ZAGREB, 2. svibnja (Hina) - Društvo hrvatskih književnika u suradnji s Društvom hrvatskih književnih prevoditelja priređuje u hotelu Palaceu od 25. do 27. svibnja tradicionalnu međunarodnu manifestaciju 19. zagrebačke književne
razgovore, koja će se od ovoga proljeća ponovno održavati svake umjesto kao do sada svake druge godine. Prvi zagrebački književni razgovori priređeni su 1967.
KONTEKSTU
ZAGREB, 2. svibnja (Hina) - Društvo hrvatskih književnika u suradnji s
Društvom hrvatskih književnih prevoditelja priređuje u hotelu Palaceu
od 25. do 27. svibnja tradicionalnu međunarodnu manifestaciju 19.
zagrebačke književne razgovore, koja će se od ovoga proljeća ponovno
održavati svake umjesto kao do sada svake druge godine. Prvi
zagrebački književni razgovori priređeni su 1967. #L#
Tema ovogodišnjih razgovora bit će "Hrvatska književnost u europskom
kontekstu", a pokrovitelj je ministar kulture mr. Božo Biškupić.
Zagrebački književni razgovori, u kojima će osim hrvatskih pisaca,
književnih kritičara i povjesničara književnosti sudjelovati i
pedesetak inozemnih kroatista, prevoditelja i književnih kritičara,
razdijeljeni su u četiri radne sjednice.
U ime Društva hrvatskih književnika o značaju manifestacije na
današnjoj je konferenciji za novinare govorio predsjednik Društva
hrvatskih književnika dr. Ante Stamać, naglasivši da se ona može
nazvati "našim usmenim časopisom prema svijetu". Dodao je da naša
književna umjetnost i kultura zaslužuju takvu manifestaciju u središtu
koje je hrvatska književnost.
Srećko Lipovčan kazao je da će se razgovarati o trima važnim
aspektima: Koliko se o korpusu hrvatske književnosti kao sastavnom
dijelu europske literature danas znade izvan Hrvatske u stručnim
krugovima, kao što su sveučilišta; koliko je to vidljivo u stručnim
publikacijama; koliko i kako se predaje hrvatska književnost na
slavističkim katedrama i seminarima izvan Hrvatske.
Jedna od okosnica toga dijela razgovora bit će i nedavno objavljena
knjiga akademika Ive Frangeša "Povijest hrvatske književnosti" na
njemačkom, što je do danas najopsežniji i najcjelovitiji povijesni
pregled hrvatske književnosti na nekom europskom jeziku.
Na razgovorima će se također raspravljati i vidjeti što je i koliko
učinjeno u prevođenju vrijednih djela hrvatskih pisaca na druge
jezike. Bit će riječi i o specifičnim problemima književnih
prevoditelja danas i kako unaprijediti njihov rad.
Jedna od tema bit će i to koliko književne vrjednote hrvatske
literature poznaje šira književna javnost u drugim zemljama te kako
uopće funkcionira književno tržište - od valjanih informacija do
kritičkih prezentacija u novinskim književnim prilozima i ostalim
medijima, poglavito u književnim časopisima te kako djeluju književne
tribine koje sustavno predstavljaju pisce.
(Hina) ta mc
021345 MET may 96