NJ 22. VI. SZ: U POTRAZI ZA TOČNIM SVOTAMA OBNOVE SE-EUROPE

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 22. VI. 1999. Račun s mnogo nepoznanica "Rat je bio skup, a ni mir neće biti ništa jeftiniji. Nakon 78 dana NATO-ova zračnog rata protiv Jugoslavije (svaki je dan rata prema studiji sveučilišta Bundeswehra u Muenchenu stajao najmanje 120 milijuna maraka) na dnevnom je redu pomoć ratom pogođenim zemljama. Još nije jasno koliko će stajati obnova. Pouzdana bilanca štete ne postoji - točne brojke bit će vjerojatno iznijete tek u drugoj polovini jeseni, procjenjuje njemački ministar financija Hans Eichel. Povjerenstvo EU-a, Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond (MMF) namjeravaju sada u regiju poslati stručnjake koji će steći pregled nad situacijom. No, nagađanja su se već pojavila: podpredsjednik Europske investicijske banke Wolfgang Roth procijenio je u ponedjeljak da bi troškovi za obnovu bombardirane jugoslavenske industrije i infrastrukture mogli iznositi 100 milijardi maraka. Beograd pak navodi da šteta iznosi 181 milijardu maraka, a NATO, po navodima studije Bundeswehra, računa sa štetom u visini 20 milijardi maraka. Bečki gospodarski institut iznosi osjetno niže procjene troškova: izgradnja Kosova mogla bi u prve tri godine stajati 3,4 do 5,1 milijardu maraka; budu li htjeli pomoći i Srbiji, ta bi se svota mogla popesti na 17 milijardi maraka, napominje bečki institut. Tome valja dodati financijsku štetu koju su pretrpjeli jugoslavenski susjedi: Albanija i Makedonija morale su zbrinuti stotine tisuća izbjeglica, a u Hrvatskoj su izostali turisti. Blokada Dunava zbog razorenih mostova u Srbiji podrazumijeva trgovinske gubitke za zemlje kroz koje ta rijeka prolazi - poput Mađarske i Rumunjske. Osim toga, bombardiranjem Jugoslavije te su zemlje izgubile tržište za izvoz svojih proizboda. MMF procjenjuje da će samo tekuće godine 'potreba za vanjskim financiranjem' u slučaju šest jugoslavenskih susjeda iznositi 2,2 do 3,7 milijardi maraka. Napokon, bruxellesko Europsko povjerenstvo računa da će čitava balkanska regija sljedećih pet godina trebati više od 55 milijardi maraka pomoći pri obnovi. Podjednako nejasan poput točnih troškova jest i odgovor na pitanje tko će ih snositi. SAD je preuzeo glavni dio ratnog tereta pa bi obnovu trebali u prvom redu na svoja leđa preuzeti Europljani Europsko povjerenstvo nagovijestilo je zeleno svjetlo za izdvajanje tri milijarde maraka, koje bi trebale biti raspodijeljene na tri godine i namijenjene osiguravanju minimalne opskrbe ljudi na Kosovu. Sljedećih mjeseci trebao bi potom biti namaknut dodatni novac na međunarodnim donatorskim konferencijama. On neće biti upotrijebljen samo za izgradnju Kosova i - dade li Slobodan Milošević ostavku - Srbije, nego i za financiranje sporazuma za dugoročnu političku i gospodarsku stabilizaciju jugoistočne Europe. Wolfgang Roth procjenjuje da bi za taj sporazum moglo biti potrebno izdvajanje 700 milijardi maraka. Njemačko ministarstvo financija za sada ne želi kazati koliki će biti njemački udio u raznim programima za pomoć Kosovu i Balkanu. Tamo gdje se novac izdaje, postoji i prilika za zaradu. Britanska izdavačka kuća Jane's propagira danas svoje Izvješće o obnovi Balkana (Balkans Reconstruction Report - op. prev.) - priručnik u kojem će se tvrtke moći informirati o sklapanju poslova na donedavnom odredištu brojnih bomba", napominje Hubert Wetzel na kraju izvješća.