US-NOVINARI- PN, PL, PAN, PC, PG, TR-Strana pomoć-Vlada-Organizacije/savezi-Ratovi US IHT 29.7. POTREBNA OBNOVA MEDIJA SJEDINJENE DRŽAVETHE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE29. VII. 1999.Pravi je put obnova mjesnih medija"Jedna od
najprešnijih zadaća s kojima je suočena međunarodna zajednica na Kosovu nije ni hrana ni obnova, čak ni pomoć u zdravstvu. To su informacije - vjerodostojne informacije o tome što misija UN-a na Kosovu, vojne snage predvođene NATO-om i međunarodne agencije za pomoć namjeravaju učiniti.Vjerodostojne i nepristrane informacije potrebne su i za suzbijanje sve češćih glasina i političkih makinacija koje prijete potkopati nastojanja da se dvjema milijunima Kosovara, uključujući i manjinske skupine Srba, Turaka i Cigana, pomogne da ponovno izgrade svoje živote. Kakvo je sada stanje, mnogi Kosovari sasvim su zbunjeni ulogom intervencije izvana u njihovu području.Međunarodni mediji, kao što su Deutche Welle, BBC i Voice of America, Kosovarima (među njima oko 650.000 izbjeglica - povratnika) nude uobičajene vijesti, no nema dovoljno redovitih informacija o humanitarnim pitanjima.Ono što je hitno potrebno vjerodostojne su korisne vijesti koje stvaraju neovisni novinari kako bi ljudima pomogli da bolje
SJEDINJENE DRŽAVE
THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE
29. VII. 1999.
Pravi je put obnova mjesnih medija
"Jedna od najprešnijih zadaća s kojima je suočena međunarodna
zajednica na Kosovu nije ni hrana ni obnova, čak ni pomoć u
zdravstvu. To su informacije - vjerodostojne informacije o tome što
misija UN-a na Kosovu, vojne snage predvođene NATO-om i međunarodne
agencije za pomoć namjeravaju učiniti.
Vjerodostojne i nepristrane informacije potrebne su i za
suzbijanje sve češćih glasina i političkih makinacija koje prijete
potkopati nastojanja da se dvjema milijunima Kosovara, uključujući
i manjinske skupine Srba, Turaka i Cigana, pomogne da ponovno
izgrade svoje živote. Kakvo je sada stanje, mnogi Kosovari sasvim
su zbunjeni ulogom intervencije izvana u njihovu području.
Međunarodni mediji, kao što su Deutche Welle, BBC i Voice of
America, Kosovarima (među njima oko 650.000 izbjeglica -
povratnika) nude uobičajene vijesti, no nema dovoljno redovitih
informacija o humanitarnim pitanjima.
Ono što je hitno potrebno vjerodostojne su korisne vijesti koje
stvaraju neovisni novinari kako bi ljudima pomogli da bolje
razumiju zadaće međunarodnih organizacija, naročito u svezi sa
sigurnošću i civilnom upravom.
Kosovari moraju biti informirani o svakodnevnim ali ipak bitnim
problemima, kao što su pogibelj od mina, istraživanje ratnih
zločina, pomoć u svladavanju psiho-socijalnih trauma i pomoć u
obnovi.
Iskustvo je pokazalo da je u razdobljima poput ovoga radio jedno od
najdjelotvornijih sredstava obraćanja stanovništvu.
Humanitarne emisije koje se obraćaju kosovskim izbjeglicama počele
su se emitirati prošloga travnja u Albaniji, a kasnije i u
Makedoniji, gdje ih je odašiljala Media Action International,
organizacija sa sjedištem u Ženevi, u suradnji s mjesnim
partnerima. Stvarani na osnovi neovisnog uredništva, od mjesnih i
domaćih novinara koji se nalaze u inozemstvu, ti svakodnevni
polusatni programi još se emitiraju na više od deset privatnih i
državnih radiopostaja. Sada kad se većina izbjeglica vratila,
naglasak mora biti na Kosovu.
To je lakše reći nego provesti. Politička stega jenjava. Ako je
suradnja s kosovskim novinarima indikativna, tada sve veće
suparništvo, svađe i vlastiti interes među različitim frakcijama
nisu dobre vijesti za budućnost.
Sve je veći pritisak na Oslobodilačku vojsku Kosova da njezini
pripadnici nadziru sva nastojanja širenja informacija,
uključujući i Radio Prištinu, koja je sada pod kontrolom UN-a.
Posljedak su otvorene prijetnje onima koji na to ne žele pristati.
Srpskim novinarima, mnogi su među njima protivnici Miloševićeva
režima, prijećeno je smrću.
Sada je u tijeku nekoliko pokušaja osnivanja informativnih
programa na Kosovu. Moja vlastita organizacija širi svoje
djelovanje - koje podupire visoki povjerenik za izbjeglice UN-a,
britanska vlada i drugi donatori - poticanjem ekipa kosovskih
novinara Albanaca i Srba da stvaraju neovisne programe za
emitiranje na dostupnim radiopostajama.
U pogonu je barem šest radiopostaja na albanskom i srpskom jeziku.
Druge bi trebale početi raditi u tjednima koji dolaze.
Iako podupire ta nastojanja, UN je, čini se, odlučan u svojoj
namjeri da osnuje vlastitu postaju s velikom ekipom novinara i
tehničara.
Slične operacije UN-a u prošlosti nisu se pokazale poticajnima.
Radio UN-a u Ruandi osnovan je prekasno. Pokušaji emitiranja za
vrijeme bosanskoga rata bili su neuspješni jer je UN-u nedostajalo
vjerodostojnosti.
Uspješna radiopostaja bila je Radio UNTAC u Kambodži. Iako je bila
veoma slušana, nije se održala. (...)
Kao osnovna vlast na Kosovu, UN ne može funkcionirati kao iskreni
posrednik. Bilo kakvu emisiju UN-a stanovništvo, koje je
tradicionalno sumnjičavo prema vladinim emisijama, smatrat će
'službenom'. Vjerodostojnost tako ostaje problemom.
UN će biti djelotvorniji bude li surađivao i podupirao mjesne
medije, obnavljajući postojeće radiopostaje i stvarajući nove, što
je ulaganje u budućnost. Trebali bismo nastojati i osposobiti nov
naraštaj novinara kojima će interes njihovih slušatelja biti na
srcu", piše Edward Girardet, urednik Crosslines Global Reporta,
neovisnog časopisa koji se bavi humanitarnim i pitanjima sukoba i
suosnivač je Media Action International.