IT-supersile, savezi IT LA REPUBBLICA 18.III ODNOS SA SAD ITALIJALA REPUBBLICA18. III. 1999.Mržnja-ljubav prema Americi"Mrziti Amerikance pričinja čak i zadovoljstvo. Propovijedaju vrijednosti sustava slobodne razmjene, a istodobno,
prije no što Svjetska trgovinska organizacija sastavi svoje izvješće, postavljaju niz bizarnih sankcija spram svojih trgovinskih takmaca. Daju lekcije o zakonitosti cijelom svijetu, a kad u Italiji njihovi piloti postanu odgovorni za smrt dvadeset turista, vojni sud SAD-a oslobađa krivce. No koliko god takvo ponašanje može ljutiti, ostatak svijeta nema drugog izbora nego da ostane u dobrim odnosima s jedinom svjetskom supersilom. Mogućnost da potaknu Sjedinjene Države da se bolje ponašaju, međutim, nalazi se u rukama najfrustriranijih među njezinim saveznicima.Problem odnosa s Amerikom povezan je s unipolarnim razdobljem koje je bez presedana, i kroz koje prolazi današnji svijet.(...) Prvi put otkako je globalizacija dobila značajne dimenzije, postoji samo jedna supersila.Nije potrebno biti filozof ili veliki teoretičar kako bi se shvatilo da se danas nalazimo pred strukturalnom promjenom od
ITALIJA
LA REPUBBLICA
18. III. 1999.
Mržnja-ljubav prema Americi
"Mrziti Amerikance pričinja čak i zadovoljstvo. Propovijedaju
vrijednosti sustava slobodne razmjene, a istodobno, prije no što
Svjetska trgovinska organizacija sastavi svoje izvješće,
postavljaju niz bizarnih sankcija spram svojih trgovinskih
takmaca. Daju lekcije o zakonitosti cijelom svijetu, a kad u
Italiji njihovi piloti postanu odgovorni za smrt dvadeset turista,
vojni sud SAD-a oslobađa krivce. No koliko god takvo ponašanje može
ljutiti, ostatak svijeta nema drugog izbora nego da ostane u dobrim
odnosima s jedinom svjetskom supersilom. Mogućnost da potaknu
Sjedinjene Države da se bolje ponašaju, međutim, nalazi se u rukama
najfrustriranijih među njezinim saveznicima.
Problem odnosa s Amerikom povezan je s unipolarnim razdobljem koje
je bez presedana, i kroz koje prolazi današnji svijet.(...) Prvi
put otkako je globalizacija dobila značajne dimenzije, postoji
samo jedna supersila.
Nije potrebno biti filozof ili veliki teoretičar kako bi se
shvatilo da se danas nalazimo pred strukturalnom promjenom od
velike važnosti za svjetski poredak. No u svakoj od glavnih
kategorija moći, postojanje jedne jedine dominantne supersile nosi
i prednosti i probleme. Na području sigurnosti, katkad se dobiva
dojam da se ima posla s poludjelim bombarderom koji je izbjegao
svakoj kontroli. Pred terorizmom koji ugrožava interese SAD-a u
Africi, izbor je napasti Afganistan ili Sudan projektilima Cruise.
Ako Irak odbija poštovati rezolucije UN-a, odgovor je, lako je
pogoditi, slanje zrakoplova i projektila. No što učiniti s
nepopustljivim srpskim čelnikom?
Saveznici SAD-a dobro znaju da ako imaju što prigovoriti, moraju
paziti na to da 'viču smireno'. Ili bi Europljani možda radije
htjeli da Irak raspolaže oružjima za masovno uništavanje, ili
projektilima koji bi mogli izbrisati Rim sa zemljovida? I žele li
Azijci doista da Kina dođe u posjed Južnoga Kineskog mora i da
prijeti Tajvanu?
Jedna 'non status quo' sila kao što je Kina (ili Rusija) može i
željeti da SAD smanje svoj djelovanje na održavanju globalnog reda;
no sve ostale moraju pošteno, makar i nevoljko, priznati da je
uvijek bolje imati jednog mrzovoljnog šerifa, nego ga nemati uopće.
U gospodarskim termininma, kao što to pokazuje protuslovlje u
okviru Svjetske trgovinske organizacije u svezi s bananama, čini se
da su Sjedinjene Države sklone automatski zauzeti prekršiteljski
stav. (...) Američke sankcije protiv Europe radi apsurdnosti
njezine zajedničke agrikulturne politike (PAC) nedvojbeno su
opravdane; no kako su to Australci oštroumno istakli, potpore koje
vlada SAD-a daje svojim poljoprivrednicima gotovo su isto toliko za
pokudu.(...)
Pomanjkanje hrabrosti Europe, koja nije znala reformirati svoj
PAC, uz odgađanje ulazaka novih demokracija u Europsku uniju
priječi sve te dolazeće zemlje u njihovim naporima da postignu
napredak putem sudjelovanja na slobodnom tržištu, Ukratko, treba
zahvaliti Sjedinjenim Državama što najbjesniji pas ekonomske
krize, onaj koji na ogrlici ima napisanu riječ 'protekcionizam',
još nije zalajao. Čak i na području ideološke i kulturalne moći SAD
dominira zahvaljući nizu automatizama. Francuska vlada prigovara
kulturalnoj dominaciji SAD-a, no snažno se borila da ugosti
Eurodisney.(...)
Stvaranjem jedinstvene valute, Europljani su pokazali da su
shvatili kako pravljenjem reda u vlastitoj kući mogu potaknuti
Anerikance da budu pažljiviji.(...)Kako bi od Sjedinjenih Država
mogli zatražiti da se pošteno obvežu na otvoreni multilateralizam,
Europljani i Azijci morali bi postići mnogo veće uspjehe u svojim
regijama. Ako ne namjene više ekonomskih sredstava za obranu, i ako
neće biti u stanju poslati svoje vojne snage i izvan svojih granica,
Sjedinjene Države nastavit će se prema njima odnositi kao prema
građanima drugog reda. I sve dok njihova gospodarstva ne postanu
otvorena, i ne postignu rezultate usporedive s američkima, SAD će
nastaviti iskazivati prirodnu sklonost da ne sluša njihove
pritužbe. I, konačno, dok europska i azijska kultura ne uspiju ući
na globalna tržišta, Sjedinjenim Državama će, nažalost, i dalje
pripadati i svijet snova", piše Gerald Segal.