FR-LIBERATION 13./14.3.POLJSKA I NATO

FRANCUSKA LIBERATION 13./14. III. 1999. Poljska se priključila bivšem atlantskom neprijatelju "Kada su se Poljaci 1989. oslobodili sovjetskoga jarma, nitko nije vjerovao da bi Poljska mogla tako brzo ući u NATO. Ulazak u Europsku uniju činio se prilično laganim i trebao je ići brzo. No 'Moskva se nikada neće složiti' s ulaskom u Sjevernoatlantski savez, mislili su mnogi Poljaci, odgađajući ostvarenje sna njihovih predaka o ponovnom priključenju Zapadu za daleku budućnost. Povijest se pokazala ljubaznijom, dokazujući upravo suprotno. Pregovori s EU-om trajat će zacijelo još nekoliko godina, dok su s NATO-om događaji tekli brže. U petak, 'povijesni dan', Poljska, bivša zemlja Varšavskog ugovora, službeno je postala članica NATO- a. Prije toga, Poljska je morala svladati brojne zapreke, napose odlučno protivljenje Rusije. Na koncu je 17. veljače parlament svečano mogao potvrditi ulazak Poljske u NATO. Odluka je donesena gotovo jednoglasno: osim četiri suzdržana, samo se sedam - od 460 - zastupnika nacionalističke katoličke desnice očitovalo protiv, pozivajući se na 'opasnost od podjele Poljske na nove zone utjecaja' i na 'podložnost zemlje vanjskim silama'. Stranka bivših komunista, Savez socijalnih demokrata, SLD, koji okuplja velik broj bivših članova komunističke stranke koji su u doba hladnog rata vidjeli u NATO-u imperijalističkog zloduha, u velikom su broju glasovali 'za'. Potpisujući dokument o odobrenju, predsjednik Alexandre Kwasniewski, bivši komunist, pokušao je što je bolje znao obrazložiti korjenitu promjenu stajališta svoje prvotne stranke, pozivajući se na 'političku zrelost koja je plod postupnog razvoja ideja tijekom niza godina'. Zapravo, svi politički vođe pozdravljaju taj događaj kojim se, kako najčešće kažu, 'završava poslijeratni sporazum iz Jalte koji je Poljsku prepustio ruskoj okupaciji tijekom pola stoljeća'. Tomu se pridružuje istraživanje javnog mišljenja, vrlo sklonog ulasku, pri čemu se šest Poljaka od deset očitovalo za priključenje Savezu. Ipak, više od polovice Poljaka (56 posto) ne žele nazočnost stranih postrojba na poljskom tlu, što svjedoči o suzdržanosti glede tog osjetljivog pitanja. Naime, Poljska, koja se uvijek brine zbog mogućih političkih kretanja u Rusiji, na svojoj istočnoj granici, računa s jakom američkom nazočnosti na europskom kontinentu. Tako Varšava, koja će odmah na prvom susretu na vrhu u Washingtonu u mjesecu travnju prvi put sjediti za stolom kao punopravna članica Saveza, neće propustiti prigodu da iznese svoje primjedbe tijekom donošenja nove strategije NATO-a. One se ne poklapaju u potpunosti sa stajalištem Francuske koja je za smanjenje nazočnosti Amerikanaca u Europi. 'SAD očekuje da Poljska postane djelatna članica NATO-a, unoseći svoje povijesne vrijednosti, svoju ljubav prema slobodi i demokraciji', rekao je Daniel Fried, američki veleposlanik u Varšavi, što nediplomatskim rječnikom rečeno znači da Washington računa na vjernost i potporu Varšave koja ima 'iste interese i strategijske zadaće'. U prigodi susreta na vrhu, Poljska će također biti odvjetnica svojih susjeda; zatražit će od NATO-a da otvori vrata trima baltičkim zemljama (Litva, Latvija i Estonija), ali i drugim zemljama srednje i istočne Europe kao što je Slovačka, Rumunjska i Slovenija", piše Maja Zoltowska.