ZAGREB, 21. rujna (Hina) - Na dvoiposatnoj tematskoj sjednici saborskog Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo Zastupničkog doma, o najoptimalnijem načinu utvrđivanja dodatka na mirovinu u sklopu 7,5 milijardi proračunskih
kuna, predložena je, uz već tri poznate, četvrta inačica za utvrđivanje dodatka. Prema tom prijedlogu, koji je iznio direktor Mirovinskog fonda Damir Zorić, a podržala ga većina članova odbora, dodatak bi se za svakog umirovljenika, ako ga prihvati Upravni odbor Fonda, sastojao od 100 kuna paušala čemu bi se pridodao iznos od šest posto od lipanjske mirovinske osnovice.
ZAGREB, 21. rujna (Hina) - Na dvoiposatnoj tematskoj sjednici
saborskog Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo
Zastupničkog doma, o najoptimalnijem načinu utvrđivanja dodatka na
mirovinu u sklopu 7,5 milijardi proračunskih kuna, predložena je,
uz već tri poznate, četvrta inačica za utvrđivanje dodatka.
Prema tom prijedlogu, koji je iznio direktor Mirovinskog fonda
Damir Zorić, a podržala ga većina članova odbora, dodatak bi se za
svakog umirovljenika, ako ga prihvati Upravni odbor Fonda,
sastojao od 100 kuna paušala čemu bi se pridodao iznos od šest posto
od lipanjske mirovinske osnovice. #L#
To znači da bi umirovljenik sa 500 kuna mirovine u naredne četiri
godine primao u prosjeku mjesečno 130 kuna dodatka, onaj sa 1.000
dobio bi 160 kuna, sa 1.500 kuna mirovine 190 kuna, s 2.000 kuna 220,
a s mirovinom iznad 2.000 kuna 250 kuna. Predsjednica odbora Vera
Pivčević-Stanić naglasila je pritom potrebu da se u naredne četiri
godine osigura redovita mjesečna isplata dodatka, a ukoliko to ne
bude moguće, da isplata svakako bude tromjesečna.
Osim što bi se na ovaj način u potpunosti ispoštovao zakon, Zorić je
istaknuo da novi prijedlog istodobno zadovoljava, u skladu s
načelima solidarnosti i uzajamnosti, socijalnu komponentu i uzima
u obzir visinu mirovine.
Sličan prijedlog za određivanje dodatka iznijeli su i predstavnici
umirovljeničkih udruga, ali su pritom zatražili da se iznos dodatka
uvrsti u mirovinsku osnovicu. Zahtjev da se jedan dio dodatka
odredi fiksno, potpredsjednik Sindikata umirovljenika Ivan
Nahtigal obrazložio je kao solidariziranje udruga s 53 posto
umirovljenika čije su mirovine manje od 1.000 kuna.
Oporbeni članovi odbora Srećko Bijelić i Nikola Ivaniš osporili su
valjanost rasprave, ocijenivši da je ona zakašnjela, jer je trebala
biti održana nakon odluke Ustavnog suda, kojom su ukinute neke
odredbe zakona o usklađivanju mirovina. Stoga su, po Bijelićevu
mišljenju, sve tri predložene varijante za određivanja dodatka
pritivne Ustavu i zakonu.
Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, kao matični odbor
nadležan za ovu problematiku, sazvao je tematsku sjednicu, uz
sudjelovanje većeg broja zainteresiranih, budući da se članovi
Upravnog odbora Miroivnskog fonda nisu prije desetak dana uspjeli
suglasiti o najoptimalnijem od tri tada predložena načina za
određivanje dodatka. Podsjetimo, prvi prijedlog zastupao je načelo
svima jednako tj. 160 kuna mjesečno, drugi je podrazumijevao
dodatak u visini 13 posto na mirovinu u četiri godine, dok bi se
trećim prijedlog dodatak dobio tako da se paušalni iznos od 150 kuna
podijelio razmjetno broju mjeseci provedenih u mirovini u
razdoblju od rujna 1993. do lipnja 1998.
(Hina) mt il
211715 MET sep 98