US CSM 22. II. INOZEMNA POMOĆ

SJEDINJENE DRŽAVE THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 22. II. 1999. Ne umarajte se pružanjem pomoći "Jedna briga koju donosi globalno gospodarstvo jest da bi siromašnije zemlje, koje ne mogu prodati mnogo a imaju oskudna sredstva za kupovinu, mogle još dublje potonuti u izolaciju i siromaštvo. Procijep između bogatih i siromašnih mogao bi se, globalno, proširiti. Tradicionalni način sužavanja tog procijepa jest pomoć za razvoj koju bogati pružaju siromašnima. Iako takva pomoć rijetko izvlači zemlje iz siromaštva, ona u svakom slučaju pomaže stvaranju temelja, poboljšavajući osnovne stvari poput zaklona, obrazovanja i zdravstvene skrbi, koje utiru put privatnim ulaganjima. U najboljem slučaju, pomoć ljudima daje vještine i alat za produktivniju poljoprivredu i malu privredu. No razvojna pomoć sve je tanja. Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj izvješćuje da je 1997. bila rekordno niska kad se radi o pomoći. Ukupna pomoć industrijskih zemalja iznosila je 48,3 milijardi dolara, samo 0,22% njihovih kombiniranih nacionalnih prihoda - mnogo ispod dugogodišnjih dometa. Pomoć svjetskih gospodarskih sila, zemalja skupine G-7, opala je za 29% između 1992. i 1997., nakon prilagodbe inflaciji. Pogledamo li pojedinačne zemlje, vidjet ćemo da Danska prednjači s pomoći koja iznosi 0,97% bruto nacionalnog proizvoda. Sjedinjene Države pridonijele su samo sa 0,09%. U potrošenim dolarima, Sjedinjene su Države druge iza Japana, no Tokio daje više od 0,2% svojeg BNP-a. Neke zemlje, poput Britanije (0,26%) planiraju sljedećih godina pojačati proračun za pomoć. To daje primjer Sjedinjenim Državama i drugima. Kao glavni potez u pomaganju da najsiromašniji od siromašnih izbjegnu teret beskrajnih plaćanja kamata, mora se omogućiti oprost dugova. Pomoć bi se trebala smatrati velikim ulaganjem u dugoročno globalno gospodarsko zdravlje", zaključuje uvodničar lista.