ZAGREB, 13. veljače (Hina) - "Postaje li IFOR, mimo svoje volje i zadanih mu ciljeva, trenutačno najizdašniji izvor za poticanje hrvatske poslijeratne obnove i novog razvojnog poleta? Čini se da - da, ako je slutiti i prosuđivati po
znakovima što ih nose prvi vjesnici nadolazećega gospodarskog proljeća. Postaje li IFOR glavnom kočnicom zamišljenog dinamiziranja gospodarskog rasta u ovoj, prvoj poslijeratnoj godini? Čini se da - da, ako je vjerovati vlastitim ušima i očima. Zato ta vrsta poluge pomoću koje se na nekom prostoru snižava ulagački rizik zaslužuje pomnu i slojevitu analizu, kako novi poslovni optimizam ne bi stajao na klimavim nogama i varljivim procjenama", piše Ivo Jakovljević u uvodu 'Ekonomskog brevijara'. Objašnjavajući potom o kakvom je dvostrukom efektu IFOR-a riječ, Jakovljević izdvaja učinak na kratki rok, na srednji rok i na duži rok.
ZAGREB, 13. veljače (Hina) - "Postaje li IFOR, mimo svoje volje i
zadanih mu ciljeva, trenutačno najizdašniji izvor za poticanje
hrvatske poslijeratne obnove i novog razvojnog poleta? Čini se da -
da, ako je slutiti i prosuđivati po znakovima što ih nose prvi
vjesnici nadolazećega gospodarskog proljeća. Postaje li IFOR glavnom
kočnicom zamišljenog dinamiziranja gospodarskog rasta u ovoj, prvoj
poslijeratnoj godini? Čini se da - da, ako je vjerovati vlastitim
ušima i očima. Zato ta vrsta poluge pomoću koje se na nekom prostoru
snižava ulagački rizik zaslužuje pomnu i slojevitu analizu, kako novi
poslovni optimizam ne bi stajao na klimavim nogama i varljivim
procjenama", piše Ivo Jakovljević u uvodu 'Ekonomskog brevijara'.
Objašnjavajući potom o kakvom je dvostrukom efektu IFOR-a riječ,
Jakovljević izdvaja učinak na kratki rok, na srednji rok i na duži
rok. #L#
"Na kratki rok, tijekom ove godine, za koje će se IFOR još
raspoređivati, da bi za mjesec-dva dostigao i optimum svoga planiranog
djelovanja, taj će se skup od gotovo 80 000 vojnih osoba s vremena na
vrijeme ponašati, i to baš u Hrvatskoj, kao klasični turisti. Uz to -
računa se - i kao vrlo rastrošni i raspojasani, dakle, turisti u
najboljem smislu te riječi", navodi Jakovljević.
Objašnjavajući IFOR-ovo djelovanje na srednji, a potom i na
dulji rok, piše: "IFOR-ov učinak na srednji rok, kroz godinu-dvije ili
više (ako se pokaže stvarnom procjena da oni tu ipak ostaju malo
duže), može imati dvostruko snažan efekt. Pozitivan, jer će svojim
vojnim prisustvom i djelovanjem povoljno stabilizirati ulagačku
sigurnost u Hrvatskoj na prilično visokoj razini i za domaće i strane
investitore. Ali i negativan, upravo na turizam, jer unatoč
kratkoročnim financijskim koristima, strani vojnici ipak nisu isto što
i civilni turisti iz srednje i zapadne Europe, pa se može
pretpostaviti da za tu poželjnu klijentelu na srednji i duži rok
NATO-ovi vojnici kao susjedi sigurno neće djelovati kao mamac, barem
ne na prostoru Dalmacije. A i u zagrebačkim bi hotelima prave
računice, s općeg i pojedinačnog stajališta, tek trebalo složiti.
IFOR-ov efekt na duži rok još manje može biti koristan
hrvatskome gospodarstvu, jer bi nazočnost strane vojske u susjednoj
BiH, s tranzitom kroz Hrvatsku, mogao djelovati kao neka vrsta krajnje
rizična protektorata, sa svim neokolonijalnm i inim učincima,
primislima i prividima.
Zbog svega toga, trenutačno oduševljenje kratkoročnim
koristima od IFOR-ove misije na prolazu kroz Hrvatsku valja posve
spustiti na zemlju", ocjenjuje Jakovljević. Procjenjujući ima li u
takvim okolnostima "bilo kakve nade da hrvatsko gospodarstvo još ove,
1996. godine, ostvari dinamičnu stopu privrednog rasta od 10 posto (uz
inflaciju od najviše tri posto), Jakovljević piše: "Nedavno anketirani
vodeći hrvatski menadžeri u zagrebačkom su 'Privrednom vjesniku'
gotovo jednoglasno procijenili da pred Hrvatskom stoji 'još jedna
teška godina', a već prohujala prva osmina te iste 'još jedne teške
godine' samo potvrđuje tu procjenu, po kojoj za ozbiljnije
dinamiziranje privrednog rasta u 1996. više nema dovoljno vremena, jer
jednostavno - nema dovoljno početnog kapitala. Tako se sada podjednako
vjerojatnim čine i procjene o privrednom rastu po stopi od 10, ali i
od nula posto!
Ostane li pri toj spoznaji i sama hrvatska Vlada, tada se ova,
'još jedna teška godina', lako može pretvoriti u izgubljeno vrijeme.
Danas je bjelodano da IFOR-u za stabiliziranje stanja i za dostizanje
optimuma u svojoj misiji treba još nekoliko mjeseci, te da za samo
pokretanje tzv. Marshallova plana za obnovu Bosne i Hercegovine, u
najboljem slučaju treba još najmanje pola godine. Stoga, da bi
Hrvatska što prije postala 'lokomotivom razvoja' šire regije, mora se
sama ponajviše osloniti na - vlastite snage. Za tu vrstu zaokreta
nužne su dvije stvari: "radikalno nova Vladina ekonomska politika", i
u tom sklopu jedan pravi "narodni zajam" (bilo za obnovu općenito, ili
za cestovni program, ili samo za autocestu Zagreb-Split).
Zaokret je nužan, a vrijeme teče", upozorava na kraju
Jakovljević.
(Hina) dp mć
130047 MET feb 96