ZAGREB, 29. travnja (Hina) - Ravnateljica Gradskih knjižnica grada Zagareba Anka Katić-Crnković smatra da je otpis knjiga, što je redovit posao u svim knjižnicama, ispolitiziran te da se pokušava zlouporabiti i stvoriti dojam kako je
na djelu nečasan posao "čišćenja knjižnica od srpskih autora i ćirilice". Ona je danas izjavila Hini da je prema srpskoj književnosti isti odnos kao prema svim stranim književnostima. Knjiga koja se traži dobije se i sve su knjige pristupačne, dometnula je.
ZAGREB, 29. travnja (Hina) - Ravnateljica Gradskih knjižnica grada
Zagareba Anka Katić-Crnković smatra da je otpis knjiga, što je
redovit posao u svim knjižnicama, ispolitiziran te da se pokušava
zlouporabiti i stvoriti dojam kako je na djelu nečasan posao
"čišćenja knjižnica od srpskih autora i ćirilice". Ona je danas
izjavila Hini da je prema srpskoj književnosti isti odnos kao prema
svim stranim književnostima. Knjiga koja se traži dobije se i sve su
knjige pristupačne, dometnula je. #L#
Pišući nedavno u ljubljanskom "Delu" o otpisu knjiga u knjižnici
"Bogdan Ogrizović" i zagrebačkim knjižnicama, novinar Ratko
Čangalović objavio je u napisu "Kad gore knjige, pucaju kosti"
izjavu anonimne knjižničarke po kojoj se "bez prestanka događaju
otpisi knjiga srpskih autora" te ustvrdio kako se može dogoditi da
Hrvati u bliskoj budućnosti zbog prenagljenosti i ograničenosti
pojedinih čistunaca "postanu nepismen narod".
Ravnatelj knjižnice "Bogdan Ogrizović" Toma Živković kaže da je
otpis knjiga najobičniji knjižnični posao te da se u njegovoj
knjižnici ne vodi nikakva "haranga protiv srpskih autora ili
ćirilice". "Od 1987. u knjižnici nije rađen otpis knjiga, koji se
inače radi svake godine, pa smo pri preuređenju knjižnice 1996.
otpisali 17.000 knjiga", kazao je, dodavši kako su otpisane
uglavnom nestale i oštećene i manjim dijelom neaktualne knjige.
Među otpisanim knjigama ima i pet tisuća stranih knjiga na
engleskome, francuskom, talijanskom i njemačkom jeziku. Po
njegovim riječima knjiga je u narodnim knjižnicama potrošna roba,
koja se posuđuje dok se ne ošteti. Kvalitetno uvezene knjige, za
razliku od broširanih, traju duže, kazao je, dodavši kako su
knjižnici velik problem krađa i nevraćene knjige. Samo prošle
godine nije vraćeno oko tisuću knjiga i one moraju biti otpisane,
izjavio je, napomenuvši kako je njegova knjižnica oko 250 otpisanih
knjiga ustupila "Prosvjeti" za manjinske knjižnice.
Ravnateljica Knjižnica grada Zagreba Anka Katić-Crnković izjavila
je kako je lanjske godine u 28 knjižnica otpisano 60.000 knjiga te
da je istodobno nabavljeno 82.000 knjiga. Kad je riječ o otpisu, to
su uglavnom nestale ili uništene knjige, kazala je.
"Na policama Gradske knjižnice, najveće zagrebačke knjižnice
nalaze se i nadalje svi srpski autori koji su bili i prije. Ništa
nismo izbacili, otpisane su samo oštećene knjige koje su
neuporabljive", izjavila je.
Gradska knjižnica od svih gradskih knjižnica u Zagrebu ima najveći
knjižnični fond, gotovo 300.000 naslova, i ona je prošle godine
otpisala pet tisuća naslova. U slobodnu pristupu u njoj je 6000
knjiga, a ostale su u spremištu. Tako su, primjerice, u slobodnu
pristupu tri police talijanske književnosti, dvije police ruske
književnosti, po jedna polica slovenske i srpske književnosti i td.
U spremištu knjižnice ima 56 polica srpske književnosti, 20 polica
talijanske književnosti, 75 polica francuske književnosti i td.
Ravnateljica knjižnice "Medveščak" Sanja Pavlaković kaže kako bi
se po svjetskim standardima knjižnični fond trebao promijeniti
svakih 10 godina, ali kako nema novca, fond te knjižnice je star
između 20 i 30 godina. Kad bi bilo više novca, više bi se knjige
otpisivale, kazala je. Po njezinim riječim otpis ne može biti veći
od priljeva. Kaže da je prošle godine u njezinoj knjižnici otpisano
tri tisuće knjiga, od kojih su više od 90 posto nestale i uništene
knjige, a ostatak neaktualni naslovi. Ako je neki autor izostavljen
iz školske lektire, nama ne treba 60 svezaka takvih knjiga, nego tek
nekoliko svezaka, kazala je.
(Hina) mc
291558 MET apr 98