ZASTUPNIČKI DOM SUTRA O DRUGOM I TREĆEM STUPU MIROVINSKE REFORME

ZAGREB, 8. listopada (Hina) - Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora raspravljat će sutra, u nastavku 33. sjednice, o Prijedlogu zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Zakon uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za osiguranike mlađe od 40 godina i dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, koje će moći uplaćivati svi građani. #L# Ljetos je u Hrvatskom državnom saboru izglasan Zakon o mirovinskom osiguranju, koji uređuje područje obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti. Zakon je ustanovio nove dobne granice za odlazak u mirovinu (60 godina za žene, 65 za muškarce), novi način izačuna mirovinske osnovice i financiranja mirovina sadašnjih i budućih umirovljenika. Mirovinska reforma počet će 1. siječnja 1999. U sustavu obvezne individualne kapitalizirane štednje (tzv. drugi stup) zakon predviđa osnivanje obveznih mirovinskih fondova, koji će prikupljati i čuvati uplaćeni novac svojih članova. Svaki osiguranik moći će biti član u samo jednom fondu, a poslodavci će sredstva uplaćivati na individualne račune osiguranika svakog mjeseca, istodobno s isplatama plaća i uplatama ostalih doprinosa. U drugom mirovinskom stupu sudjelovat će, kako predlaže zakon, mlađi od 40 godina i oni između 40 i 50 godina koji to budu željeli. Od 21,5 posto ukupne stope doprinosa, oni će uplaćivati 16,5 posto za mirovine sadašnjih umirovljenika, a pet posto na vlastite račune. Slijedom toga, svi koji će ući u dvostupno obvezno mirovinsko osiguranje, u trenutku umirovljenja (prvi oko 2025.) steći će pravo na kombiniranu mirovinu iz prvog stupa i mirovinsku rentu. Novcem prikupljenim na individualnim računima u mirovinskom fondu upravljat će obvezno mirovinsko društvo, licencirano od Komisije za vrijednosne papire i prihvaćeno od Agencije za nadzor mirovinskih fondova, koja će biti ustanovljena. Agencija će odobravati osnivanje obveznih mirovinskih fondova i osiguravati nesmetano djelovanje sustava mirovinskog osiguranja na temelju kapitalizirane štednje. Za osnivanje obveznog mirovinskog društva zakonodavac je predivio minimalni temeljni kapital od 40 milijuna kuna, a društvo će morati imati minimalno 80 tisuća članova. Društvo će sredstva s individualnih računa ulagati na tržištu kapitala, uz zadana investicijska ograničenja kako bi se manjio rizik. Za svoj rad društvu će pripasti naknada za upravljaje kao i mogućnost sudjelovanja u dobiti fonda. Ako osiguranik neće biti zadovoljan mirovinskim društvom u kojemu se nalazi njegov novac, moći će ga prenijeti u drugi obvezni fond - besplatno nakon isteka pet godina člastva, a uz određenu naknadu ako to učini prije. Prijenos sredstava kao i evidenciju o članstvu vodit će Agencija za nadzor. U sustavu dobrovoljne individualne kapitalizirane štednje ( tzv. treći stup) osnovat će se dobrovoljni mirovinski fondovi u koje će novac ulagati svaki građanin voljan da štedi za starost. Građani ili njihovi poslodavci novac će uplaćivati na individualne račune redovito ili povremeno, a zakonodavac je predvidio i mogućnost da se sredstava ulažu u više fondova. Dobrovoljnim fondovima također će upravljati mirovinska društva, a za njegovo osnivanje bit će potreban minimalni kapital od 15 milijuna kuna i dvije tisuće članova fonda. Kada ostvari pravo na odlazak u mirovinu, u skladu sa Zakonom o mirovinskom osiguranju, svaki član obveznog i dobrovoljnog mirovinskog fonda imat će pravo prenijeti ukupni iznos svoje štednje u odgovorajuće mirovinsko društvo, koje će na temelju tog iznosa odrediti doživotni mirovinski anuitet (mirovinu). To će se područje, međutim, urediti posebnim zakonom. (Hina) mt mt 081614 MET oct 98