DEN HAAG, 21. rujna (Hina) - Na suđenju generalu Tihomiru Blaškiću, bivšem zapovjedniku Operativne zone HVO-a za Srednju Bosnu, u ponedjeljak je obrana predočila niz dokumenata kako bi dokazala da je ABiH 1992. i 1993. godine
planirala vojne akcije s ciljem presijecanja prometnica i povezivanja svog teritorija u srednjoj Bosni.
DEN HAAG, 21. rujna (Hina) - Na suđenju generalu Tihomiru Blaškiću,
bivšem zapovjedniku Operativne zone HVO-a za Srednju Bosnu, u
ponedjeljak je obrana predočila niz dokumenata kako bi dokazala da
je ABiH 1992. i 1993. godine planirala vojne akcije s ciljem
presijecanja prometnica i povezivanja svog teritorija u srednjoj
Bosni. #L#
Svjedok obrane, brigadir Ivica Zeko, u svom je iskazu započetom 11.
rujna govorio o rasporedu i strategiji ABiH u Srednjoj Bosni. On je
tada napomenuo da je ABiH u prvoj polovici travnja 1993. godine
namjeravala presjeći glavnu cestu kroz Lašvansku dolinu i zauzeti
tvornicu eksploziva kraj Viteza.
U nastavku svjedočenja u ponedjeljak, brigadir Zeko, bivši
pomoćnik Tihomira Blaškića zadužen za obavještajne poslove,
potvrdio je autentičnost niza dokumenata - naredbi ABiH ili
obavještajnih procjena HVO-a - koji govore o vojnim planovima
bošnjačkih snaga.
Među ostalim, predočena je procjena obavještajnog odjela Ivice
Zeke iz ožujka 1993. godine o tomu da se ABiH namjerava probiti na
cestu Busovača-Vitez. Predočena je i naredba 303. brigade ABiH iz
Zenice od 16. travnja, čiji se zapovjednik poziva na naredbu
zapovjedništva 3. korpusa ABiH od 15. travnja da se napreduje prema
cesti Busovača-Vitez. Obrana je istaknula da je ta naredba izdana
dan prije "izbijanja otvorenog rata između ABiH i HVO-a u viteškom i
busovačkom području."
Tužitelj je, međutim, u svom dijelu postupka isticao da je napad
HVO-a na sela u Lašvanskoj dolini, 16. travnja, predstavljao vojnu
operaciju protiv nenaoružanih bošnjačkih civila s ciljem njihova
etničkog čišćenja. U tužiteljevu dijelu postupka je, također, bilo
vrlo malo govora o postrojbama i djelovanju ABiH u srednjoj Bosni.
Svjedok Zeko je naglasio kako je ABiH zauzimanjem teritorija HVO-a
u srednjoj Bosni željela spojiti svoje korpuse i osvajanjem viteške
tvornice eksploziva zaokružiti pogone vojne industrije pod
njezinim nadzorom. "Istovremeno, ABiH u srednjoj Bosni nije 1992. i
1993. godine osvojila ni metar teritorija od Bosanskih Srba niti je
poduzela ijednu ofenzivnu akciju protiv njih", ustvrdio je
svjedok.
Svjedok je napomenuo da su Hrvati za većinu zločina počinjenih nad
njima krivili mudžahedine koji su imali sedam logora u srednjoj
Bosni. Obrana je predstavila i skup "uputa za islamske borce", koje
su u srednjoj Bosni raspačavali mudžahedini, a iz kojih je navedeno
kako se "civili koji pomažu neprijatelju mogu tretirati kao
napadači i biti ubijeni."
Tijekom protuispitivanja optužbe, tužitelj je nastojao dobiti od
svjedoka informacije o tomu kad je i kako on počeo prikupljati
podatke o brojnosti i rasporedu snaga ABiH 1992. i 1993. godine koje
je predstavio u glavnom iskazu. Zeko je kazao da je to počeo raditi u
siječnju 1993. godine, "s prvim otvorenim napadom ABiH na HVO." On
je međutim dodao kako su pripadnici ABiH i HVO i prije toga imali
podatke jedni o drugima.
Tužitelj je potom tražio objašnjenje o tomu kako je svjedok, čiji je
odjel bio u Novoj Biloj, komunicirao s Blaškićem čiji je stožer bio
u Vitezu, dok je cesta između dva mjesta bila na dometu oružja ABiH.
Svjedok je kazao da je komunicirao kuririma ili faks-modemom, a
tužitelj se potom usredotočio na dobivanje informacije o
komunikacijskoj opremi koju je Blaškić imao u svom stožeru u Vitezu
budući da želi dokazati da je Blaškić mogao komunicirati i imao pod
nadzorom sve postrojbe HVO-a razasute po enklavama srednje Bosne.
Svjedok Zeko je odgovorio da je komuniciranje faksom bilo riskantno
jer je druga strana mogla dekodirati te poruke, no dodao je da su
poruke modemom bile kodirane. On je potvrdio da se u Blaškićevu
stožeru nalazio tzv. paket-radio.
Protuispitivanje brigadira Zeke nastavit će se u utorak.
(Hina) vb rb
211936 MET sep 98