DEN HAAG, 8. rujna (Hina) - Akademik Dušan Bilandžić, prvi svjedok obrane na suđenju generalu Tihomiru Blaškiću, u svom je iskazu pred ICTY-jem u utorak predstavio tezu da Jugoslavija, budući da nije bila prirodna tvorevina, nije
mogla opstati bez diktature.
DEN HAAG, 8. rujna (Hina) - Akademik Dušan Bilandžić, prvi svjedok
obrane na suđenju generalu Tihomiru Blaškiću, u svom je iskazu pred
ICTY-jem u utorak predstavio tezu da Jugoslavija, budući da nije
bila prirodna tvorevina, nije mogla opstati bez diktature.#L#
Bilandžić je, kao svjedok-vještak, govorio o tomu "kako je
Jugoslavija stvorena u krizi i vječno živjela u krizi." Obrana ovim
svjedočenjem želi predočiti povijesnu pozadinu sukoba u bivšoj
Jugoslaviji, a posebice rata u BiH.
Tužitelj je na početku suđenja, kroz svjedočenje svog vještaka,
povijesničara Roberta Donie, predstavio bivšu Jugoslaviju kao
idealnu multietničku državu koju su razorili srpski i hrvatski
nacionalizam.
Bilandžić je, s druge strane, govorio o stalnim neslaganjima i
sukobima interesa među narodima u Kraljevini Jugoslaviji i u
komunističkoj Jugoslaviji, te neminovnosti njezina raspada s
dolaskom višestranačja.
Izloživši osnovne crte velikosrpske nacionalne ideje rođene u
prošlom stoljeću, te hrvatske nacionalne ideje stvorene u okvirima
Austro-Ugarske, svjedok je kazao da je ujedinjenje južnoslavenskih
naroda nakon prvog svjetskog rata bilo "zastrašujući fenomen
ujedinjenja nakon međusobna ubijanja."
Bilandžić je kazao da su od stvaranja prve Jugoslavije postojale
različite definicije o tomu što je Jugoslavija: "Dok je Srbija
željela samo onu Jugoslaviju koja bi bila pod dominacijom Srbije,
Hrvatska i ostali južnoslavenski narodi su željeli samo federalnu
ili konfederalnu Jugoslaviju", kazao je svjedok.
Nakon što je govorio o uzrocima međunacionalnih problema i ustavnim
promjenama u Kraljevini Jugoslaviji, svjedok je kazao da je Drugi
svjetski rat unutar Jugoslavije otvorio prostor za nacionalne i
ideološke sukobe. U vrijeme komunističke vlasti za postojanja
SFRJ, predsjednik Tito sprječavao je višestranačje jer je držao da
bi ono vodilo ka raspadu zemlje. "Tito je držao da bi u slučaju
višestranačja, anti-komunističke snage, prethodno poražene u
ratu, dobile priliku da sruše režim", napomenuo je Bilandžić. On je
dodao da ni velike sile ne bi dopustile raspad Jugoslavije u doba
Hladnog rata jer bi to poremetilo ravnotežu između dvaju blokova.
On je pojasnio da su nakon Titove smrti, ekonomska kriza, pobuna na
Kosovu te želja Srbije da promijeni Ustav iz 1974., vodili prema
rastu nacionalizma u Srbiji i ohrabrili srpskog vođu Miloševića da
pokuša centralizirati vlast u Beogradu, što je sve ostale republike
bilo neprihvatljivo.
Na samom početku protuispitivanja, tužitelj se, međutim, nije
osvrnuo na razdoblje između 1918. i 1990. godine o kojemu je govorio
svjedok, već na 1991. godinu i na Hrvatsku "kao zagovornika podjele
BiH."
Tužitelj Greg Kehoe je od svjedoka tražio da mu potvrdi da je u
Hrvatskoj, isto kao i u Srbiji, postojao nacionalistiki pokret i
želja za povećanjem teritorija. Bilandžić je kazao da je i u
Hrvatskoj bilo nacionalizma, ali je Hrvatska imala čvrst službeni
stav o nepovredivosti avnojskih granica.
"Ali vi ste bili na sastanku u Tikvešu u travnju 1991. godine na
kojemu su srpski i hrvatski timovi razmatrali kome će pripasti koji
dio Bosne", kazao je tužitelj Bilandžiću napominjući da je taj
sastanak uslijedio nakon sastanka srbijanskog predsjednika
Slobodana Miloševića i hrvatskog Franje Tuđmana u Karađorđevu.
Bilandžić je kazao da je na sastanku dvaju timova izbila oštra
rasprava jer su Hrvati zastupali nepovredivost granica iz Drugog
svjetskog rata. "Nije se razgovaralo o stvaranju granice između
Srbije i Hrvatske u Bosni. Nismo vjerovali u realnost takve
politike", odgovorio je svjedok. On je napomenuo kako su ideje o
podjeli Bosne stare 150 godina, ali je dodao da je službeni stav
predsjednika Franje Tuđmana bio podrška postojećim granicama.
"Dokumenti o planovima za podjelu Bosne ne postoje, a ja kao
povijesničar mogu govoriti samo na osnovu dokumenata, a ne
nagađanja o tajnim sastancima.
"Razgovori o podjeli Bosne mogu se gledati i kao hrvatska taktika da
se izbjegne ili odgodi sukob", napomenuo je Bilandžić i dodao da je,
premda u Karađorđevu nije bilo predstavnika Bošnjaka, i jedna
bošnjačka delegacija u tom razdoblju bila u Beogradu u nadi da će
postići nekakav sporazum s Miloševićem.
Protuspitivanje ovog svjedoka nastavit će se u srijedu, a potom će
svjedočenje započeti viceadmiral Davorin Domazet koji će govoriti
o vojnom razvoju situacije nakon raspada bivše Jugoslavije.
(Hina) vb sb
082007 MET sep 98