DEN HAAG, 8. rujna (Hina) - "Tihomir Blaškić bio je profesionalni vojnik, čovjek bez etničkih predrasuda i mržnje. On nije nasilna osoba i možda je bio krivi čovjek za zapovjedničko mjesto koje mu je dano, ali to nije zločin", kazao
je u uvodnom izlaganju branitelj generala Tihomira Blaškića pred ICTY-jem i dodao da će dokazi pokazati da je Blaškić djelovao najbolje što je mogao u ratnim okolnostima i da nije kriv za optužbe koje mu se stavljaju na teret.
DEN HAAG, 8. rujna (Hina) - "Tihomir Blaškić bio je profesionalni
vojnik, čovjek bez etničkih predrasuda i mržnje. On nije nasilna
osoba i možda je bio krivi čovjek za zapovjedničko mjesto koje mu je
dano, ali to nije zločin", kazao je u uvodnom izlaganju branitelj
generala Tihomira Blaškića pred ICTY-jem i dodao da će dokazi
pokazati da je Blaškić djelovao najbolje što je mogao u ratnim
okolnostima i da nije kriv za optužbe koje mu se stavljaju na teret.
#L#
Hayman je u utorak završio uvodno izlaganje na početku dokaznog
postupka obrane. On se u jučerašnjem dijelu izlaganja osvrnuo na
Blaškićev dolazak na položaj zapovjednika Operativne zone HVO-a za
Srednju Bosnu te kaotično stanje koje je zatekao u tom prostoru.
Branitelj je također govorio o akcijama HVO-a 16. travnja 1993.
godine, tijekom kojih su počinjena brojna nelegalna djela koja se
spominju u optužnici protiv Blaškića. Među ostalim, Blaškića se,
kao zapovjednika operativne zone tereti i za masakr u Ahmićima 16.
travnja. Obrana je naglasila da su Blaškićeve zapovijedi bile
defenzivnog karaktera te da on nije znao, a kamoli naredio ubijanje
civila u Ahmićima.
Obrana je, među ostalim, predočila i shemu zapovjednog sustava HVO-
a gdje su, kazao je Hayman, postrojba Vojne policije, postrojba za
posebne namjene Vitezovi te SIS Srednje Bosne bili pod operativnim
zapovjedništvom Blaškića, ali su istodobno bili pod izravnim
zapovjedništvom svojih središnjih ureda (VP i SIS) odnosno
Ministarstva obrane u Mostaru (Vitezovi). "Iz sheme se vidi da su
postojale dvostruke linije zapovijedanja", dodao je on.
Hayman je utorak dao odgovor obrane na sve preostale optužbe koje se
stavljaju na teret Blaškiću. On je napomenuo da je snažnu
eksploziju u Starom Vitezu, 18. travnja, na svoju ruku i bez
Blaškićeva znanja isplanirao zapovjednik Vitezova Darko
Kraljević. Hayman je također naglasio kako nije utvrđeno iz kojeg
su smjera ispaljene granate na Zenicu 19. travnja, kad je poginulo
mnogo civila.
"Blaškić nije naredio da se u akciji 16. travnja zatoče bošnjački
civili", dodao je branitelj. "To su učinile lokalne jednice HVO-a
iz straha od napada, i možda u namjeri da organiziraju razmjene
zarobljenika."
Branitelj je predočio nekoliko Blaškićevih naredbi o zaštiti
civila, i zabrani njihova zarobljavanja i uzimanja za taoce te
dodao da su odgovornost za zarobljavanja imale civilne vlasti, a ne
Blaškić.
Hayman je dodao da su, suprotno tvrdnjama tužitelja, i hrvatski
civili bili progonjeni i maltretirani, posebno u Zenici odakle je
od početka travnja do konca 1993. godine pobjeglo 9.000 Hrvata.
"Obrana će dokazati da Tihomir Blaškić, usprkos naporima, nije
mogao obavljati djelotvoran nadzor nad HVO-om u kiseljačkoj
enklavi", ustvrdio je branitelj koji je kartama i na drvenom
reljefu pokazivao da je Viteško-busovačka enklava HVO-a bila
odsječena od Kiseljačke enklave teritorijem pod nadzorom ABiH.
"Kiseljak je preko teritorija pod nadzorom bosanskih Srba bio u
kontaktu s glavnim stožerom HVO-a u Mostaru odakle su naredbe
dolazile paralelno Blaškiću u Vitez i Ivici Rajiću u Kiseljak. On je
citirao Rajićevu izjavu da su "...s obzirom na uvjete na terenu, on
(Blaškić) i ja (Rajić) bili jednako odgovorni pred glavnim stožerom
HVO-a, svaki za svoj sektor."
Odgovarajući na daljnje navode iz optužnice, Hayman je kazao da će
obrana dokazati da je napad HVO-a na Grbavicu u rujnu 1993. godine,
kojega je isplanirao Blaškić, bio vojno opravdan te da Blaškić nije
naredio pljačku bošnjačkih kuća do koje je došlo nakon što su se
vojnici povukli.
Obrana je potom predočila Blaškićeve naredbe o strogoj zabrani
paljenja kuća i njihovu pljačkanju. Predočene su i Blaškićeve
naredbe za zaštitu sakralnih objekata.
Odgovarajući na optužbe da je Blaškić provodio politiku etničkog
čišćenja, Hayman je kazao da je iz Srednje Bosne otišlo više Hrvata
nego Bošnjaka te je naglasio da stanovništvo često nije bilo
nasilno preseljivano već da su se civili na to odlučivali da
izbjegnu borbe ili da dođu na teritorij koji nadzire njihova
strana.
"Blaškić je vojnoj i civilnoj policiji naložio da zajednički rade
na sprječavanju nasilnog zauzimanja kuća i imovine onih građana
koji su privremeno odsutni", dodao je branitelj.
Na kraju se branitelj osvrnuo na pitanje međunarodnog sukoba,
odnosno odnosa Hrvatske i BiH. "Hrvatska je bila saveznik BiH u ratu
protiv Srba i spriječila je planove JNA da 1992. godine na jugu BiH
zatvori 'krug' kojim je JNA namjeravala opkoliti i izolirati
preostale dijelove BiH pod nadzorom Bošnjaka i Hrvata", naglasio je
Hayman. "Hrvatska je omogućila da se preko Dalmacije i teritorija
HVO-a u BiH Armija BiH oprskrbljava oružjem te je omogućila da se u
Hrvatskoj vojno podučavaju bošnjačke jedinice. Bez pomoći Hrvatske
ABiH bi kolabirala na početku rata", dodao je Hayman.
Vraćajući se zaključno na pitanje Blaškićeve zapovjedne
odgovornosti, Hayman je istaknuo kako je Blaškić tijekom rata
upozoravao da zapovjedni lanac ne djeluje te da se mnoge akcije
provode suprotno od njegovih zapovijedi. "No, Blaškić je te
probleme nastojao rješavati unutar HVO-a. On nije lobirao kod
UNPROFOR-a niti im je pokazivao svoje naredbe. Da je bio
sofisticiraniji u odnosu s UNPROFOR-om, bi li Blaškić danas bio u
ovoj sudnici?", upitao je Hayman.
Branitelj se na kraju pozvao na definiciju zapovjedne odgovornosti
kako ju je definirao Nuernberški sud za ratne zločine: "Kriminalna
djela podčinjenih ne mogu se kao takva stavljati na teret
zapovjedniku na temelju teorije o subordinaciji... Mora postojati
izravna povezanost sa zapovjednikom ili takvo zanemarivanje
zapovjedničkih dužnosti koje se može ocijeniti kriminalnim",
zaključio je Hayman.
U utorak je obrana izvela svojeg prvog svjedoka, povjesničara i
akademika Dušana Bilandžića koji će govoriti o nacionalnim
odnosima u bivšoj Jugoslaviji. On je iskaz započeo govoreći o
srpskoj i hrvatskoj nacionalnoj ideji uoči osnivanja Kraljevine
Jugoslavije nakon Prvoga svjetskog rata.
(Hina) vb sd
081540 MET sep 98