i povjesničare književnosti, okupili i oko 50 stranih kroatista iz 20-ak europskih zemalja. Na završetku dvodnevnih susreta, na kojima su raspravljena mnoga pitanja o statusu i prevođenju hrvatskih pisaca na svjetske jezike, izrečeni su i prijedlozi o tome kako hrvatsku književnost dalje promovirati u svijetu. #L# Predsjednik Društva rumunjskih pisaca Laurentiu Ulici je rekao da demokracija vrlo mnogo utječe na društvene promjene, te da se to odnosi i na strujanja i mijene u književnosti. Istaknuo je da disidenstvo više nije u modi i da je to literatura koja prolazi. Upozorio je na nedostatak mladih na ovakvim susretima te ustvrdio da se neće moći ništa mnogo promijeniti ako književne zakone pišu oni koji su ih pisali do godine 1990. Predsjednik Zagrebačkih književnih razgovora i predsjedavajući na zadnjoj sjednici Srećko Lipovčan je rekao da će, nakon ovih susreta, iscrpnije izvješćivati strane kroatiste o stanju u našoj književnosti, što će biti jedna od zadaća stalnoga radnog tijela koje će djelovati u sklopu Društva hrvatskih književnika. Gabor Čardaš iz Mađarske upozorio je na probleme konteksta hrvatske književnosti, pogotovo kad je riječ o velikim literaturama i narodima kao što je Francuska, Italija i Njemačka, napominjući kako je pisac jednoga malog naroda suočen s problemom da mora uvesti jedan novi senzibilitet u već utvrđeni kontekst kako bi ga se što bolje shvatilo i recipiralo. Moramo, kazao je, biti vrlo svjesni djelovanja kritičara u pojedinim zemljama i na pojedinim ključnim mjestima, čija mišljenja vrijede i imaju određenu težinu među čitateljskom publikom. Borislav Arapović iz Švedske upozorio je da još uvijek postoje veliki problemi o kroatistici kad je riječ o leksikografskim natuknicama, u što se uvjerio brojnim primjerima u engleskim enciklopedijama i u enciklopedijama i leksikonima nekih drugih zemalja. Gančo Savov iz Sofije upozorio je da bi predvoditelji ovih razgovora morali iscrpnije obavještavati strane kroatiste o djelima hrvatskih pisaca. Alida Bremen istaknula je da geopolitičke promjene bitno utječu na položaj hrvatskog jezika i na odnos prema hrvatskoj književnosti. Promjene su vrlo spore, ali se ipak nešto događa, rekla je. Ante Stamać ustvrdio je da smo svjesni kako nije moguće da nakon pet godina hrvatske samostalnosti svi znaju o hrvatskoj književnosti i jeziku. Istaknuo je da sveučilišni profesori i oni koji se bave literaturom često rade površno i ne provjeravaju određene podatke. Na slabu zastupljenost Hrvatske u časopisima, pa čak i kad je riječ o turizmu, upozorio je Gojko Borić. Mile Pešorda je rekao kako je za hrvatski jezik sada najvažnije da se oslobodi od naziva hrvatsko-srpski. Upozorio je na to kako bi naši prijatelji kroatisti mogli pomoći da se hrvatski jezik iskaže kao hrvatski, kao slavenski u svoj svojoj osebujnosti u zemljama iz kojih nam dolaze. Luko Paljetak misli da je dužnost pisca da stvara, a ne da se bavi promocijom pisane riječi. Napomenuo je da nama u Hrvatskoj nedostaje tekuća kritika, te da se domaći pisci ne prate. Poručio je hrvatskoj kritici da bude trajna, iako je kruta, te da dopre do onih do kojih mora. Također je upozorio da kazalište i teatar imaju veliku ulogu u promicanju književnih djela, u okupljanju naroda i kultura. Na kraju večerašnjih razgovora, Srećko Lipovčan je zahvalio svima onima koji su sudjelovali i na njihovu velikom zanimanju za razgovore, napominjući kako je to dobar razlog da se preuzme sve ono o čemu su raspravljali kako bi se što bolje promicala hrvatska književnosti u svijetu. Nakon razgovora, za sudionike je u Društvu hrvatskih književnika upriličena komorna kazališna predstava na hrvatskom i njemačkom jeziku "Baka Krumm" Zvonka Pletelića, u produkciji Međunarodnoga kazališnog ansambla Wing Spiel iz Berlina. Sudionici 19. zagrebačkih književnih večeri posjetit će sutra nacionalni park Plitvička jezera. (Hina) ta mć 262040 MET may 96

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙