ZAGEB, 9. listopada, (Hina) - Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora otvorio je danas raspravu o Prijedlogu zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, tj. o tzv. drugom i trećem stupu buduće mirovinske reforme.
Predloženi zakon trebao bi stupiti na snagu 1. siječna 2000. godine.
ZAGEB, 9. listopada, (Hina) - Zastupnički dom Hrvatskog državnog
sabora otvorio je danas raspravu o Prijedlogu zakona o obveznim i
dobrovoljnim mirovinskim fondovima, tj. o tzv. drugom i trećem
stupu buduće mirovinske reforme. Predloženi zakon trebao bi
stupiti na snagu 1. siječna 2000. godine. #L#
Predstavljajući zakon u prvom čitanju, potpredsjednica Vlade
Ljerka Mintas Hodak istaknula je kako bi se tim zakonom uredilo
obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne
kapitalizirane štednje za osiguranike mlađe od 40 godina, te
dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne
kapitalizirane štednje, koje bi mogli uplaćivati svi građani.
Obveznim i dobrovoljnim mirovinskom osiguranjem, stupanjem na
snagu predloženog zakona 2000., bilo bi obuhvaćeno ukupno 900
tisuća zaposlenih u Republici Hrvatskoj, odnosno 50 posto ili 700
tisuća osiguranika mlađih od 40 godine te 40 posto ili 200 tisuća
zaposlenika između 40 i 50 godina života.
U sklopu obvezne individualne kapitalizirane štednje, osiguranici
bi, od ukupne mirovinske stope od 21,5 posto, uplaćivali 16,5 posto
za mirovine sadašnjih umirovljenika, a pet posto na vlastite račune
u posebnim mirovinskih fondovima.
Kad je riječ o dobrovoljnoj štednji za starost, građani bi novac
ulagali na vlastiti individualni račun prema vlastitim
mogućnostima.
Obveznim i dobrovoljnom fondovima upravljat će mirovinska društva,
kao njihovi osnivači, a rad fondova i mirovinskih društva nadzirala
bi Agencija za nadzor.
U razdoblju do stupanja na snagu zakona, tijekom 1999., bit će
potrebno osnovati sve potrebne institucije za njegovu provedbu - od
fondova i mirovinskih društava do središnjeg registra i Agencije.
Po riječima potpredsjednice Mintas-Hodak, uvođenje drugog stupa
omogućit će čvršće vezivanje doprinosa i visine buduće mirovine,
jer će se dio doprinosa uplaćivati na štedne knjižice osiguranika.
Ujedno će se povećati ukupna stopa privatne, ali i stopa nacionalne
štednje, te će se rasteretiti porezni pritisak i pritisak
doprinosima na radno aktivno stanovništvo. Na taj će se način
također omogućiti ostvarivanje viših stopa povrata na buduća
mirovinska ulaganja.
Odbor za zakonodavstvo i Odbor za rad, socijalnu politiku i
zdravstvo podupiru donošenje zakona, s tim da Vlada do drugog
čitanja treba jasnije odrediti upravljanje mirovinskim fondovima,
povećati iznose kazni za neprovođenje zakona, te dostaviti
simulaciju kojom bi se dokazala opravdanost donošenja zakona,
odnosno negove prednosti. Vlada je zadužena izraditi zakon o
mirovinskim osiguravajućim društvima.
Sjednica Zastupničkog doma nastavljena je raspravom klubova
zstupnika o predloženom zakonu o obveznim i doborovljnim
mirovinskim fondovima.
(Hina) mt/sšh sp
091100 MET oct 98