ZAGREB 9. listopada (Hina) - U postojećim gospodarskim uvjetima kada još uvijek nisu riješeni problemi sadašnjih umirovljenika, ne treba žuriti s mirovinskom reformom i uvođenjem drugog i trećeg stupa, odnosno obvezne i dobrovoljne
individualne kapitalizirane štednje za starost. To su u današnoj raspravi na sjednici Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora o Prijedlogu zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima najčešće isticali predstavnici klubova zastupnika oporbenih stranaka. Klub Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) međutim smatra kako je predloženi zakon važan za budućnost i iduća desetljeća, te da s trećim stupom dobrovoljne štednje treba krenuti što prije, jer će se tako potaknuti individualna, ali i nacionalna štednja.
ZAGREB 9. listopada (Hina) - U postojećim gospodarskim uvjetima
kada još uvijek nisu riješeni problemi sadašnjih umirovljenika, ne
treba žuriti s mirovinskom reformom i uvođenjem drugog i trećeg
stupa, odnosno obvezne i dobrovoljne individualne kapitalizirane
štednje za starost. To su u današnoj raspravi na sjednici
Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora o Prijedlogu zakona o
obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima najčešće isticali
predstavnici klubova zastupnika oporbenih stranaka.
Klub Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) međutim smatra kako je
predloženi zakon važan za budućnost i iduća desetljeća, te da s
trećim stupom dobrovoljne štednje treba krenuti što prije, jer će
se tako potaknuti individualna, ali i nacionalna štednja.#L#
Hrvatska seljačka stranka (HSS) je protiv mirovinske reforme, jer
predloženo i nije reforma već manipulacija umirovjenicima, kazao
je u ime Kluba HSS-a Petar Žitnik. Treba se boriti za objektivno i
realno poboljšanje standarda sadašnjih umirovljenika, a za što je,
drži Žitnik, potrebno da Vlada ima program strategijskog razvitka
države. Mirovinska reforma je "pretakanje iz šupljeg u prazno" i
HSS smatra da u sadašnjoj situaciji nema uvjeta za promjenu
mirovinskog sustava. Kad je riječ o sustavu dobrovoljnog
izdvajanja za starost, Žitnik je upozorio na mogućnost pojave
raznoraznih inžinjeringa.
Mirovinska reforma mora biti u skladu s gospodarskim razvojem,
ocijenila je i Snježana Biga-Friganović u ime Klub
Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP). Drži da je Vlada
propustila šansu za postizanje konsenzusa o mirovinskoj reformi i
to nakon što je u srpnju na izvanrednoj sjednici Zastupničkog doma
izglasan Zakon o mirovinskom osiguranju kao prvom stupu te reforme.
Vrlo važnim smatra postizanje povjerenja, te nadzor nad
poslovanjem mirovinskih fondova, što u predloženom zakonu nije
dobro riješeno. Nije nemoguće do drugog čitanja napraviti bolji
zakonski tekst, ali pitanje je, rekla je Biga-Friganović, može li
se do tada izgraditi povjerenje među socijlnim partnerima.
Predloženi je zakon preuranjen, kazao je Ante Tukić u ime Kluba
Liberalne stranke (LS). U cjelovitu reformu može se ići tek pošto se
riješi problem usklađivanja mirovina. I Tukić je govorio o
mogućnosti manipulacija u upravljanju mirovinskim fondovima. LS će
inzistirati na nacionalnom konsenzusu bez kojeg u reformu ne treba
ići, kazao je Tukić. Dodao je da je prethodno potrebno donijeti
zakone o mirovinskim osiguravajućim društvima.
Unatoč brojnim zamjerkama, Klub Hrvatske socijalno-liberalne
stranke (HSLS) poduprijet će u prvom čitanju predloženi zakon,
kazao je Hrvoje Kraljević. No, do drugog čitanja treba ugraditi
odredbe koje će poticati samostalnu štednju. Potrebno je urediti
licenciranje i nadzor nad mirovinskim fondovima, a država bi
trebala stopostotno jamčiti uloge, s minimalnim kamatama, dodao
je. Po Kraljevićevu mišljenju, ne bi se smjelo dopustiti isplate
ušteđenog prije odlaska u mirovinu kao ni mogućnost da u
dobrovoljne fondove uplaćuju i poslodavci i sindikati.
Socijalni partneri moraju raspraviti predloženi tekst, a ako ne
postignu suglasje, svoja stajališta trebaju sučeliti i u Saboru,
mišljenja je Srećko Bijelić (Klub Hrvatske narodne stranke i
Istarskog demokratskog foruma). S donošenjem zakona ne treba
žuriti, kazao je i upozorio na opasnost da bi se lošim gospodarenjem
budućim fondovima mogao pojaviti, legalni financijski
inžinjering.
Potpredsjednica Vlade Ljerka Mintas-Hodak odgovorila mu je da će o
zakonu raspravljati socijalni partneri u Gospodarsko-socijalnom
vijeću, a da umirovljeničke udruge nisu uključene u raspravu jer se
zakon o drugom i trećem mirovinskom stupu na njih ne odnosi.
Đuro Njavro u ime Kluba HDZ-a ocijenio je da je predloženi zakon za
budućnost i za desetljeća u kojima će se što manje govoriti o
problemima umirovljenika. Za gospodarski rast, uz ostalo, je
potrebno i povećanje dobrovljne štednje, a upravo je to, smatra
Njavro, način da zaposleni štednjom osiguravaju svoju starost. S
trećim stupom mirovinske reforme treba krenuti što prije i
razraditi poticaje za takvu dobrovoljnu štednju koja će
pridonijeti i nacionalnoj, zaključio je Njavro.
(Hina) sšh/mt/mb sp
091325 MET oct 98