IT IL MANIFESTO 10.IV.- INTERVJU SCHMIDT

ITALIJA IL MANIFESTO 10. IV. 1999. Bivši kancelar Schmidt optužuje Njemačku "Kratko vrijeme nakon početka napada na Srbiju bivši njemački kancelar Helmut Schmidt daje nam 90 minuta za razgovor u svom uredu. Upravo je primio vijest o napadima i ne libi se ocijeniti 'preuranjenim' njemačko priznavanje Slovenije i Hrvatske u lipnju 1991.. Jako je stroga i njegova ocjena Amerikanaca koji 'ne razumiju ništa o povijesti balkanskih naroda'.(...) - Vi pripadate naraštaju koji je upoznao rat i borio se u odori. Danas 54 godine kasnije njemački su se vojnici ponovno našli na ratnoj pozornici. Što osjećate glede toga? = Francuzi, Nijemci, Europljani, svi moramo žaliti činjenicu što smo se ponovno našli pod američkim skrbništvom, zaglibljeni u balkanskom blatu.(...) Jedna slika bi dobro mogla prikazati sadašnje stanje; kad neki liječnik ne uspijeva shvatiti bolest koju bi trebao liječiti, nema nikakav interes uzeti u ruke kirurški nož, ili prepisati opasne lijekove. Korisnije je upotrijebiti placebo. - Što bi bio placebo? = Danas više ne postoji nikakav placebo. Mi Europljani, članovi Sjevernoatlantskog saveza, imali smo veliki strah kada je započelo uništenje te umjetne države kakva je bila Jugoslavija. Opravdani strah, dodao bih, s obzirom na to da su ubijana ljudska bića, a mnogi drugi su bili primorani pobjeći iz svojih kuća. Tada smo poslušali osjećaj sažaljenja. Željeli smo dovršiti ubijanja i uvjeriti ljude da ne bježe. Od tuda je došlo do raznih oblika intervencija, koje su sve potaknule Sjedinjene Države i, na kraju, do prilično dobrog rezultata u Hrvatskoj, jedne nejasne situacije u Bosni i jednog rata na Kosovu. Jasno je da su se Srbi prilično nehumano ponijeli na Kosovu, no isto je tako jasno da su zapadnjačke bombe bačene na suverenu državu, Jugoslaviju.(...) - Nije li možda njemačko i austrijsko priznavanje Slovenije i Hrvatske u lipnju 1991. bilo preuranjeno, nije li zapalilo balkansku žeravicu? Sve u svemu, ne snosi li Njemačka jedan dio odgovornosti za sadašnji kaos? = Odgovor je da na oba pitanja. - Da ste bili na vlasti 1991., biste li priznali Sloveniju i Hrvatsku? = (duga tišina) Tijekom svog života uvijek sam oklijevao odgovoriti na pitanja tipa 'Što bi bilo u tom i tom slučaju?'. Eto radi čega sam neodlučan pred ovim pitanjem. Vrlo vjerojatno da bi njemačka vlada pod mojim vodstvom, što se tiče Slovenije i Hrvatske, zauzela dosta oprezno stajalište. Kada je Tito umro, svi su znali da će se umjetna jugoslavenska država raspasti prije ili kasnije.(...) - Priznajući tako brzo Sloveniju i Hrvatsku, Njemačka je požurila Europsku Uniju. Nije li to njemačko nametanje najavilo teškoće u suživotu koje danas otežava odnose između Pariza i Bonna? = Ponavljam, njemačko priznavanje Slovenije i Hrvatske bio je preuranjen i pogrešan čin. I nije odgovaralo specifičnom interesu Njemačke. Mislim i da taj pogrešan korak ne bi trebao biti precijenjen. Kriza na Kosovu izbila bi i da smo bili oprezniji(...)", rekao je među inim Helmut Schmidt u razgovoru koji su vodili s njim Pierre-Andre Stauffer i Pascal Decaillet.