NASTAVLJENI ZAGREBAČKI KNJIŽEVNI RAZGOVORI

ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - Druga sjednica danas započetih 19. zagrebačkih književnih razgovora, koji su uz hrvatske okupili pedesetak stranih kroatista i prevoditelja, bila je posvećena recepciji hrvatske književnosti u svijetu. Osobito su bila zanimljiva izlaganja o stanju hrvatske književnosti u Njemačkoj, Italiji, Slovačkoj, Bugarskoj, Španjolskoj, Švedskoj, Slovačkoj, Danskoj, Turskoj i Belgiji. #L# Tako je Jan Janković sa Sveučilišta iz Bratislave iznio podatak da je do 1938. u Slovačkoj bilo prevedeno 150 djela hrvatskih pisaca. Gančo Savov iz Sofije je rekao da je u Bugarskoj do sada prevedeno više od 25 djela hrvatskih autora - od Marina Držića i Ruđera Boškovića do naših suvremenika Pavla Pavličića i Mire Gavrana. Spomenuo je također i prijevod antologije hrvatske ratne lirike "U ovom strašnom času". Veliki poznavatelj hrvatske književnosti Francisco Javier Juez Galvez s madridskog Sveučilišta je kazao da je prevođenje hrvatskih djela na španjolski jezik u vrlo nezavidnoj situaciji, te da prevođenje tih djela ovisi o naporu pojedinaca, zatim o hrvatskim zajednicama u Španjolskoj i u južnoj Americi. Istaknuo je kako nedostaje jedan sustavniji pristup prevođenju hrvatske književnosti na španjolski. O stanju hrvatske književnosti u Švedskoj izvijestio je Borislav Arapović, koji je istaknuo da hrvatska književnost u Švedskoj nije nepoznata ali nije ni na lovorikama. S hrvatskog je, dodao je on, prevedeno na švedski samo desetak knjiga, a sa švedskog na hrvatski najmanje sedam puta više. Jedan od glavnih problema prevoditelja s hrvatskog na švedski jest slaba veza s hrvatskom izdavačkom djelatnošću. Predložio je da se u Hrvatskoj osnuje služba koja bi održavala vezu s prevoditeljima u inozemstvu i upoznala ih s hrvatskim književnim blagom, posebno novim uspješnim naslovima. O hrvatskoj knjževnosti u Danskoj govorio je Per Jacobsen sa Sveučilišta u Kopenhagenu, koji je rekao da su 1929. na danski jezik najprije prevedene hrvatske pripovijetke - Priče iz davnine - Ivane Brlić Mažuranić. Spomenuo i dvije antologije "jugoslavenskih pisaca" u koje su uvrštene pripovijetke Vladimira Nazora i Slobodana Novaka, zatim tiskanje djela Ive Vojnovića, Miroslava Krleže, Ranka Marinovića i Dubravke Ugrešić. Govoreći o današnjem stanju, istaknuo je da je na danskom jeziku 1989. objavljena povijest hrvatske književnosti koja pokriva razdoblje od godine 1800. do 1945. U pripremi je drugi svezak od 1945. do danas. Hrvatska je književnost prisutna i u velikomu nacionalnom kulturnom projektu, izdavanju nove velike enciklopedije u 20 svezaka. U tom projektu bit će zastupljeni hrvatski pisci od najranijih dana, rekao je Jacobsen. Prema njegovim riječima, u planu je i izrada leksikona pisaca u dva sveska u kojem će također biti zastupljeni hrvatski pisci. O recepciji i prijevodu hrvatskih književnika na nizozemski jezik govorio je kroatist Robert Stallaerts. On je govorio o dva međusobno povezana pitanja - kakva je dinamika prevođenja hrvatskih autora na nizozemski, te kada i zašto su djela prevođena i zašto je u tome posve zanemariv flamanski udio. Naveo je kronološki slijed prevođenja djela hrvatskih pisaca kroz određene faze, podijelivši ih na egzotičnost i književnu vrijednost. U prvoj su fazi Andrićeva djela, zatim pripovjetke Krleže, Božića i Desnice. Druga je faza nonkomformizam, faza koja obilježava prijevod Krležinih djela Na rubu pameti i Povratak Filipa Latinovića. Treća je faza nazvana tihi estetizam i postmodernizam, a sastoji se od prijevoda hrvatskih pjesnika kao što su Slaviček, Mihalić i Tadijanović, te proze Dubravke Ugrešić. Četvrta je faza pretvorba komunizma i feminizam, a obuhvaća djela Slavenke Drakulić i Dubravke Ugrešić. Treća se sjednica hrvatskih književnih razgovora nastavlja sutra ujutro s istom temom - Recepcija hrvatske književnosti u svijetu. (Hina) ta sp 251954 MET may 96