US 12. VI. IHT KOSOVO OBNOVA

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 12. VI. 1999. U opustošenoj regiji, Kosovo se pomaklo s lošega na gore "Uoči međunarodnoga sastanka u Bruxellesu radi izrade plana djelovanja na Kosovu i u širem balkanskom području, važno je ne podcijeniti izazove koji su pred nama. Puške su sad utihnule, srpski su vojnici otišli i tisuće se izbjeglica vratilo kući, no mogle bi proći godine prije nego što Kosovo i njegovi balkanski susjedi uspiju prevladati ostavštinu nedavnih sukoba", pišu Christiaan Poortman, koordinator Svjetske banke za jugoistočnu Europu, i Rory O'Sullivan, predstavnik Svjetske banke u Sarajevu. "Retorika neće biti dovoljna da se oživi ovo područje. Bit će potrebna dugotrajna gospodarska i politička potpora raznih ministara financija, Svjetske banke i drugih međunarodnih banaka za razvoj, UN-a, MMF-a i drugih skupina koje će se sastati u utorak. Idući je izazov činjenica da se potreba za takvom potporom javlja u vrijeme sve oskudnije prekomorske pomoći za razvoj. Moramo poduprijeti Kosovo, no bez odvraćanja novca od siromašnih u Africi ili Aziji. Već je sam kosovski izazov velik. Kosovo je bilo najsiromašnija pokrajina Jugoslavije. Procjenjuje se da se BDP Kosova prepolovio u razdoblju od 1990. do 1995., smanjivši se na 720 milijuna dolara, odnosno manje od 400 dolara per capita. Najveći dio gospodarske aktivnosti počivao je na rudarstvu i proizvodnji sirovina i poluproizvoda (metala i energije), koji su se uglavnom ispod cijene prodavali drugim republikama. Te je sektore, na koje je 1995. otpadalo oko 37% BDP-a, obilježavalo državno vlasništvo i niska produktivnost. Stopa nezaposlenosti je 1995. već prešla 35%, a među etničkim Albancima bila je nerazmjerno visoka. Kosovo je bilo veoma zaduženo; velika ulaganja u tešku industriju i energiju tijekom sedamdesetih i osamdesetih financirana su dugom pod trgovačkim uvjetima. Nedavni sukob još je više pogoršao to već opasno gospodarsko stanje. U području su ekipe promatrača koje bilježe opseg štete. Sada se čini da među onima koji su ostali na Kosovu nije bilo raširene gladi, iako je vladala velika oskudica. Druge su žurne potrebe zapošljavanje i ponovno pokretanje gospodarske aktivnosti, posebno u poljoprivredi, koja je 1995. činila 35% BDP-a. U međuvremenu, izbjeglice su uvelike opteretile Albaniju i Makedoniju. Prekidi trgovine i prometa oštetili su Bosnu i Makedoniju. Bugarska i Rumunjska prisiljene su pronalaziti skupe tranzitne puteve oko Srbije zbog bombardiranjem oštećenih mostova na Dunavu. A turistička zarada u Hrvatskoj doživjela je pad. Inozemni ulagači izgubili su povjerenje u jugoistočnu Europu, a zemlje su doživjele nevjerojatan rast premija za rizik na zajmove na tržištu kapitala. (...) U travnju su Svjetska banka i MMF predstavili početnu procjenu troškova krize za šest najpogođenijih zemalja u regiji, bez Jugoslavije. Ukupno, predviđa se da će 1999. iznos financijskih potreba dosegnuti milijardu dolara. Dio međunarodne pomoći već je osiguran, no potrebe vanjskog financiranja tek su djelomično zadovoljene. Bez regionalnog balkanskog okvira koji pokreće gospodarski i društveni razvoj u tim zemljama (na koncu i u Jugoslaviji, kad to uvjeti dopuste) bit će iznimno teško obnoviti kosovsko gospodarstvo. UN je Kosovo označio kao 'novi tip složenog stanja' koji će zahtijevati koordinirani međunarodni napor, posebno za osiguranje glatkog prijelaza s humanitarne pomoći na obnovu. Od ovog tjedna u Bruxellesu, međunarodna će se zajednica ujediniti u snažnu koaliciju partnerstva radi pokretanja procesa promjene u jugoistočnoj Europi. Koalicija ne smije smetnuti s uma dvije stvari: najbolji temelj mira jest gospodarska nada, a predanost ljudima jugoistočne Europe mora biti dugoročna."