US 18.V. WP:SAVEZNICI NESLOŽNI

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON POST 18. V. 1999. NATO-saveznici podijeljeni oko mirovnog procesa za Kosovo "Vodeći europski saveznici u NATO-u očitali su danas različite pristupe problemu dovršenja rata za Kosovo. Dok Britanci zahtijevaju gomilanje kopnenih postrojba radi pripreme za invaziju Kosova, Njemačka i Italija zagovaraju privremeni prekid bombardiranja u okviru mirovne inicijative. Na ovotjednom sastanku s američkom ministricom vanjskih poslova Madeleine Albright i ostalim američkim dužnosnicima u okviru posjeta Sjedinjenim Državama, britanski ministar vanjskih poslova Robin Cook namjerava zagovarati opciju gomilanja kopnenih postrojba, tvrde NATO-vi dužnosnici i britanski listovi. S druge je strane njemački kancelar Gerhard Schroeder pokrenuo grozničavu mirovnu inicijativu - danas putuje u Finsku kako bi se konzultirao s novim posrednikom za Balkan, finskim predsjednikom Marttijem Ahtisaarijem. Sljedeća točka na njegovu itineraru bit će Italija gdje će se sastati s premijerom Massimom D'Alemom. U međuvremenu su se ministri vanjskih poslova Europske unije sastali sa svojim ruskim pandanom u Bruxellesu, pokušavajući utvrditi detalje rezolucije o mirovnom sporazumu. No, trosatni sastanak završio je izlaskom pred novinare na kojem nije bilo vijesti o znatnom napretku. Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov ponovio je zahtjev Moskve za prekidom NATO-ve zračne ofenzive protiv Jugoslavije, ali je priznao da će Rusija nastaviti svoju inicijativu na diplomatskoj bojišnici čak i ako napadi budu nastavljeni. 'Neće biti lako', kazao je novinarima Ivanov. NATO-vi saveznici nadaju se da će rusko pristajanje na mirovni sporazum za Kosovo rezultirati i zelenim svjetlom Vijeća sigurnosti UN te da će prisiliti jugoslavenku vladu da povuče svoje postrojbe s Kosova, omogući dolazak međunarodne mirovne postrojbe na Kosovo i dopusti povratak stotina tisuća izbjeglih Albanaca. Današnje loše vrijeme nad većim dijelom Jugoslavije prisililo je NATO da smanji snagu svojih napada, iako su se policijske snage jugoslavenske vlade navodno na Kosovu žestoko sukobile s pobunjenicima iz redova etničke albanske zajednice. (...) Izvješćujući novinare u Pentagonu o aktualnim zbivanjima, general Charles Wald kazao je da su NATO-vi borbeni zrakoplovi u protekla dva dana pogodili 15 meta, uključujući četiri topa, 19 vojnih vozila i jedan tenk. (...) Proteklih je dana pak usporeno pritjecanje kosovskih izbjeglica u susjednu Albaniju i Makedoniju, popraćeno nepotvrđenim izvješćima da jugoslavenske i srpske snage blokiraju odlazak tih ljudi preko granice. Izbjeglička tragedija - i iscrpljujući ritam 55-dnevne NATO-ve zračne kampanje - utjecali su na povratak opcije angažmana kopnenih snaga u središte NATO-vih političkih rasprava. Protekla tri dana britanski listovi opširno su izvješćivali o navodnim pokušajima britanskoga premijera Tonyja Blaira da iza kulisa uvjeri predsjednika Clintona u potrebu gomilanja postrojbi na Balkanu radi priprema za moguću ljetnu ofenzivu na terenu. Clintonov kabinet uporno je naglašavao da ne postoje planovi za angažman kopnenih snaga na Kosovu - osim u okviru mirovnog sporazuma. Britanski ministar vanjskih poslova Robin Cook danas je opovrgnuo tvrdnje o različitim mišljenjima Londona i Washingtona o tom pitanju. Unatoč tome, Cook je izjavio da NATO mora biti spreman poslati kopnene snage na Kosovo čak i prije no što vlada u Beogradu signalizira da je spremna prihvatiti uvjete sporazuma, poduprtog zelenim svjetlom UN. 'Iz praktičnih razloga želimo biti spremni za korištenje prednosti koje bi mogao donijeti zračni rat. Nećemo čekati da nam jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević pošalje pisani poziv', kazao je Cook. U Njemačkoj i Italiji interne političke spekulacije potiču vladu na podupiranje zahtjeva za privremenim prekidom bombardiranja. Njemačka formula, skicirana u nastupima ministra vanjskih poslova Joschke Fischera, poziva na prekid bombardiranja čim se snage jugoslavenske vlade počnu povlačiti s Kosova. Nijemci tvrde da je taj korak nužan jer će ohrabriti Beograd da povuče svoje postrojbe, uvjeren da pri odlasku 'neće biti napadnute s leđa'. SAD i ostale članice NATO-a strahuju pak da bi privremeni prekid samo ohrabrio Miloševića da izdrži dok ne postigne bolje uvjete u mirovnom sporazumu. Izvori u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova ustvrdili su da pacifistička stranka Zelenih, manji partner u Schroederovoj vladajućoj koaliciji, podvrgava vladu golemu pritisku kako bi je prisilila da pokuša s prekidom bombardiranja - jer bi se inače mogla suočiti s padom vlade. Sa sličnom političkom dilemom suočava se i Massimo D'Alema, također predsjedatelj koalicije lijevog centra, koja obuhvaća zelene i komuniste, protivnike NATO-va zračnog rata. U nedjelju je D'Alema objavio zamisao o privremenom prekidu NATO-va bombardiranja nakon što Vijeće sigurnosti UN donese rezoluciju kojom zahtijeva povlačenje policijskih snaga jugoslavenske vlade s Kosova i odobrava nadomjestni angažman međunarodnoga vojnog kontingenta kao jamca sigurnosti povratka izbjeglica. No, D'Alema je također dodao da NATO u slučaju Miloševićeva odbijanja uvjeta rezolucije UN neće imati drugog izbora nego da pokrene ofenzivu na terenu - koju bi morala poduprijeti i Italija. Diplomatska nastojanja preselit će u srijedu u Helsinki gdje će se Viktor Černomirdin, posebni ruski izaslanik za Balkan, sastati s Ahtisaarijem i zamjenikom američke ministrice vanjskih poslova Strobeom Talbottom", izvješćuje Steven Pearlstein.