DELO-KNJIGE U KNJIŽNICAMA-23. IV.

SLOVENIJA DELO 23. IV. 1998. Kad gore knjige, pucaju kosti "Veliki hrvatski pisac Miroslav Krleža u svojem je Areteju napisao: 'Kad se pale knjige, tada uglavnom pucaju ljudske kosti.' Zagrebački filozof Milan Kangrga u splitskom 'Feral Tribuneu' među ostalim piše da je iz hrvatskih knjižnica uklonjeno do sada četrdeset tisuća Krležinih enciklopedija. Je li taj podatak točan i gdje ga je dobio, zna samo stari filozof. Činjenica je da su zagrebačke knjižnice samo 1996. godine otpisale više od 55 tisuća knjiga. Doduše je istina da svaka knjiga ima svoj životni vijek poslije koje se otpiše. Na bogatom Zapadu knjigu otpisuju nakon što je bila dvadeset puta posuđena. U Hrvatskoj se knjige doslovno 'krpaju' jer nema novaca za nove. Unatoč tomu su knjižnice grada Zagreba tijekom rata i poslije njega odbacile puno knjiga srpskih pisaca i onih koje su bile tiskane na ćirilici. Tijekom preuređenja u knjižnici Bogdana Ogrizovića napravljena je velika čistka i otpisano je više od 17 tisuća knjiga. Spomenuta knjižnica o otpisu nije poslala nikakvu obavijest Knjižnicama grada Zagreba, iako bi to po zakonu morala napraviti. Srpsko kulturno društvo Prosvjeta zamolilo je ravnatelje knjižnica da im odstupe spomenute knjige. Neke su im knjižnice doista prepustile knjige koje bi inače svršile u starom papiru, u drugim im je knjižnicama odgovoreno da će knjige radije baciti u smeće nego da ih njima prepuste. Velimir Stanković iz Prosvjete kaže: 'Postoji podzemna politika kojom se iz knjižnica uklanjaju srpske knjige, iako to nitko javno ne priznaje'. Neka knjižničarka koja nije htjela da joj objavimo ime, rekla je da se bez prestanka događaju otpisi knjiga srpskih autora jer prevladava ozračje u kojem pojedinci preuzimaju ulogu nacionalno 'svjesnih' cenzora pa zbog tih ljudi knjižničari moraju 'prijeporne knjige' stavljati na manje uočljiva mjesta. U jednoj od knjižnica imali su problema s knjigama poznate srpske pjesnikinje Desanke Maksimović. U dvojbi da li da knjige bace ili ih ipak sačuvaju, odlučili su se za drugo rješenje, iako su knjige uklonili s polica da ne bi uznemirivale neke stranke. U istoj se knjižnici dogodio slučaj kojega vrijedi opisati. Neki je srednjoškolac htio posuditi Shakespeareova 'Hamleta' ali nisu imali knjigu na hrvatskom jeziku. Dječak je rekao: 'Dajte mi srpski prijevod pa ću tu pročitati knjigu'. Knjižničarka mu je ponudila da knjigu odnese kući, ali je rekao: 'Nemoguće! Otac bi poludio kad bi vidio da čitam srpski prijevod.' Jedan od hrvatskih dnevnika naveo je u svezi s uklanjanjem prijepornih knjiga i podatak da gradski ured za kulturu uvodi praksu po kojoj knjige neposredno otkupljuju od izdavača umjesto da - kako je bilo do sada - izbor knjiga prepuste stručnjacima. List tvrdi da se može dogoditi da Hrvati u bliskoj budućnosti zbog prenagljenosti i ograničenosti pojedinih čistunaca postanu nepismen narod" - piše Ratko Čangalović. 232347 MET apr 98