SLUČAJ BLAŠKIĆ: UVODNO IZLAGANJE OBRANE

DEN HAAG, 7. rujna (Hina) - Russel Hayman, branitelj generala Tihomira Blaškića na Međunarodnom sudu za ratne zločine, u ponedjeljak je, na početku dokaznog postupka obrane, iznio prvi dio opširnog uvodnog izlaganja u kojemu je najavio da će obrana dokazati da Blaškić nije odgovoran za zločine navedene u optužnici te da je učinio sve što je mogao da ih spriječi.#L# Hayman je naglasio da je Blaškić, preuzimajući zapovjedništvo Operativnom zonom za Srednju Bosnu u lipnju 1992. godine, imao hitne zadatke obraniti područje od agresije JNA i snaga bosanskih Srba te organizirati HVO koji je postojao uglavnom "na papiru." U njegovu su se području, uz to, nalazile samo-organizirane i dobro naoružane privatne postrojbe, koje nisu namjeravale odustati od svog "nezavisnog" statusa, naglasio je branitelj: "Zapovjednici tih postrojbi bili su osobe poput Žutog i Darka Kraljevića", a te su se postrojbe "ponekad upuštale u kriminalne aktivnosti." Odnosi između Blaškićeva stožera i tih postrojbi popravio se tek u drugoj polovici 1993. godine, kad je viteško-busovačka enklava bila pred padom, dodao je Hayman. "Hrvati su loše prošli u hrvatsko-bošnjačkom sukobu u Srednjoj Bosni", naglasio je branitelj. Armija BiH je bila znatno brojnija i preuzela je od HVO-a nadzor nad osam općina ili dijelova općina. "Od 16. travnja Viteško-busovački džep bio je u potpunosti odsječen i pod opsadom", dodao je on. HVO, kojemu je Blaškić zapovjedao 1992. i 1993. godine, prošao je u međuvremenu kroz dugi i teški proces pretvaranja u kompetentnu vojnu organizaciju i taj se proces i danas nastavlja kroz usavršavanje armije Federacije BiH, kazao je Hayman. Preuzevši zapovjedništvo, Blaškić se bavio uspostavom borbenih linija prema Srbima i organiziranjem zapovjedne strukture, primjerice, operativnih skupina unutar Operativne zone (OZ) koja je se sastojala od geografski velikog planinskog područja, a svoj je prvi stožer, Blaškić postavio u selu Krušćica koje je bilo pod nadzorom ABiH. "Razina uvježbanosti i discipline među vojnicima HVO-a bila je niska", dodao je branitelj. "Hrvati su, kao i Bošnjaci, do listopada 1992. godine stvorili dvije loše organizirane vojne organizacije na istom području, dok su dvije zajednice uspostavljale i paralelne civilne vlasti." On je dodao da je prvi sukob izbio 18. listopada 1992. godine oko nadzora nad benzinskom crpkom kod Novog Travnika, nakon kojega je ABiH postavila barikadu na glavnoj cesti kroz Lašvansku dolinu, kod sela Ahmići, kako bi spriječila svaki prolazak snaga HVO-a. Nakon akcije Vojne policije HVO-a, TO se povukao s barikade, a obje su strane izgubile po jednog vojnika, dodao je Hayman. "Blaškić je u to vrijeme bio u Mostaru gdje je pokušao organizirati vojnu pomoć za obranu Jajca", napomenuo je on. Nakon pooštrenja hrvatsko-bošnjačkih odnosa u Lašvanskoj dolini, Jajce je ostalo bez vojne pomoći i palo je u ruke Bosanskih Srba, a iz grada je u Srednju Bosnu došlo 40.000 bošnjačkih i hrvatskih civila i potom vojnici. "Broj izbjeglica koji su dotad pristigli u Lašvansku dolinu prešao je 200.000", naglasio je Hayman i dodao da su Hrvati većinom odlazili dalje, u Hrvatsku, dok su Bošnaci ostajali u Srednjoj Bosni. "Takvo je stanje pogodovalo stvaranju kaotičnog stanja i poticalo strah Hrvata da će se etnička slika tog područja potpuno promijeniti." Hayman je dodao da je kriminal porastao u cijelom području kao i među pripadnicima HVO-a, te da su Blaškićev odgovor na to bile brojne naredbe za uklanjanje kriminalnih elemenata iz HVO-a i konfisciranje njihova oružja. Koncem 1992. godine i u siječnju 1993. godine, ABiH je u tri navrata nastojala zauzeti strateški važnu cestu između Kiseljaka i Busovače, nastavio je branitelj. "Napad ABiH i njezino osvajanje te ceste u siječnju pokrenulo je sukobe između dviju strana, sukobe zbog kojih je optužen Tihomir Blaškić", nastavio je on. Petnaestak hrvatskih civila kao i zarobljeni hrvatski vojnici su ubijeni u selu Dusina i Lašva istočno od Busovače i to je bio "prvi slučaj ubijanja civila u Srednjoj Bosni", naglasio je Hayman. Zbog presijecanja ceste Kiseljak-Busovača, Blaškić, koji je u vrijeme napada bio u Kiseljaku, ostao je blokiran u tom gradu do ožujka. "Premda je u pregovorima, uz posredovanje UNPROFOR-a, ABiH odbila deblokirati tu cestu, Blaškić je ipak naredio bezuvjetni prekid vatre jer je znao da je ABiH daleko brojnija od HVO-a i da bi širi sukob bio katastrofalan za HVO", naglasio je Hayman. Blaškić je već od studenoga 1992. godine počeo izdavati zapovijedi s ciljem da spriječe nelegalne akcije vojnika HVO-a. On je 1992. i 1993. godine organizirao da se vojnicima raspodjele kalendari na kojima su date upute o poštivanju Ženevskih konvencija, odnosno zaštiti ranjenika, bolesnih, ratnih zarobljenika i civila, dodao je branitelj. "Blaškić je te naredbe ponavljao i u vrijeme najžešćih sukoba s ABiH." "Blaškićeve zapovijedi nisu jednakomjerno provođene, niti je on uvijek dobivao točna izvješća o stanju na terenu", naglasio je Hayman. "Preuvjeti za zapovijedanje i kontrolu nisu postojali u HVO-u" gdje većina zapovjednika nije imala vojno obrazovanje. "Prema standardima NATO-a, jedinice te brojnosti trebale su imati 25 puta veći broj školovanih časnika", dodao je branitelj. On je kazao da je Blaškić i nakon siječanjskog napada Armije BiH nastavio pomirljive akcije te je u ožujku dopustio da ABiH u Visokom dobije 6.000 kilograma eksploziva, a 1. travnja je dopustio prolazak oružja za 3. korpus ABiH. Treći korpus je u području od Zenice do Travnika imao više brigada u svakom od tih gradova kao i u Vitezu, Busovači i Novom Travniku te u selima u Lašvanskoj dolini, dodao je on. Branitelj je naglasio da je u travnju zabilježeno više slučajeva nasilja, uključujući otmice, nad pripadnicima HVO-a, dok je 15. travnja izbio sukob na brdu Kuber. Budući da u slučaju izravnog napada ABiH, HVO ne bi mogao braniti Vitez s tadašnjih položaja, Blaškić je naredio vojne akcije s ciljem da HVO spriječi blokadu ceste kroz Lašvansku dolinu, dodao je on. "Niti jedna Blaškićeva naredba nije naložila napad na ABiH, a kamoli na civile", naglasio je Hayman dodajući kako su sve naredbe bile defenzivne i nalagale su samo da se odgovori na napade. Branitelj je objasnio kako su tekli sukobi u pojedinačnim selima u okolici Viteza gdje je, naglasio je, bilo žrtava među vojnicima obiju strana ali nije bilo namjernog ubijanja civila. "Blaškićeve naredbe o akcijama za obranu glavne prometnice, međutim, nisu poštivane u Ahmićima. Tu su civili namjerno ubijani, a sve bošnjačke kuće su spaljene", rekao je Hayman. "Uništenje Ahmića dogodilo se bez Blaškićeva znanja, a on nije primio ni informacije o tomu da se u selu događa masakr." Hayman je napomenuo da će obrana predstaviti dokaze o tomu što je Blaškiću javljano toga dana iz Ahmića. Nakon što je ujutro izbio opći sukob, Blaškić je 16. travnja pokušao ishoditi prekid vatre znajući da je odnos snaga u Lašvanskoj dolini 10 prema jedan u korist ABiH, kazao je branitelj dodajući, međutim, kako se sukob više nije mogao zaustaviti. "Blaškić je i 17. travnja upozorio vojnike da paze kako postupaju sa civilima, koje ne smiju ubijati jer je to zločin", pročitao je on Blaškićevu naredbu. "Britanski bataljun, koji je cijelo vrijeme patrolirao područjem, tek je 22. travnja otkrio da se u Ahmićima dogodio masakr... Britanski pukovnik Stewart, koji je izvijestio Blaškića o masakru, ocijenio je da je Blaškić bio potpuno užasnut tim događajem", kazao je Hayman i dodao da je Blaškić javno osudio taj zločin i kazao da je to počinila "organizirana skupina ljudi u skladu s planom kojega je netko kontrolirao." Blaškić je 10. svibnja naredio istragu o Ahmićima, kazao je Hayman. "On je istragu povjerio SIS-u Operativne zone, budući da istragu nije mogla, kao inače, voditi vojna policija jer je ona bila odgovorna za Ahmiće kad se dogodio zločin." "Blaškić nije bio zadovoljan izvješćem o istrazi, te je u kolovozu naredio ponovnu istragu, koju su sada vodili istražitelji iz Mostara koji nisu bili pod Blaškićevim zapovjedništvom." Hayman je naglasio da Blaškić nije imao ovlasti za kažnjavanje kriminalnih djela jer je to bilo u nadležnosti vojnog suda. Uvodno izlaganje obrane nastavit će u utorak, a potom će obrana izvesti prvog svjedoka, akademika Dušana Bilandžića. (Hina) vb rb 072038 MET sep 98