ZAGREB, 7. listopada (Hina) - Predstojeća reforma energetskog sektora izazvat će posljedice ekonomske i administrativne prirode. Kratkoročno, jedna od najznačajnijih posljedica će biti rast cijene energije, dok će u dugom roku,
otvaranjem tržišta i povećanjem energetske učinkovitosti ona padati, rekao je direktor Energetskog instituta "Hrvoje Požar" Goran Granić.
ZAGREB, 7. listopada (Hina) - Predstojeća reforma energetskog
sektora izazvat će posljedice ekonomske i administrativne prirode.
Kratkoročno, jedna od najznačajnijih posljedica će biti rast
cijene energije, dok će u dugom roku, otvaranjem tržišta i
povećanjem energetske učinkovitosti ona padati, rekao je direktor
Energetskog instituta "Hrvoje Požar" Goran Granić. #L#
Promjena cijena neće, smatra Granić, podjednako zahvatiti sve
grupe potrošača, budući da su cijene energije u gospodarstvu već
sada na gornjoj granici, dok su u domaćinstvima podcijenjene. Time
bi se Hrvatska približila standardima odnosa u energetskom sektoru
europskih zemalja s kojima je povezana.
Stručnjaci Energetskog instituta izradili su Nacrt strategije
energetskog razvitka Republike Hrvatske, a ovih su dana u
Ministarstvu gospodarstva započele stručne konzultacije i
rasprave s energetskim gospodarstvom i organizacijama.
U tom će ministarstvu nastojati u što kraćem roku Nacrt pripremiti
za Vladu RH i Hrvatski državni sabor, odnosno odrediti ciljeve,
programe te zakonodavni i institucionalni okvir razvitka
energetike.
Jedna od temeljnih zadaća Vlade u tom procesu bit će, po Graniću,
simulacija tržišta za pet, deset ili petnaest godina unaprijed sa
subjektima koji će nalaziti na tržištu i sa standardima koji će
postojati u okruženju.
Naime, on upozorava kako će se u budućnosti, privatizacijom
Hrvatske elektroprivrede (HEP) i Ine, pojaviti i niz malih
investitora. Stoga je kao uvjet za njihovu privatizaciju potrebno
unaprijed projektirati tržište, odrediti poziciju pojedinih
funkcija u stvaranju tržišta, a tek potom odrediti postupak
privatizacije. Također, samo bi pojedini dijelovi ili aktivnosti
HEP-a i Ine mogli biti predmet privatne inicijative, jer projekcija
razvitka energetskih tržišta polazi od osnovne pretpostavke da
infrastruktura koja treba doprinijeti njihovom razvoju,
liberalizaciji i demonopolizaciji tržišta, mora ostati javna
funkcija u javnom vlasništvu, a privatne tvrtke u tom sektoru bi se
mogle baviti tek proizvodnjom i trgovanjem energijom.
Stoga je vrlo važno da izbor Vlade u pogledu privatizacije i
restrukturiranja tih velikih tvrtki bude dobar i omogućava
poželjan pravac razvoja tržišta u umreženom sustavu te da se
izbjegne negativne posljedice privatizacije do kojih je došlo u
zemljama u tranziciji, smatra Granić.
Nacrt strategije energetskog razvitka obrađuje razdoblje do 2030.
godine i u prvih deset godina zagovara plinifikaciju, koja
uključuje gradnju termoelektrane na plin, dajući mu prednost pred
ugljenom. Takav bi odabir osnažio energetski sustav, povećao
konkurentnost i mogućnosti izbora i donekle riješio postojeće
energetske probleme.
Aleksandra Todorović
(Hina) alt sbo
071252 MET oct 98