NJ2.III.TAZ: ZABRANA MINA - VELIKI USPJEH U POVIJESTI KONTROLE NAORUŽANJA

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 2. III. 1999. Tek prvi korak "'Supersila - to smo mi', izjavila je samosvjesno Jody Williams kada je više od stotinu država 3. prosinca 1997. u Ottawi potpisalo konvenciju o zabrani uporabe protupješačkih mina - usprkos prilično snažnom pritisku jedine preostale velesile - Sjedinjenih Država. Ravnateljica 'Međunarodne kampanje za zabranu mina', organizacije koja je neposredno nakon toga odlikovana Nobelovom nagradom za mir, imala je valjane razloge za samosvijest. Naime, spomenuta konvencija ne bi ni danas bila prihvaćena da nije bilo kampanje, sastavljene od oko 1000 temeljnih inicijativa u više od 60 država, i Međunarodnog odbora Crvenog križa (IKRK). Konvencija je stupila na snagu jučer, nakon što su je potpisale 134 i ratificirale 64 zemlje od ukupno 186 članica UN-a. 'Hrabrost malih ljudi pobijedila je oružje kukavica', glasio je naslov kojim je francuski list 'Liberation' ukazao počast jedinstvenom uspjehu u povijesti nadziranja naoružanja i razoružanja. No, ta je pobjeda tek prvi korak. Vrijednost konvencije bit će mjerena po njezinoj provedbi u djelo sljedećih godina. Naime, eksplozija mine još uvijek svakoga dana osakaćuje ili ubija oko 70 ljudi - a civili čine 90 posto tih žrtava. Važne države i dalje odbijaju potpisati i ratificirati konvenciju - uključujući tri stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a SAD, Rusiju i Kinu. Nadalje, ni države-potpisnice još nisu uskladile svoju politiku s konvencijom, a primjer je i Savezna Republika Njemačka. Još 1998. g. kršćansko-demokratska koalicija izdvojila je gotovo 100 milijuna maraka za nove mine - uključujući i minu tipa Parm 1 koju je razvio Daimler-Chrysler. No, ta hi-tech mina ne može pouzdano razlikovati tenk od autobusa punog izbjeglica. U svom srednjoročnom financijskom planu njemačko ministarstvo obrane predvidjelo je izdvajanje dodatnih 320,9 milijuna maraka za nove mine. Još nije izvjesno hoće li crveno-zelena vlada sve te projekte nepovratno obustaviti, umjesto toga umnogostručiti proračunska sredstva namijenjena civilnom razminiravanju (za 1999. g. mršavih 18 milijuna maraka) i time ispuniti svoju obvezu iz koalicijskog sporazuma o globalnoj zabrani uporabe mina. Prošloga je tjedna kampanja 'Nijednu marku za nove mine' predala državnom ministru Zelenih u ministarstvu vanjskih poslova Ludgeru Volmeru odgovarajuće zahtjeve, koje je potpisalo više od 45 tisuća građanki i građana. U odnosima između spomenute kampanje i ministarstva obrane sporno je uvrštavanje u kategoriju mina takozvanih podstreljiva, koji po tumačenju proizvođača, nisu mine, ali ih međunarodne humanitarne organizacije i vojska zbog operativne svrhe i načina djelovanja ipak ubrajaju u kategoriju mina - djelomice čak i u skupinu protupješačkih mina", napominje Andreas Zumach.