GB FINANCIAL TIMES 16./17. V. BALKAN

VELIKA BRITANIJA THE FINANCIAL TIMES 16./17. 1998. Još krvoprolića na Balkanu "Malo je područja Europe tako pusto, opasno i teško razumljivo kao što je to slučaj s južnim Balkanom. Ovdje vidimo kobne učinke modernog europskog nacionalizma i nacionalističkog stvaranja mitova, u njihovom najgorem obliku. Ovdje siromaštvo, korupcija, bezakonje, politička nezrelost i etnička netolerancija dosežu nove visine. Samo tri godine nakon završetka rata u Bosni, na ovom području već izbija prvi sljedeći oružani sukob u Europi", piše Tony Barber u osvrtu na dvije knjige: 'Kosovo: kratka povijest' Noela Malcolma i 'Između Srba i Albanaca: povijest Kosova' Mirande Vickers. "Središte ove drame jest južna srpska pokrajina Kosovo. (...) Umjereni Kosovari, koji su propovijedali mirni otpor srpskim vlastima, izgubili su nadzor nad situacijom. Tempo događaja diktira sve bolje naoružana, dobro financirana Oslobodilačka vojska Kosova, koja se zalaže za potpuno odcjepljenje Kosova od Srbije. Jugoslavenska vojska u kojoj prevladavaju Srbi malo je kog štedila u svojoj reakciji. Barem je 150 ljudi ubijeno na Kosovu od siječnja. (...) Djela Noela Malcolma i Mirande Vickers izvrsno će poslužiti čitateljima koji žele saznati zašto bombe i krvoproliće opet čine zastrašujući krajobraz Kosova. Premalo je knjiga o Kosovu na engleskom jeziku, a ove dvije pristojno ispunjavaju taj nedostatak. Posebice se Vickers trudi shvatiti pitanje Kosova, i sa srpskog, i s albanskog stajališta. Svaki od tih naroda Kosovo smatra domovinom svojih pradjedova te ne može podnijeti zamisao da ju prepusti drugome. No kao što Vickers pokazuje, obični Srbi i Albanci na Kosovu najviše su propatili zbog apsurdnih mitova koje je nacionalistička promidžba stvorila oko njihove povijesti. Srbi u razmjerno elegantnom glavnom gradu Beogradu skloni su prezirati svoju braću na siromašnom Kosovu. (...) Što se tiče kosovskih Albanaca, njihova tragedija postaje još očitija kad čovjek vidi leševe ljudi koje je OVK ubila zbog kolaboriranja sa srpskim vlastima. Malcolmova je knjiga kontroverznija. On tvrdi da mu nije cilj predložiti neko posebno rješenje za kosovsku krizu. Pa ipak, dugi dijelovi njegove knjige predstavljaju pokušaj razbijanja najtemeljnijih srpskih pretpostavka o njihovu nacionalnom identitetu. U tom procesu, on implicitno zagovara neovisnost Kosova od Srbije. Uzmite kao primjer Malcolmovo viđenje turske pobjede nad Srbima u bici na Kosovu polju 1389. te događaje iz sljedeća četiri stoljeća. Dugoročna posljedica poraza bilo je uništenje srednjovjekovne srpske države i podvrgavanje Srba turskoj vladavini sve do 1878. Za Srbe, priča o bici apsolutno je središnja za njihovo doživljavanje sebe samih. (...) No Malcolm želi dokazati i više od toga. On želi dokazati da ubojica turskog sultana Murata na Kosovom polju nije bio Srbin već mađarski vitez. Želi dokazati da je priča o Velikoj seobi većim dijelom paket laži. Ni u jednom primjeru izvorni materijal ne podupire njegove tvrdnje uvjerljivo. U pokušaju da razbije srpski nacionalni mit, Malcolm se približava zamci na koju od početka upozorava čitatelje. Naime, on u početku prilično ispravno kaže da svađe o dalekoj prošlosti ne koriste pri rješavanju sadašnjeg sukoba na Kosovu. Godine 1858., nadbiskup od Skoplja s očajem je napisao o Kosovu da ono 'kao da je u stanju trajne revolucije i anarhije'. Danas je pokrajina na rubu propasti. Malcolm i Vickers obavili su dobar posao u objašnjavanju zašto bi rat sad mogao biti neizbježan." 200131 MET may 98