POČELI 19. ZAGREBAČKI KNJIŽEVNI RAZGOVORI

ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - Hrvatska književnost u europskom kontekstu tema je ovogodišnjih, 19., zagrebačkih književnih razgovora koji su danas počeli u hotelu Palaceu pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i organizaciji Društva hrvatskih književnika i Društva hrvatskih književnih prevodilaca. U ime ministra kulture skup je pozdravila pomoćnica mr. Branka Šulc, koja je uz ostalo kazala da je on bitan za hrvatsku kulturu i književnost jer okuplja ugledne kroatiste, prevoditelje i sve ostale promicatelje hrvatske pisane riječi. U ime Gradskog poglavarstva skup je pozdravio mr. Mladen Čutura, a u ime hrvatskih književnih prevoditelja Nada Šoljan. #L# Predsjednik DHK Ante Stamać napomenuo je da su zagrebački književni razgovori stalna tema onih kroatista i prevoditelja djela hrvatske književnosti na svjetske jezike koji pokušavaju aktualizirati neka od pitanja u hrvatskoj književnosti. Suvremena hrvatska književnost, dodao je dr. Stamać, traži svoje mjesto u Europi i odgovara na pitanja koja mogu razumjeti samo oni ljudi koji znaju za naše probleme. Predsjednik Zagrebačkih književnih razgovora Srećko Lipovčan naglasio je da će Razgovori od ove godine postati svakogodišnji. Od odabranih izdanja za Razgovore prvi je predstavljen prijevod Povijesti hrvatske književnosti akademika Ive Frangeša na njemački jezik, u nakladi Bohlau-Verlaga. Ante Stamać je napomenuo da je to najcjelovitiji prijevod Povijesti hrvatske književnosti na jedan strani jezik u jednom svesku. Antologiju suvremene hrvatske ratne lirike "U ovom strašnom času" dr. Ante Stamaća i dr. Ive Sanadera predstavio je akademik Slavko Mihalić, podsjetivši da je već prevedena na desetak stranih jezika, te da je nastala u jeku ratnih strahota kada su hrvatski pjesnici pokušali na svoj način prosvjedovati protiv agresije na Hrvatsku. O djelu "Engleski intertekst hrvatske književnosti" Ive Zidana govorio je ak. Nikola Batušić, a zatim je predstavljen tematski broj časopisa Društva hrvatskih književnika "Most", u cijelosti posvećena Miroslavu Krleži i prijevodu izbora iz njegovih djela na njemački jezik. Na početku prve sjednice Zagrebačkih književnih razgovora, posvećenoj položaju hrvatske književnosti i jezika u svijetu, Srećko Lipovčan je, govoreći o tomu zašto je odabrana kao okvirna tema "Hrvatska književnost u europskom kontekstu", napomenuo da se o toj temi može govoriti samo utoliko ukoliko su djela hrvatske književnosti doista prisutna u europskoj književnosti. Akademik Ivo Frangeš je, govoreći o temi "Europski kontekst hrvatske književnosti", počeo je o Baščanskoj ploči, zapravo najvažnijoj ispravi hrvatske pismenosti. Hrvatska književnost, dodao je Frangeš, nije najveća, ali je nama najpreča. Akademik Aleksandar Flaker govorio je o pojmu avangarde u hrvatskoj književnosti, a vrsni njemački kroatist Rainer Grubel o hrvatskoj književnosti i kanonu svjetske literature s njemačkog gledišta. Ustvrdio je da je hrvatska literatura, s gledišta pretežna dijela njemačkih pisatelja, još očito difuzni dio neke "jugoslavenske kulture". Elizabeta Erdmann-Pandžić je, govoreći o odnosu njemačke slavistike prema kroatistici, napomenula da je u Njemačkoj još dominantan utjecaj jedinstvene "serbokroatistike" i "jugoslavistike". O ulozi hrvatske književnosti u proučavanju kroatistike na njemačkim sveučilištima govorili su Renata Hansen-Kokorusch i Josip Matešić, Katja Bakija govorila je o koncepciji studiranja stranih jezika u Austriji, te hrvatskom jeziku i književnosti u tom kontekstu. O tim temama govorili su i Nina Aleksandrov-Pogačnik iz Maribora, Fedora Ferluga iz Udina, Roland Jovanović Barolda iz Velike Britanije, Josip Pavičić iz Zagreba, Stjepan Blažetin iz Pečuha i Mirko Marjanović iz Sarajeva. Druga, popodnevna, sjednica Zagrebačkih književnih razgovora, kojoj predsjeda hrvatski talijanist dr. Mladen Machiedo, posvećena je recepciji hrvatske književnosti u svijetu. (Hina) ta 251615 MET may 96