ES 26.IV.ABC UVODNIK O KOSOVU

ŠPANJOLSKA ABC 26. IV. 1999. Promjena etape "Jučer je zaključena još jedna etapa zapadne povijesti. Otvorena je nova etapa. A prijelaz je suptilniji nego što bi to neki htjeli. Nakon što je mirnim putem srušen komunistički totalitarizam 1989., i nakon što je dvije godine kasnije izradio novi strateški koncept, poslije propasti Sovjetskoga Saveza, NATO je ovoga vikenda prihvatio novi način za suočavanje s prijetnjama koje, za razliku od tadašnjega mišljenja, i dalje ugrožavaju sigurnost NATO-ove okoline. Jer iako je pad Berlinskog zida bio kraj represije kojom je real-socijalizam podjarmio dio Europe, koliko je u posljednjih deset godina ojačala demokracija, toliko se novih diktatura pojavilo, improviziranih u obliku starih nacionalizama koji su namjerno probuđeni. Mehanizmi za koje se 1991. mislilo da su prikladni za osiguravanje mira pokazali su se staromodnima, a na Balkanu se vidi da u praksi nisu ni dovoljni. Novi je strateški koncept sve to iznio na svjetlo dana, a njegov je nastanak plod pritiska događaja. Nakon što je prevladana blokovska podjela, NATO se našao u globalnom okružju punom međuovisnosti pa sada svoje tradicionalno područje djelovanja ponovno utemeljuje na ideji širenja stabilnosti i preko svojih granica. Za razliku od onoga što je želio SAD, a i zbog sve veće uloge Europe kao protuteže, ta pretvorba ne kumuje stvaranju 'novoga svjetskog policajca', nego ograničava polje djelovanja Atlanskog saveza na euroatlantsko područje. Činjenica da članice Partnerstva za mir ostaju u tom novom prostoru ne smije se protumačiti kao izraz neprijateljstva zato što obuhvaća države koje poštuju ista temeljna načela modela zajedničke sigurnosti kao i NATO. Posljednjih godina Atlantski je savez želio približiti srednju i istočnu Europu, a to ne samo da nije nespojivo s novim konceptom nego je to i logični početak. Atlantski savez ostaje demokratska jezgra čije ideje moraju utjecati na njegovu najbližu okolinu. Od prevladanog sukobljavanja, sada se prešlo pozivanju na pridruživanje. Moralni temelji njegova djelovanja i dalje se nalaze, u konačnici, u Povelji Ujedinjenih naroda. Sva njezina načela, osim možda prava na upletanje kad su ugrožena temeljna prava ljudi, i dalje su na snazi. Druga je stvar ozakonjivanje djelovanja koje Vijeće sigurnosti ponekad ne može omogućiti, a NATO ga je odlučio izbjegavati zbog nesposobnosti te ustanove, ploda nestalog međunarodnog poretka. Tako Atlantski savez opet uzima svoj prvotni cilj, zbog kojega je 1949. sam na sebe gledao kao na neku vrstu regionalnog produžetka UN-a. U kojoj mjeri Europa može pridonijeti ostvarivanju toga zadatka ovisi o njezinoj želji da razvije samostalnu europsku obranu. A Kosovo tu želju već stavlja na kušnju", piše u uvodniku lista.