ES 7.2.-EL MUNDO-SOROS I KAPITALIZAM

ŠPANJOLSKA EL MUNDO 7. II. 1999. Kapitalizam po Sorosu "Svjetski gospodarski forum, sastanak na vrhu u Davosu, izgubio je sav onaj glamur kojim je bio okružen u prvim godinama održavanja. Mali alpski grad u kojemu se svijetu prvi put prikazao plavi mladić s naočalama imenom Bill Gates, to mjestašce puno iznenađenja u koje su rado odlazili bankari, veliki poduzetnici i političari iz svih država kako bi pokazali svoju oštroumnost, govoreći s govornice, ili jednostavno svoju moć, pojavljujući se tamo, sada je postalo dosadno mjesto na kojemu nitko ne odstupa od dnevnog reda i na koje mnogi nisu došli, uz prilično glupe izgovore. No, čak i ovako, betonski blok bez kutova koji se rabi kao konferencijski centar i mjesto sastanka Svjetskoga gospodarskog foruma i dalje je pun stotina novinara koji svoje izdavače i radijske ili televizijske postaje moraju uvjeriti da na put u zemlju snijega nisu išli samo zato da bi mogli skijati. Ta činjenica, širenje onoga što se tamo govori po cijelome svijetu, ono je što i dalje navodi mnoge važne poslovne ljude i političare da se suoče s neudobnošću i hladnoćom koji ih očekuju na zaleđenim vrhuncima švicarskih Alpa. Prošloga ponedjeljka za zvjezdani nastup bio je zadužen financijer George Soros. Najpoznatiji špekulant kugle zemaljske, čovjek koji raspolaže svotama većim od 3 bilijuna peseta i čije se osobno bogatstvo procjenjuje na više od 3 milijarde dolara, posebno privlači predstavnike medija. A njegovi govori obično nisu dosadni nazočnima. Govori jasno, ide do pojedinosti i zna si priuštiti luksuz kritiziranja vlada, Međunarodnog monetarnog fonda te zna kako šibati neprimjerenost kapitalističkog sustava. Soros nije razočarao. Zatražio je pomoć za spašavanje Brazila od upada u slijepu ulicu, a lagano je ošinuo i momke Michela Camdessusa (direktora MMF-a, op. prev.): 'Sve što se moglo loše učiniti, učinjeno je loše', mudro će Soros. Drski mađarsko-američki multimilijunaš postigao je svoj cilj. U utorak su sve velike novine Europe, Azije i Amerike njegove savjete stavile u naslove članaka. Istoga dana, dok je Soroseva fotografija obilazila svijet, brazilska je vlada donijela odluku o smjenjivanju guvernera središnje banke Francisca Lopesa, imenovanoga tri tjedna ranije, te o imenovanju na tu dužnost Arminia Frage, ekonomista školovanog u SAD-u koji već sedam godina radi za Soros Asset Management u New Yorku, a radi se o jednom od fondova koje nadzire spomenuti magnat. 'Špekulantov zaposlenik na čelu Brazilske banke!' To je kao kad biste kokošinjac povjerili na čuvanje lisici, pobunila se brazilska ljevica čim je vijest objavljena. Sumnje da je Soros povlašten i da zna neke tajne informacije o mjerama koje bi mogla donijeti brazilska Središnja banka, o čemu su govorili neki stariji i ugledni burzovni mešetari, dva dana kasnije pretvorile su se u savršeno jasnu istinu. Čak i sam brazilski ministar gospodarstva Pedro Malan potvrdio je da je Fraga odlučio uskladiti svoju službu u Sorosevom fondu u New Yorku s 'neformalnim' predsjedanjem na čelu gospodarske ekipe brazilske vlade. Fragino imenovanje odmah je donijelo rezultate. U četvrtak je objavljeno sklapanje sporazuma između MMF-a i brazilskog ministra gospodarstva. Smanjivanje deficita bit će veće od predviđenoga, a inflacija će ostati ispod 10 posto. Istina, gospodarski će rast biti manji, povećat će se nezaposlenost, a kamatne će stope ostati na 39 posto. Da Brazil nije želio popiti čašu koju mu je ponudio MMF (Lopesov odlazak iz Središnje banke uzrokovan je njegovim opiranjem primjeni MMF-ovih gorkih lijekova), sada bi morao popiti čašu i pol. A Soros je opet došao na svoje. U stvari, upravo politika MMF-a, koju ovaj neprestano kritizira u posljednjih nekoliko godina, njemu najviše koristi dok posluje na tržištu. Tvrde mjere usklađivanja jamče zapravo da države mogu sanirati svoje financije, a banke-kreditori istodobno su sigurne da će im vratiti te kredite. Drugim riječima, pomoć MMF-a na kraju završava u džepovima banaka ili ustanova koje su posudile taj novac, a takva je i Soroseva. Ako te ustanove vide da su im ulaganja sigurna, nastavit će ulagati, a to će donijeti više radnih mjesta, više bogatstva i omogućit će da neka država uravnoteži svoj proračun. Ali tako dugo dok se sve to ne dogodi, dio stanovništva ostat će bez posla i gladovat će. Tvrtke prestaju biti konkurentne zbog visokih kamatnih stopa, a pad unutarnje potrošnje na kraju upropaštava gospodarstvo koje se već nalazi u dubokoj recesiji. MMF-ove formule mogu donijeti rezultate, ali uvijek po cijenu osiromašivanja onih najsiromašnijih. Ono što se čini nevjerojatnim jest da mnogi Sorosa i dalje smatraju suvremenim Robinom Hoodom koji se globalizacijom gospodarstva koristi za zarađivanje novca koje potom ulaže u dobrotvorne svrhe. Kažu da Soros, koji se smatra sljedbenikom Karla Poppera, čiji je student bio na London School of Economics, polovicu svojih godišnjih prihoda (50 milijarda peseta) daje u dobrotvorne svrhe. Njegove zaklade rade u nekim državama bivšeg Istoka, a u SAD-u ima zaklade koje nastoje postići ukidanje kažnjavanja korištenja marihuane u medicinske svrhe. Unatoč tome, Soros je najstrašnije lice razvoja svjetskoga kapitalizma. Zbog njegovih vragolija funta je ispala iz Europskog monetarnog sustava. Njegov stručni špekulantski nos donio mu je goleme zarade od kupovanja 1 posto vlasništva BCH-a koji je nekoliko mjeseci kasnije prodao i dobio četiri puta više novca nego što je uložio. Ali nije to ono najgore. Njegov munjeviti napad na malezijski ringit uzrok je krize koja se na azijskom jugoistoku pojavila u jesen 1997. Stotine tisuća ljudi spalo je na prosjački štap. Vlade su uzdrmane, došlo je do uličnih sukoba, represije te ukidanja i onih najmanjih sloboda koje su neke države te regije još imale. Nije važno kako rabi svoj novac i bavi li se u slobodno vrijeme filantropijom. Njegovo se bogatstvo temelji na siromaštvu stotina tisuća ljudi koji nikada neće imati prigodu čitati djela Karla Poppera niti će moći uživati u pogodnostima otvorenoga društva. Slobodno tržište, da bi bilo realno, mora ispunjavati određene norme, pravila igre koja su još nužnija u globalnom okruženju, gdje virtualne transakcije stotina milijuna dolara mogu porušiti gospodarstva tzv. 'novih gospodarskih divova'. Gospodarstvo slobodnoga tržišta mora se razvijati istodobno s demokratskim političkim oblicima kako bi moglo funkcionirati i djelotvorno raspolagati sredstvima. Država nije zapreka, nego jamac sustava, budući da sprječava nametanje zakona jačega. Na kraju krajeva, na tržištu se bira, a potrošači se odlučuju za ono što je najbolje. Soros je iskoristio nepostojanje međunarodnog dogovora o reguliranju protoka kapitala i obogatio se. Njegova moć i njegove metode nespojive su s demokratskom koncepcijom globalnoga gospodarstva", piše Casimiro Garcia-Abadillo.