SUĐENJE ŠAKIĆU - SVJEDOČIO DRAGUTIN ŠKRGATIĆ

ZAGREB, 14. travnja (Hina) - Svjedočenjem Dragutina Škrgatića (77) na Županijskom sudu u Zagrebu danas je nastavljeno suđenje bivšem zapovjedniku ustaškog logora u Jasenovcu Dinku Šakiću. Škrgatić je u starogradiškom i jasenovačkom logoru proveo gotovo tri godine, od svibnja 1942. do travnja 1945. Za Dinka Šakića je čuo da je pripadao ustaškoj bojni koja je osiguravala logor u Staroj Gradišci, ali ne zna što je radio i koju je dužnost imao. O Šakićevoj ulozi u jasenovačkom logoru ne zna ništa, jer je za vrijeme njegovog zatočenja u tom logoru zapovjednik bio Hinko Dominik Pićili.#L# Škrgatić je kao antifašist uhićen početkom svibnja 1942. Nakon desetak dana prebačen je u jasenovački logor, kojim je tada zapovijedao Ljubo Miloš. Istog dana je odveden u Staru Gradišku gdje je ostao do studenog 1943. Tada je prebačen u Jasenovac, a u veljači 1944. vraćen je u Staru Gradišku, odakle je u studenom iste godine vraćen u Jasenovac. Iz logora je pobjegao 22. travnja 1945. u organiziranom proboju logoraša. "U logoru je tada bilo 1073 logoraša. U proboju nas je sudjelovalo 600, od čega je preživjelo samo 70 logoraša", rekao je Škrgatić navodeći kako su ustaše, noć uoči proboja, na Gradini likvidirali oko 600 žena. Škrgatić je naglasio kako su Srbi, Židovi i Romi u logore upućivani bez ikakve odluke i presude, temeljem rasnih zakona koje je provodila NDH, dok su Hrvati dovođeni zbog neslaganja i protivljenja režimu, odnosno iz političkih razloga. Rome su, po njegovim riječima, odmah po dolasku likvidirali, dok su Židovi radili u radionicama, ali su ih, kao i Srbe, pred zatvaranje logora likvidirali. Prema Hrvatima su, kako je rekao, malo bolje postupali. Po njegovom dolasku u Staru Gradišku zapovjednik logora bio je Mile Orešković, a njegov zamjenik Ante Vrban. "Nakon njih kao zapovjednici su se smjenjivali Gačić, Miroslav Majstorović- Filipović, Bosak i Stojčić", dodao je. U Staroj Gradišci je Škrgatić uglavnom radio na građevinskim poslovima, uređivanju parka i cijepanju drva, a u Jasenovcu na zidanju zgrada i gradnji mosta preko Save. "Da smo bili bolje hranjeni rad bi nam bio lakši, no, ovako je bilo nepodnošljivo", rekao je dodavši kako je hrana bila loša i jednolična. Po njegovim riječima, u oba dva logora bili su jednako loši uvjeti. "Bili smo puni buha, stjenica, ušiju i svraba", dodao je. Govoreći o likvidacijama u Staroj Gradišci, Škrgatić je rekao kako je nakon ofenzive na Kozaru, u svibnju 1942., poručnik Vrban ciklonom ubio oko 150 djece. Osobno nije vidio taj događaj, ali je naknadno saznao od grobara koji su pokopali tu djecu. Prisjetio se i zapovjednika Nikole Gačića koji je 1943. naredio zatvaranje tridesetak zatočenika u podrum "K" nastambe. "Bili su zatvoreni 26 dana bez hrane i pića. Oni koji nisu umrli od gladi i žeđi, provalili su iz podruma, nakon čega su ih ustaše pobile noževima i maljevima", kazao je Škrgatić. U sjećanju mu je ostala i ustaška bolnica, koju su zvali "hotel Gagro", a u podrumu koje su se, kako je rekao, također vršila zlostavljanja i ubojstva. Čuo je da je tu bio zatvoren i Pavlek Miškina. U Gradišci je vidio i Andriju Hebranga koji je, kako je naveo, zamijenjen za dvojicu ustaških dužnosnika. Kako je rekao, u "Majstorovićevo vrijeme" nastupi i likvidacije su bili učestali. "Fratar Majstorovie volio je mističan pristup ubijanju", rekao je Škrgatić, kazavši kako je Majstorović često osobno vršio pogubljenja. Sjeća se kada je hicima u glavu pobio 40- tak seljaka dovedenih u logor. "Nakon što ih je sve ubio, sjeo je na stolicu i rekao 'pravdi je zadovoljeno'", istaknuo je Škrgatić, dodavši kako je, nakon takvih likvidacija i nastupa, katoličke vjernike tjerao na svetu misu koju je osobno vodio. "Tu bi propovjedao kako treba ljubiti bližnjeg svog, a u ponedjeljak bi nastavio sa ubijanjem", rekao je Škrgatić. Kako je naveo, od studenog 1944. do travnja 1945. u jasenovački logor su vagonima dovoženi zatvorenici. "Jedan dio bi likvidirali odmah, a drugi bi nakon noćenja u logoru odveli na Gradinu i pobili", kazao je Škrgatić, dodavši kako su ustaše noću iz baraka odvodili po desetak logoraša na likvidaciju. Iz njegove barake je, kako tvrdi, u tom razdoblju odvedeno od 400 do 500 logoraša. Istaknuo je kako su ustaše u veljači 1945., pod zapovjedništvom Hinka Dominika Pićilija, započeli akciju "skrivanja tragova". "Od tračnica su napravili lomače na koje bi bacali leševe iskopane na Gradini, poljevali ih naftom i palili. Jasenovcem se širio smrad spaljenih tijela", rekao je Škrgatić. Nakon rata, zajedno sa Komisijom za utvrđivanje ratnih zločina, obišao je ostatke logora. Tada su, kako je rekao, na polju prema Košutarici našli tijela oko 200 logoraša koji su ubijeni pri proboju. Sve zidane zgrade bile su srušene, a barake zapaljene. U dvije bolničke barake Komisija je pronašla spaljena tijela logoraša, a u jednoj zidanoj zgradi tijela logoraša koji nisu sudjelovali u bijegu, dok su u pećima i dimnjaku ciglane pronađene kosti onih koje je Pićili spaljivao, rekao je Škrgatić. Suđenje se nastavlja sutra. (Hina) so ds