FINANCIJSKI BILTEN 273

HINA FINANCIJSKI BILTEN 273. 28. siječnja - 04. veljače 1999. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: O novčanim poticajima u poljoprivredi i ribarstvu 8. Škegro o proračunu, Porges o "Dioni" 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 10. Uskoro euroobveznice vrijedne 250 milijuna eura 11. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 28. I. 23.500.000 20.500.000 16,35 % 228.899.000 29. I. 44.000.000 33.900.000 16,03 % 220.023.000 30. I. - - 10,00 % 196.413.000 01. II. 41.000.000 31.000.000 16,13 % 171.991.000 02. II. 31.000.000 22.400.000 16,41 % 194.612.000 03. II. 36.000.000 30.588.640 15,35 % 239.540.000 04. II. 32.100.000 28.100.000 15,42 % - Dnevni prosjek 34.600.000 27.748.000 15,94 % 208.580.000 Manjak na računima i dalje raste. Ovoga se tjedna, prvi puta u povijesti, probio iznad 800 milijuna kuna. Raste i broj "negativaca", pa se posljednjih dana učvrstio na 17 - 13 banaka i četiri štedionice. Pritom je sedmerac ponovno postao osmerac. Naime, društvu nelikvidnih pridružila se još jedna banka, a njihov ukupan "minus" iznosi više od 600 milijuna kuna. Kako su pak računi "pozitivaca" vrlo tanki, posljednjih dana ponuda novca više nije dovoljna da bi se pokrila cjelokupna noćna potražnja. Jedva je dovoljna za pokrivanje "negativaca", dok dio potražnje, koju banke prijavljuju kako bi održale obveznu rezervu, ostaje nepodmiren. I u dnevnom kreditiranju, što je uobičajeno, dio potražnje ostaje nepokriven. Unatoč nestašici novca, cijena mu je praktično zamrznuta. Opozivni krediti odobravaju se po kamati od 15 posto. No, bilo je i plasmana po 16 i 17 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 138 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 125 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani zapisi u iznosu od 13 milijuna kuna. Od 03. veljače vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 844,7 milijuna kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze CROBEX indeks Zagrebačke burze skočio je u proteklih tjedan dana 21 bod, ili 2,6 posto, zbog čega se, prvi puta još od srpnja prošle godine, probio iznad razine od 800 bodova. Točnije, na 802 boda. Skok indeksa ponajviše se zahvaljuje oporavku obične dionice Zagrebačke banke. Naime, nakon duljeg razdoblja poniranja, cijena te dionice skočila je ovoga tjedna vrtoglavih 20,5 posto, ili oko 140 kuna, pa se vratila iznad razine od 800 kuna. Ipak, najviše se trgovalo dionicama Plive. Uz promet veći od 20 milijuna kuna, dionica Plive poskupila je daljnje dvije kune. Zbog toga joj se cijena trenutačno nalazi svega 30-ak kuna ispod rekordnih 645 kuna, dosegnutih u travnju prošle godine. Na vrijednosti su ovoga tjedna dobile i dionice Jadran-Turista (sedam kuna) te Podravke (dvije kune). S druge strane, snažno je, 30 kuna, potonula cijena dionica Zagrebačke banke 3E serije. Slijedile su je dionice Plave lagune i Karlovačke pivovare s gubitkom od 28, odnosno 20 kuna. Dionica Riviere pojeftinila je pak šest, a Kraša pet kuna. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 02 - 04. veljače (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva PLI-AA 600 620 612 20.602.145 Podravka PODR-A 83 91 87 160.999 Varaždinska banka 78 80 80 220.160 Zagrebačka banka O 738 900 840 3.726.236 Atlantska plovidba 65 65 65 4.550 Jadran-Turist JADT-A 35 40 40 25.545 Karlovačka pivovara 330 336 330 17.232 Končar KONEL 50 50 50 600 Kraš KRAS-A 75 76 75,50 24.302 Plava laguna LAGP-A 320 340 320 37.400 Riviera RIVP-A 30 31 31 2.687 Sunčani Hvar SUNH-A 16 16 16 3.056 Zagrebačka b. 2C 500 500 500 1.500 Zagrebačka b. 3E 350 350 350 7.350 Zagrebačka pivovara 520 520 520 92.040 24.925.802 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Kako u srijedu nije ostvarena niti jedna transakcija, ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu promet bio oko 80 tisuća kuna manji nego prošloga - iznosio je svega 181 tisuću kuna. Najveći je promet ostvaren dionicama Tesle-Ericssona - 165 tisuća kuna. Pritom im je cijena porasla 31 kunu, ili 24 posto. Snažno je, 47 kuna, poskupila i dionica bjelovarskog Centrala. Dionicama Riadria banke i Croatia linea cijene su pak potonule za 30, odnosno 19 kuna. Potaknut rastom cijene Tesle, VIN indeks osvojio je ovoga tjedna sedam bodova, pa je dosegnuo 292 boda. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 01 - 04. veljače (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Central Bjelovar 128 128 128 8.576 Croatia line 26 26 26 780 Kraš KRAS 75 76 75 5.335 Riadria banka RIABA 50 50 50 1.700 Tesla-Ericsson TESLA 130 160 160 165.084 181.475 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 28. siječnja 04. veljače Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5096,41 5077,85 - 0,37 London/FTSE-100 5872,50 5939,90 + 1,14 New York/DJIA 9200,23 9366,81 + 1,81 Tokyo/Nikkei 14342,32 14086,85 - 1,79 Posljednjih dana cijene dionica na Wall Streetu rastu, što se zahvaljuje odluci Feda da kamatne stope u SAD ostanu nepromijenjene, zbog čega je ulagačima "pao kamen sa srca". Naime, oni su se plašili kako bi na sastanku, održanom u srijedu, Fedov Savjet za otvoreno tržište (FOMC) mogao povisiti kamate, zbog izuzetno snažnog rasta gospodarstva. Jer, objavljeno je kako je u posljednjem tromjesečju prošle godine domaći bruto proizvod (GDP) SAD-a porastao čak 5,6 posto na godišnjoj razini, što predstavlja najsnažniji kvartalni rast još od početka 1996. godine. Time je postavljen i jedan rekord. Naime, s rastom u prosincu, američko gospodarstvo zabilježilo je neprestani uspon već 93. mjesec zaredom, što je najduži mirnodopski rast u povijesti SAD-a. Inače, u cijeloj prošloj godini GDP je porastao 3,9 posto u odnosu na 1997. Pritom su potrošačke cijene u prošloj godini porasle svega 1,6 posto, što je najniža stopa inflacije zabilježena od 1986. godine. Riječju, unatoč financijskim krizama u Aziji, Latinskoj Americi i Rusiji, SAD ostaju otok prosperiteta, kažu analitičari. Međutim, Fed je, plašeći se da će te krize naštetiti gospodarstvu SAD-a, od kraja rujna do polovice studenoga prošle godine čak u tri navrata smanjio kamate. S obzirom na snažan rast gospodarstva krajem godine, čini se kako je Fed tada potcijenio njegovu snagu, stoga će uskoro možda morati korigirati kamate na više, kažu analitičari. Manija preuzimanja u Europi Zahvaljujući rastu Wall Streeta, ali i novim vijestima o preuzimanjima, i na europskim je burzama vladalo dobro raspoloženje. Londonski Footsie osvojio je više od 60 bodova, dok se frankfurtski DAX kretao oko razine od 5.100 bodova. U fokusu ulagača bile su dionice financijskih institucija, s obzirom da su objavljene nove vijesti o spajanjima i preuzimanjima. Primjerice, britanska osiguravajuća tvrtka Guardian Royal Exchange prihvatila je ponudu da se za 5,6 milijardi dolara "stopi" s kompanijama Sun Life i Provincial Holdings PLC, koje kontrolira francuska osiguravajuća tvrtka Axa. Francuska banka Societe Generale objavila je pak ponudu za kupnju Compagnie Financiere de Paribas. Ako ponuda bude prihvaćena, nastat će četvrta po veličini banka u svijetu. Očito je kako jedinstveno europsko tržište zaoštrava konkurenciju, pa se mogu očekivati nova preuzimanja, kažu analitičari. Tokyo uzdrman rastom kamata U Tokiju su pak cijene dionica ovoga tjedna osjetno potonule, stoga je Nikkei indeksu zaprijetio pad ispod razine od 14 tisuća bodova. Na Burzu negativno djeluje rast kamatnih stopa. Ulagači se plaše kako bi rast cijene novca mogao naštetiti gospodarstvu koje je ionako u recesiji. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 28. siječnja 04. veljače Promjena u % Euro/USD 1,1464 1,1274 - 1,66 Euro/JPY 132,17 128,30 - 2,93 USD/JPY 115,27 113,69 - 1,38 Cijena zlata: USD/Unca 28. siječnja 04. veljače Promjena u % 283,50 287,15 + 1,28 Početkom tjedna tečaj američkog dolara potonuo je, nakon duljeg vremena, ispod razine od 112 japanskih jena. Jačanje jena bila je posljedica skoka kamatnih stopa u Japanu. Međutim, polovicom tjedna "zelenbać" se oporavio. Nakon nekoliko dana poniranja, u četvrtak je tečaj dolara skočio na 114 jena. Razlog? Špekulacije o tomu kako će se dalje razvijati situacija na japanskom tržištu javnog duga. Naime, nakon što je dan prije dugoročna kamatna stopa na obveznice japanske vlade dosegnula čak 2,44 posto, najvišu razinu od lipnja 1997. godine, u četvrtak je cijena obveznica naglo porasla, pri čemu je kamata pala 10 baznih bodova. Posljedica je to prijedloga da Bank of Japan (BOJ) počne kupovati vladine obveznice kako bi podržala tržište državnog duga. Naime, dnevnik Asahi Shimbun objavio kako je ministar financija SAD Robert Rubin predložio japanskoj vladi da dozvoli središnjoj banci neposredno upisivanje, odnosno kupovanje prije nego što obveznice izađu na tržište, svježeg vladinog duga. Naime, na taj bi se način potaknule cijene obveznica i zaustavio rast kamata. No, je li Rubin doista to predložio? "Teško je povjerovati da bi Rubin kazao tako nešto," izjavio je guverner BOJ Masaru Hayami. Ministar to doista nije osobno predložio, no, po svemu sudeći, podržava tu ideju. Koichi Kato, jedan od vodećih političara vladajuće Liberalno demokratske stranke (LDP) kaže kako je u Davosu, na Svjetskom gospodarskom forumu, zamjenik ministra financija SAD-a Lawrence Summers pokazao interes za ideju da BOJ "monetizira" ili tiska novac kako bi pomogla pokriti vladin dug. "Zamjenik ministra Summers bacio je letimičan pogled na ministra Rubina, prišao mi i kazao 'Čini se kako se u Japanu razmatra mogućnost da BOJ počne neposredno upisivati JGB (obveznice japanske vlade),'" izjavio je Kato. Na pitanje novinara da li to predstavlja miješanje SAD-a u monetarnu politiku Japana, Kato je kazao: "To nije bio zahtjev - mislim da je to bio neutralan stav". Pro et contra No, što zapravo znači taj prijedlog? Ako središnja banka doista počne neposredno kupovati obveznice, počet će zapravo s monetizacijom ili tiskanjem novca kako bi financirala vladin dug, što bi, zbog jačanja potražnje, trebalo izazvati rast cijene obveznica i pad kamate. No, neki se analitičari plaše kako bi zapravo učinak bio suprotan. Naime, takav bi potez narušio kredibilitet središnje banke i izazvao rast inflacije, što bi pak srušilo cijene obveznica. S time se slaže i Hayami. Kada bi to učinila, središnja bi banka izgubila kredibilitet kako u zemlji tako i u svijetu, što bi dovelo do rasta kamata, kazao je guverner. Uostalom, zaključio je on, "neposredno upisivanje novoizdanih vladinih dionica zabranjeno je zakonom. Stoga mi o tomu uopće na razmišljamo". Međutim, neki članovi LDP-a, kao i neki nezavisni ekonomisti skloni su toj ideji jer bi se na taj način povećala novčana masa, suzbila deflacija i olabavio pritisak na rast dugoročnih kamata. Stoga se zalažu za promjene zakona. Što bi time dobili Amerikanci? Neki analitičari smatraju da bi ovaj prijedlog mogao biti motiviran time da se spriječi odljev japanskog kapitala s tržišta američkog javnog duga. Naime, kada bi se to dogodilo, naglo bi pale cijene američkih obveznica, što bi izazvalo rast kamata u SAD. Bolne točke Kako bilo, rast kamata trenutačno predstavlja bolnu točku japanskog gospodarstva. Što učiniti? "Općenito gledajući, nisam promijenio stav da bi to trebalo prepustiti tržištu," izjavio je ministar financija Japana Kiichi Miyazawa. Upitan što misli o rastu kamata, Miyazawa je pak kazao: "Tu vlada ne može puno učiniti. Ne dijelim mišljenje da ona može manipulirati (kamatama)". Dodao je, također, kako on ne vidi potrebu da BOJ financira javni dug kupnjom obveznica. I, što sada? Kamate rastu, zbog čega se smanjuje razlika između cijene novca u Japanu i SAD, pa japanska valuta postaje sve privlačnija. Pored toga, jen tradicionalno jača tijekom veljače i ožujka, s obzirom da mnogi japanski fondovi povlače u zemlju dio investicija iz svijeta zbog završetka poslovne godine u Japanu - 31. ožujka. Jačanje jena, uz rast kamata, predstavlja Japancima još jednu bolnu točku. Kritična razina dolarova tečaja je 110 jena. Ako dolar padne ispod te razine, mnogi će japanski ulagači početi prodavati strane vrijednosne papire i povlačiti novac u zemlju. U tom bi slučaju bilo vrlo teško spriječiti daljnje jačanje jena. Zbog toga je središnja japanska banka na "100 muka". Već je u siječnju, kada je tečaj dolara pao na svega 108 jena, morala intervenirati na tržištu jer, taj bi tečaj osjetno naštetio poslovanju japanskih izvoznika te odveo gospodarstvo u još dublju recesiju. Tada je BOJ, procjenjuju dileri, kupila čak oko 6,7 milijardi dolara. BoE smanjila kamatu Sasvim u sjeni ovih zbivanja, u četvrtak su održani sastanci čelnika Europske središnje banke (ECB) i Bank of England. BoE je smanjila ključnu kamatnu stopu za pola postotna boda - na 5,50 posto. Špekulira se kako bi kamatu mogla sniziti i ECB, pa je euro oslabio. Stoga je njegov tečaj potonuo na najnižu razinu otkako postoji - 1,1267 USD. Smirivanje brazilske krize!? Nakon duljeg vremena snažnog rasta, ovoga je tjedna dolar oslabio u odnosu na brazilski real. Naime, nakon što se prošloga tjedna njegov tečaj, po prvi puta u povijesti, probio iznad razine od dva reala, posljednjih se dana dolarom trguje po otprilike 1,80 reala. To se zahvaljuje izjavi brazilskog ministra financija Pedra Malana kako vlada nema namjeru uvesti nikakve drastične mjere kako bi zaustavila odljev kapitala. Naime, zbog sve raširenijih glasina kako bi vlada mogla zamrznuti bankovne račune, mnogi Brazilci nagrnuli su u banke i počeli povlačiti svoje depozite. Te glasine su "kriminalne i predstavljaju čistu laž," izjavio je Malan. Sve u svemu, čini se kako se situacija u Brazilu polagano smiruje. Ulagači nestrpljivo očekuju rezultate sastanka brazilskih vlasti i izaslanstva Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koje već tjedan dana boravi u Brazilu kako bi pronašlo načine za rješavanje krize. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 29. I. - 05. II. ?99. Valutai jedinica Tečaj29. siječnja Tečaj05. veljače Promjenau % Euro 1 7,3731 7,4226 + 0,67 DEM 1 3,7698 3,7951 + 0,67 USD 1 6,4433 6,5920 + 2,30 GBP 1 10,6295 10,7865 + 1,47 JPY 100 5,5757 5,8141 + 4,27 ATS 1 0,5358 0,5394 + 0,67 ITL 100 0,3807 0,3833 + 0,68 CHF 1 4,5739 4,6357 + 1,35 SIT 100 3,9044 3,9090 + 0,11 Po prvi puta od uvođenja kune 1. lipnja 1994. godine, tečaj njemačke marke probio se na tečajnici HNB iznad razine od 3,79 kuna. Inače, od početka godine marka je poskupila više od 1,5 posto. I sve su ostale valute ovoga tjedna dobile na vrijednosti. Tečaj američkog dolara uspinje se već pet tjedana i u tom je razdoblju skočio više od 5,3 posto. U istom su razdoblju euro, talijanska lira i austrijski šiling osvojili oko 1,5 posto. Britanska je pak funta samo u proteklih 20-ak dana poskupila gotovo 3,9 posto, dok je slovenski tolar u istom razdoblju ojačao tek nešto više od 0,4 posto. Na listi dobitnica ovoga su se tjedna našle i japanska te švicarska valuta. Tečaj jena skočio je vrtoglavih 4,3, a franka 1,3 posto. 7. Vlada RH: O novčanim poticajima u poljoprivredi i ribarstvu Zakon o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu, Prijedlog kojeg je Vlada uputila u saborsku proceduru značajno bi promijenio obuhvat i način poticaja poljoprivredne proizvodnje te teritorijalni raspored poticaja. Značajan dio poticajnih mjera usmjerio bi se na područja posebne državne skrbi, brdsko-planinska i otočna područja. O novinama koje donosi taj zakonski prijedlog u četvrtak je na sjednici Vlade govorio pomočnik ministra poljoprivrede i šumarstva Miroslav Božić. Novine su, kazao je, plaćanje po jedinici proizvodne površine, investicijska potpora u podizanju dugogodišnjih nasada u voćarstvu i vinogradarstvu, uvođenje selektivnog plaćanja (po grlu) u stočarstvu. Radi se gotovo o 130 oblika novčanih poticaja i naknada ili gotovo dvostruko više od postojećih. Sredstva za provođenje predloženog zakona osiguravaju se u državnom proračunu, a za ovu godinu treba izdvojiti, 1,1 milijardu kuna. Uz uvođenje plaćanja po proizvodnim površinama zakonom se predlaže smanjenje zajamčenih cijena za neke poljoprivredne proizvode, a sve kako bi se omogućila konkurentnost prerađivačke industrije, rekao je Božić. Napomenuo je također da će otkup po zajamčenim cjenama vrijediti samo za područja obuhvaćena operativnim planom subvencija u poljoprivredi. Predloženi zakon, naglasio je, nužno je donijeti i zbog primjene nove poljoprivredne politike usklađene sa zahtjevima uključivanja u gospodarske integracije, ponajprije u Svjetsku trgovinsku organizaciju. Kad je riječ o ulasku Hrvatske u tu organizaciju, ministar gospodarstva Nenad Porges precizirao je da tehnički dio poslova Hrvatska mora obaviti do ljeta ove godine, inače će ostati izolirani otok. U studenom je ministarska konferencija u Sjedinjenim Državama i tamo Hrvatska mora biti kao punopravni član, rekao je, uz ostalo Porges. Podsjetivši da predloženi zakon predviđa uvođenje čak 17 novih novčanih poticaja, premijer Zlatko Mateša je kazao kako to dovoljno govori da Vlada skrbi o poljoprivredi. Naš je cilj stabilnost dohotka poljoprivrednih gospodarstva, rekao je, uz ostalo, Mateša. Prema Konačnom prijedlogu zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda zabranjena je prodaja tih proizvoda mlađima od 18 godina. Ministar zdravstva Željko Reiner naglasio je da je pušenje duhana najraširenija socijalno-medicinska bolest i prioritetan javno- zdravstveni problem u svijetu i kod nas. Podaci govore da u Hrvatskoj, u dobi od 25 do 65 godina puši gotovo svaka treća osoba, podjednako muškarci i žene. Ministar Reiner iznio je podatak Svjetske zdravstvene organizacije po kojem duhanski dim ubija veći broj ljudi nego promet, alkohol, ubojstva, droge i AIDS zajedno. Svjetski gospodarski gubici zbog pušenja kreću se oko 200 milijardi dolara, rekao je ministar Reiner. Saboru su upućeni i zakonski prijedlozi o zaštiti od ionizirajućeg zračenja te o otrovima. Oni uz ostalo, predviđaju zabranu uvoza radioaktivnog otpada i otrova u svrhu njihova zbrinjavanja u Hrvatsku. Vlada je prihvatila promjene Uredbe o mjerilima za stambeno zbrinjavanje hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata i članova obitelji poginulog, umrlog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja. Ove bi se godine kompletno riješili 60 postotni i 50 postotni ratni invalidi, kazao je zamjenik ministra hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Pero Kovačević. Inače, zakonskoj obvezi rješavanja stambenih pitanja stradalnika udovoljilo bi se do konca 2001. godine. Vlada je donijela odluke o pokretanju postupaka za sklapanje međunarodnih ugovora koji trebaju unaprijediti sigurnost plovidbe te utvrditi pravni temelj za uspostavu obveznih plovidbenih putova i nadzora pomorske plovidbe na Jadranu. Ljetno računanje vremena u ovoj godini počet će 28. ožujka u 2 sata, a završit će 31. listopada u 3 sata, utvrđeno je Uredbom o računanju vremena u 1999-toj. Zatvorena sjednica Vlade Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je donijela odluku o osnivanju Hrvatskih željeznica kao društva s ograničenom odgovornošću koja sukladno Zakonu o trgovačkim društvima zamjenjuje dosadašnji Statut i uređuje pitanja koja do sada nisu bila uređena Statutom. U priopćenju vladina Ureda za odnose s javnošću stoji da je prihvaćeno i izvješće o akciji pružanja jednokratne pomoći Hrvatima izbjeglicama iz BiH kojima je na Božić darovano živežnih namirnica iz robnih zaliha u vrijednosti od 12,3 milijuna kuna. Vlada se suglasila s Odlukom o najnižoj osnovici, ako plaća služi kao osnovica za obračunavanje i plaćanje doprinosa i za ostvarivanje prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Kako je u RH predviđen rast plaća od 10,24 posto u ovoj godini, za taj se iznos povećava i osnovica, pa ona od 1. siječnja 1999. iznosi 1.500,00 kuna. Imenovano je Povjerenstvo za provedbu Programa mjera Vlade za učinkovitu naplatu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje na čelu s Brankom Malenicom, direktorom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Povjerenstvu je povjerena izradba programa mjera protiv neistinitog iskazivanja isplate plaća čime se bitno umanjuju prihodi za zdravstvo i mirovine, a riječ je o tvrtkama koje ne posluju s gubitkom nego na prijevaru ostvaruju veću dobit. Dioničkom društvu Brodoremont Zadar iz Kalija reprogramirane su obveze za neplaćeni porez na dohodak a u svezi sa sanacijom započetom 1996. Vlada je donijela odluku o raspuštanju Gradskog vijeća Garešnice, jer je 10 izabranih vijećnika podnijelo ostavke i tako onemogućilo rad Vijeća. Imenovan je Mato Rijetković povjerenikom Vlade za Grad Garešnicu i odlučeno je da se izbori za članove Vijeća održe 21. ožujka. Iz tekuće zalihe Državnog proračuna odobren je novac Hrvatskom olimpijskom centru Bjelolasica d.d. Jasenak za financiranje radova na izgradnji skijališta. Odobren je i novac za manifestaciju "Hrvatska u Chicagu" koja će se u povodu otvaranja Generalnog konzulata RH u Chicagu održati od 6. do 8. travnja, a u njezinom sklopu predviđena je uzvratna predsjednička trgovinska i poslovna misija RH u SAD. Vlada je utvrdila prijedlog odluke o davanju suglasnosti za otvaranje Generalnog konzulata Savezne Republike Jugoslavije sa sjedištem u Rijeci, kaže se u priopćenju sa zatvorenog dijela sjednice. 8. Škegro o proračunu, Porges o "Dioni" Državni se proračun puni u skladu s očekivanjima, izjavio je novinarima potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro. Karakteristika je ovogodišnjeg siječnja, zbog izmjena Zakona o PDV-u i produžetka obračunskog razdoblja - s 15 na 30 dana, jedna "špica" naplate, umjesto dosadašnje dvije. Očekujemo da će se u veljači prikupiti "ostaci" slijedom tog zakona. Sve druge vrste prihoda stižu u skladu s očekivanjima, izjavio je Škegro nakon završetka sjednice Vlade. Zbog svega toga, naglasio je, neće kasniti mirovine i plaće. Novinari su više upita - vezanih uz Globus grupu, postavili ministru gospodarstva Nenadu Porgesu. "Nema rješenja bez zadiranja u srž, a srž je da sve nadzorne službe pojedinih ministarstava objedinjeno 'sjednu' na središta Globus grupe, a sve transakcije međuvezanih dijelova pomno podvrgnu provjerama", kazao je Porges. Ne vidim razloga, naglasio je, da se premijer Mateša u jednom trenutku bavi Tiskom, netko drugi KIM-om, a da se, ne samo ministar gospodarstva i zagrebačka gradonačelnica, već i mnogi drugi bave Dionom. Riječ je o legosustavu i na taj sustav treba sjesti kao takav, odnosno na ukupnost njegovih financijskih tokova. Porges je pripomenuo da, po njegovim spoznajama, problem pojedinih vjerovnika "Dione" unutar postojećeg opsega dospjelih potraživanja (koja već premašuju stotine milijuna maraka), prijeti "domino sindromom" nekim manjim bankama, a prema njihovim obvezama i dobavljačima. Odgovorio je također da je Ministarstvu gospodarstva Diona zanimljiva toliko što u okviru Ministarstva postoji Uprava za trgovinu. Slijedom toga, kazao je, moramo se smatrati obveznim za urednost opskrbe na području grada Zagreba, u kojem Diona ima 200 maloprodajnih objekta, posebice kada urednost opskrbe, jednim dijelom, ovisi i o njoj. Ministar gospodarstva je rekao da mu je "osobno više nego smiješno" da Prerada ozbiljno pregovara s dvama kupcima o prodaji Jadranske pivovare - u iznosu od 58 milijuna njemačkih maraka, bez da se to vezuje u paket kojim će se namiriti dio problema i u drugim dijelovima vezanih društava. Porges je, uz napomenu da je to pročitao u novinama, iznio i podatak da je problem ukupnih dugova same Dione sada narastao na preko dvije milijarde kuna. 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća za 42 dana u utorak su na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 150 milijuna kuna. No, kako su pristigle ponude u znatno većem iznosu, emisija je povećana na 349,1 milijun kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 98,806 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, što predstavlja kamatu od 10,50 posto na godišnjoj razini. Najniža ponuđena cijena iznosila je pak 98,761 kunu, odnosno kamatu od 10,90 posto. Stoga je jedinstvena cijena određena na 98,801 kunu, što znači da se zapisi izdaju uz kamatu od 10,55 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji iznosio je oko 32 posto. Slijedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 16. veljače, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 120 milijuna kuna, a s dospijećem za 42 dana. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 636,6 milijuna kuna. Na rok od 42 dana upisani su zapisi u iznosu od 585,9 milijuna kuna, a na rok od 182 dana 50,7 milijuna kuna. 10. Uskoro euroobveznice vrijedne 250 milijuna eura Vlada planira do kraja ovoga mjeseca izdati obveznice denominirane u jedinstvenoj europskoj valuti u vrijednosti 250 milijuna eura ili 290 milijuna američkih dolara, rekao je u ponedjeljak pomoćnik ministra financija Hrvoje Radovanić. Prvo hrvatsko izdanje obveznica u euru namijenjeno je otplati dugova koji dolaze na naplatu tijekom ove godine. Te bi obveznice, prema planu, imale rok dospijeća od pet ili sedam godina. Road-show, na kojem će se predstaviti nova emisija obveznica, održat će se tijekom veljače u Beču, Frankfurtu, Parizu, Milanu, Madridu, Londonu i Zurichu. Po Radovanićevim riječima, izgledi za uspjeh emisije su povoljni. 11. Statistika UVOZ SMANJEN 7,9 POSTO, IZVOZ PORASTAO 8,9 POSTO - U Hrvatsku je prošle godine uvezeno robe u vrijednosti od 8,4 milijarde američkih dolara, 7,9 posto manje nego u 1997. Izvoz je dosegnuo 4,5 milijardi američkih dolara ili 8,9 posto više, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Iz zemalja Europske unije (EU) lani je uvoz smanjen osam posto na 4,98 milijarde dolara, a izvoz je porastao 4,2 posto na 2,16 milijardi dolara. Najznačajniji hrvatski trgovinski partneri iz EU-a bili su Njemačka i Italija. Naime, iz Njemačke je uvezeno robe u vrijednosti 1,6 milijardi dolara, 12,2 posto manje, a na to je tržište izvezeno robe za 766,99 milijuna dolara, tj. 2,9 posto više. Iz Italije je na hrvatsko tržište uvezeno robe za 1,5 milijardi dolara, 12 posto manje. Izvoz u tu zemlju bio je vrijedan 801,7 milijuna dolara ili 1,9 posto više. Uvoz iz Makedonije lani je dosegnuo 55,7 milijuna dolara, što predstavlja rast od 32,5 posto. Izvoz je bio na razini 63,7 milijuna dolara, 17,8 posto manji. Uvoz iz Bosne i Hercegovine povećan je za 14,1 posto na 156,1 milijun dolara, dok je izvoz porastao 0,8 posto na 653,9 milijuna dolara. Iz Slovenije je uvezeno 4,4 posto manje robe, tj. za 721,9 milijuna dolara. Također, smanjena je i vrijednost izvezene robe na to tržište, za 14,5 posto na 432,4 milijuna dolara. Iz SR Jugoslavije prošle je godine uvezeno robe za 19 milijuna dolara, a izvezeno za 16,9 milijuna dolara. HRVATSKI INOZEMNI DUG U LISTOPADU 7,99 MLRD USD - Hrvatski inozemni dug u listopadu prošle godine iznosio je 7,99 milijardi američkih dolara ili 159,3 milijuna dolara više nego mjesec dana ranije, podaci su Hrvatske narodne banke. Od toga se na neevidentirane otplate glavnice odnosio 631 milijun dolara. Srednjoročni i dugoročni krediti u listopadu su porasli za 333,3 milijuna dolara na 7,53 milijarde dolara, dok je vrijednost kratkoročnih kredita smanjena za 174 milijuna dolara na 469,2 milijuna dolara.