FINANCIJSKI BILTEN 272.

HINA FINANCIJSKI BILTEN 272. 21 - 28. siječnja 1999. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Prihvaćene mjere za rješavanje nelikvidnosti 8. Savjet HNB o kretanjima na novčanom tržištu i bankarstvu 9. Slabiji poslovni rezultati Ericsson Nikole Tesle 10. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 21. I. 54.000.000 33.900.000 16,37 % 242.193.000 22. I. 33.500.000 26.900.000 16,38 % 193.614.000 23. I. - - 10,00 % 192.408.000 25. I. 28.000.000 15.000.000 16,20 % 233.272.000 26. 1. 42.000.000 27.000.000 15,93 % 283.242.000 27. I. 37.000.000 28.700.000 16,48 % 254.421.000 28. I. 23.500.000 20.500.000 16,35 % - Dnevni prosjek 36.333.000 25.333.000 16,28 % 233.192.000 "Minus" na računima negativnih banaka i štedionica i dalje dramatično raste. U srijedu je, primjerice, dosegnuo rekordnih 780 milijuna kuna, dok je istodobno ukupan saldo "pozitivaca" iznosio svega 476 milijuna. Zbog toga raste i promet u noćnom kreditiranju, pa je ovoga tjedna u prosjeku bio 30-ak milijuna kuna veći nego prošloga. U takvoj situaciji, zadovoljavajuća razina likvidnosti održava se samo učestalim repo i lombardnim kreditima središnje banke. Zahvaljujući tomu, ponešto je pala potražnja za novcem u dnevnom kreditiranju. No, još je uvijek veća od ponude. Unatoč nestašici novca, cijena mu se kreće na uobičajenim razinama, osim što su neki opozivni krediti odobreni i po vrlo visokoj kamati od 17 posto. Treba reći i to, kako je kronično nelikvidan osmerac postao sedmerac, s obzirom da se jedna štedionica "vratila iz mrtvih". Inače, manjak tog sedmerca kreće se oko 600 milijuna kuna. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 117,6 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 106,1 milijun kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani zapisi u iznosu od 11,5 milijuna kuna. Od 27. siječnja vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 835,2 milijuna kuna. Repo aukcije blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka održala je u srijedu repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do šest dana. Središnja je banka prihvatila sve pristigle ponude u iznosu od 230,1 milijun kuna. Rok dospijeća određen je za 02. veljače, dok je prosječna kamatna stopa iznosila 12,00 posto. I u četvrtak je HNB održala repo aukciju. Ali, s rokom povrata do osam dana. Prihvatila je sve pristigle ponude - 216,4 milijuna kuna. Rok dospijeća određen je za 05. veljače, dok je prosječna kamatna stopa iznosila 12,02 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze I ovoga je tjedna na Zagrebačkoj burzi ostvaren vrlo visok promet - čak 29,6 milijuna kuna - što se ponajviše zahvaljuje trgovini državnim obveznicama JDB serije i dionicama Plive. U fokusu ulagača bila je Pliva. Uz promet od čak 14,8 milijuna kuna, cijena joj je porasla 35 kuna, ili više od šest posto, zbog čega se, prvi puta od travnja prošle godine, probila iznad razine od 600 kuna. Zahvaljujući ponajviše tomu, CROBEX indeks skočio je u proteklih tjedan dana 12 bodova - na 781 bod. Osjetno je, 38 kuna, porasla i cijena Plave lagune, a slijedila ju je dionica Privredne banke s dobitkom od 10 kuna. Poskupile su i dionice Kraša te Jadran-Turista. No, svega dvije kune. S druge strane, dionice Zagrebačke banke pale su u nemilost ulagača. U proteklih tjedan dana cijena obične dionice Zabe pala je čak 18,4 posto, ili 158 kuna, zbog čega je, prvi puta nakon tri mjeseca, zaronila ispod razine od 700 kuna. Osjetno je, 12 kuna, pojeftinila i dionica Zagrebačke banke 3E serije, a slijedili su je Podravka i Končar s gubitkom od 10 kuna. Na vrijednosti je ovoga tjedna izgubila i dionica Sunčanog Hvara - dvije kune. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 26 - 28. siječnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva PLI-AA 580 614 610 14.811.316 Podravka PODR-A 82 92 85 56.448 Varaždinska banka 79 81 80 74.258 Viktor Lenac 80 80 80 10.560 Zagrebačka banka O 690 835 697 5.185.836 Atlantska plovidba 65 65 65 14.495 Istraturist 25 25 25 3.450 Jadran-Turist 33 34 33 5.693 Končar KONEL 50 55 50 18.000 Kraš KRAS-A 75 80 80 64.513 Plava laguna 320 348 348 271.794 Privredna banka 120 130 130 39.390 Sunčani Hvar 16 16 16 2.976 Zagrebačka banka 3E 380 400 380 51.775 Obveznice JDB 39,61* 39,61* 39,61* 9.041.394 * postotak nominalne cijene 29.651.898 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Ovoga je tjedna na Varaždinskom tržištu promet bio nešto veći nego prošloga. No, aktivno je bilo samo šest dionica. Najveći je promet, 109 tisuća, ostvaren dionicama Jadran hotela iz Crikvenica. Cijena im je, pritom, potonula za 30 kuna, a pojeftinila je, pet kuna, i dionica Kraša. Na listi dobitnica našle su se pak dionice Zagrebačke pivovare, Hotela Rabac i Tesle-Ericssona. I dok je cijena pivovare porasla snažnih 15 kuna, dionice rabačkog hotela i Tesle poskupile su svega pet, odnosno dvije kune. Pritom je VIN indeks ostao nepromijenjen u odnosu na prošli četvrtak - na 285 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 25 - 28. siječnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Chromos Samobor 440 440 440 20.240 Hoteli Rabac HRABC 30 30 30 2.370 Jadran hoteli JADRH 290 300 300 109.990 Kraš KRAS 75 75 75 25.125 Tesla-Ericsson 129 130 129 53.299 Zagrebačka pivovara 525 525 525 57.750 268.774 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 21. siječnja 28. siječnja Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5156,67 5096,41 - 1,17 London/FTSE-100 6022,30 5872,50 - 2,49 New York/DJIA 9335,91 9200,23 - 1,46 Tokyo/Nikkei 14245,42 14342,32 + 0,68 Jedan dan gore, a već drugi dolje. Tako su se ovoga tjedna kretale cijene dionica na Wall Streetu. Tržište očigledno ne uspjeva pronaći usmjerenje. S jedne strane, potiču ga vrlo dobri poslovni rezultati brojnih kompanija u prošlom tromjesečju. Primjerice, AT&T-a, American Expressa, CitiGroup,... To ukazuje na otpornost gospodarstva SAD-a na krize koje haraju svijetom. Međutim, s druge strane, snažno padaju prihodi američkih kompanija s tržišta "Pacifičkog bazena" i Latinske Amerike. A to znači kako bi, zbog financijskih kriza, industrijska proizvodnja SAD-a mogla osjetno usporiti, upozoravaju analitičari. Pored toga, ulagači su vrlo nervozni uoči svjedočenja predsjednika američke središnje banke Alana Greenspana pred Senatom krajem tjedna. Nitko sa sigurnošću ne može reći kako će Greenspan oslikati situaciju u gospodarstvu jer, od njegova nedavna svjedočenja objavljeni su brojni novi podaci. Strahuje se, također, da će predsjednik Feda ponovno upozoriti na, kako je svojedobno kazao, "iracionalno visoku" razinu cijena dionica. Kada se tomu pridodaju prijetnje iz Brazila, sasvim je jasno zašto su cijene dionica ovoga tjedna pale. Ni na europskim burzama situacija nije ništa bolja. Zbog pada Wall Streeta, europski su ulagači u defanzivi, pa su cijene dionica pale. U Frankfurtu je DAX indeks potonuo 60-ak bodova. Londonski Footsie indeks izgubio je pak 150 bodova, zbog čega je zaronio duboko ispod razine od 6.000 bodova. Na Tokijskoj su pak burzi cijene dionica ovoga tjedna porasle. No, neznatno. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 21. siječnja 28. siječnja Promjena u % Euro/USD 1,1562 1,1464 - 0,85 Euro/JPY 130,47 132,17 + 1,30 USD/JPY 112,84 115,27 + 2,15 Cijena zlata: USD/Unca 21. siječnja 28. siječnja Promjena u % 287,00 283,50 - 1,22 Brazil ponovno "gori". Optimizam, potaknut prošlotjednim laganim "prolazom" zakona o mirovinama kroz Kongres, nije dugo trajao. Strani su se ulagači nastavili povlačiti iz Brazila, stoga je real pretrpio novi udarac. Ovoga je tjedna tečaj američkog dolara skočio na rekordnih 1,91 real, što je 50-ak posto više nego što je iznosio prije dva tjedna. Na brazilskom tržištu vlada panika. Osim što se povlače strani ulagači, i domaće kompanije užurbano kupuju dolare kako bi se zaštitile od deprecijacije reala. Stoga su isušene sve zalihe "zelenbaća" na tržištu. Od početka godine s tržišta je, procjenjuje se, izvučeno više od 7,0 milijardi dolara. Čini se kako se real sasvim otrgnuo s uzda. Središnja bi banka, smatraju analitičari, trebala intervenirati kako bi opskrbila tržište dolarima i usporila pad reala. Jer, ako se nastavi potonuće reala, razbudit će se inflacija, što će pak izazvati daljnji rast kamatnih stopa. Međutim, Središnja banka Brazila i dalje dopušta tržištu da samo odredi tečaj reala. "Središnja banka nema namjeru intervenirati," izjavio je Altamir Lopes, direktor ekonomskog odjela te banke. Situacija sve više podsjeća na slom Rusije u kolovozu prošle godine. Ulagači se, stoga, plaše da bi brazilska vlada, kao tada ruska, mogla proglasiti moratorij na otplatu vanjskoga duga, koji iznosi oko 30 milijardi dolara. Doduše, ministarstvo financija objavilo je kako jamči da će Brazil platiti sav svoj vanjski dug, no analitičari kažu kako situacija "ne miriše na dobro". Real, quo vadis? Kako bi spriječila daljnji odljev stranog kapitala, u srijedu je središnja banka povećala kamatnu stopu na tržištu novca s 32,5 na 35,5 posto. No, ni taj potez nije zaustavio egzodus ulagača, pa je tečaj dolara skočio na rekordnu razinu od 1,91 reala. "Iskreno govoreći, ne znam kada će se tečaj smiriti i ne želim više ništa prognozirati nakon što je moja nedavna procjena o stabilizaciji tečaja dolara na oko 1,70 reala brzo pala u vodu," kaže jedan analitičar. Ulagače nije uspio smiriti ni novi dokaz da su brazilski političari svjesni situacije te da su spremni djelovati. Naime, Kongres je ovoga tjedna prihvatio nove mjere fiskalne reforme, koje je vlada dogovorila s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Zahvaljujući tim mjerama, državna će blagajna ove godine uštediti ili prikupiti 28 milijardi reala. Pored toga, prihvaćanje ovih mjera predstavlja još jedan korak bliže kreditu MMF-a od čak 41,5 milijardi dolara. Inače, izaslanstvo MMF-a doputovalo je u Brazil i čeka se izvješće o njegovim razgovorima s tamošnjom vladom. Prijetnje tržištima u razvoju Devalvacija brazilske valute opasno prijeti cijeloj Latinskoj Americi. "Jedna od prvih žrtvi mogla bi biti Argentina, s obzirom na njezine jake trgovinske veze s Brazilom," kaže Barton Biggs, predsjednik Morgan Stanley Dean Witter Investments. Naime, s padom reala, brazilski izvoz postaje znatno jeftiniji, dok uvoz poskupljuje. Riječju, sasvim je jasno da će argentinski izvoz u Brazil pasti, dok će njezin uvoz porasti. Zbog toga će se, dakako, argentinski peso naći pod snažnim pritiskom. Nakon devalvacije reala, Argentina je jedina veća zemlja Latama koja u ovom desetljeću nije devalvirala svoju valutu. Stoga ne čudi što su nedavno argentinske vlasti izašle s prijedlogom "monetarne asocijacije" sa SAD-om i "dolarizacije" - uvođenja dolara umjesto pesa. Sve u svemu, brazilska kriza prijeti svim tzv. tržištima u razvoju. Jer, zbog gubitka povjerenja ulagača u ta tržišta sve je veća mogućnost špekulativnih napada na valute tih zemalja. Tako, primjerice, Biggs smatra kako bi se slijedeći na udaru mogli naći hongkonški dolar i kineski juan. Hoće li Kina biti iduća žrtva financijskih kriza? Mogućnost devalvacije juana bila je ovoga tjedna, pored reala, tema koja je punila naslovne stranice tiska diljem svijeta. Glasine o devalvaciji kineske valute proširile su se nakon što je časopis China Daily Business Weekly u nedjelju objavio kako mnogi kineski analitičari smatraju da "devalvacija juana uopće ne bi bila loša ideja". Ovaj citat brzo je obišao svijet, s obzirom da je China Daily glasilo kineske vlade. Međutim, brzo su reagirale i monetarne vlasti. Središnja banka Kine već je drugoga dana priopćila kako je tekst u China Daily privatno mišljenje, a ne službeni stav te kako monetarne vlasti neće dozvoliti slabljenje juana. Guverner središnje banke Dai Xianglong kazao je pak kako bi Kina devalvirala juan samo kada bi snažno porastao deficit u bilanci plaćanja. Kako to nije slučaj, razloga za devalvaciju ima manje nego prije nekoliko mjeseci kada je kulminirala azijska kriza, zaključio je guverner. Zahvaljujući tomu, situacija se smirila. Euro na najnižoj razini od uvođenja Što se pak tiče odnosa između najznačajnijih svjetskih valuta, dolar je ojačao. U odnosu na japanski jen, njegov se tečaj, nakon duljeg vremena, probio u područje iznad 115 JPY. Porastao je i prema euru. Zbog toga je cijena eura potonula na najnižu razinu otkako je uveden - 1,14 dolara. Razlog je tomu pesimizam ulagača u svezi s rastom gospodarstva "Eurolanda", ali i uvjerenje kako će SAD izbijeći veće štete od brazilske krize. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 22 - 29. siječnja ?99. Valutai jedinica Tečaj22. siječnja Tečaj29. siječnja Promjenau % Euro 1 7,3509 7,3731 + 0,30 DEM 1 3,7585 3,7698 + 0,30 USD 1 6,3551 6,4433 + 1,38 GBP 1 10,4337 10,6295 + 1,87 JPY 100 5,6459 5,5757 - 1,25 ATS 1 0,5342 0,5358 + 0,29 ITL 100 0,3796 0,3807 + 0,28 CHF 1 4,5885 4,5739 - 0,32 SIT 100 3,9036 3,9044 + 0,02 Ovoga se tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB, po prvi puta od uvođenja kune 1. lipnja 1994. godine, probila iznad razine od 3,76 kuna. Inače, od početka godine marka je ojačala čak 0,84 posto. I većina je ostalih valuta ovoga tjedna dobila na vrijednosti. Američki dolar jača već mjesec dana. U tom je razdoblju njegov tečaj skočio više od 3,0 posto. U istom su razdoblju euro, talijanska lira i austrijski šiling osvojili više od 0,8 posto, dok je britanska funta samo u proteklih 15-ak dana poskupila gotovo 2,4 posto. U istom je razdoblju slovenski tolar ojačao blagih 0,3 posto, dok su ostale valute izgubile na vrijednosti. Švicarski franak klizi već dva tjedna i u tom je razdoblju oslabio 0,8 posto. Tečaj japanskog jena potonuo je samo u proteklih sedam dana više od 1,2 posto. Aukcija deviza HNB Hrvatska narodna banka održala je u ponedjeljak aukciju deviza. Prodala je 74,35 milijuna američkih dolara, po prosječnom tečaju od 6,3504 kune. 7. Vlada RH: Prihvaćene mjere za rješavanje nelikvidnosti Vlada je na sjednici, održanoj u četvrtak, temeljito raspravila i prihvatila prijedloženi program za rješavanje nelikvidnosti, što ga je izradilo vladino Povjerenstvo, osnovano potkraj prošle godine. Program mjera za rješavanje toga gorućega gospodarskog problema Povjerenstvo je podjelilo u dva dijela. Prvi dio su mjere koje će Vlada provesti unutar postojećeg zakonskog okvira, a drugi dio programa odnosi se na izmjene zakona, posebice Zakona o ovrsi i o stečaju, a koje će u saborsku proceduru za 15-tak dana. S 31. prosincem prošle godine 26.502 poduzeća imala su blokirane račune, a ukupni dug iznosio je 14,4 milijarde kuna. U njima je pak bilo zaposleno 182 tisuće ljudi. Od ukupno 26.502 poduzeća 22.500 ih je privatnih. Više od 15 tisuća poduzeća račune su imali blokirane duže od 360 dana, izvijestio je voditelj vladina Povjerenstva Dinko Zidarević. Najveća dugovanja su u trgovini na veliko i iznose 3,1 milijardu kuna, zatim slijedi trgovina na malo s 2,6 milijardi kuna, poljoprivreda s 1,1 milijardom, proizvodnja hrane i pića također s 1,1 milijardom dugovanja te poduzeća u građevinarstvu čija su dugovanja nešto ispod milijarde kuna. U prvih 300 poduzeća sa liste od 26.502 koncentrirano je oko polovice ukupnog dugovaranja, odnosno 7 milijardi kuna. Kod 10 tisuća poduzeća dug je manji od 10 tisuća kuna. Po županijama najviše je dužnika u Zagrebačkoj, s ukupnim dugom od 3,1 milijardu kuna. Slijede Županija splitsko-dalmatinska, Osječko-baranjska, Primorsko-goranska te Grad Zagreb. U programu mjera Povjerenstvo Vladi predlaže da za podmirenje obveza treba koristiti uobičajene instrumente plaćanja, a prijenos dionica samo kada je to propisano zakonom. Program predviđa i afirmaciju uporabe mjenice kao sredstva plaćanja, te mogućnost ukidanja akceptnog naloga s obzirom na učestalost i pojačanu zlouporabu. Isto tako potrebno je izmjeniti i dopuniti Zakon o platnom prometu u dijelu koji se odnosi na obračun i naplatu doprinosa, te izmjeniti Stečajni zakon i Zakon o ovrsi. Jedna od mjera koju predlaže vladino Povjerenstvo je i zabrana ugovaranja novih projekata za ona poduzeća koja nisu podmirila obveze iz prethodne godine. Također se predviđa izjednačavanje uvjeta plaćanja za državu i privatni sektor, intenziviranje uvođenja državne riznice, poticanje razvoja tržišta novca te primjena sustava mjera za podmirenje dospjelih obveza. U raspravi premijer Mateša i članovi Vlade odali su priznanje članovima Povjerenstva za rješavaje nelikvidnosti na dobro obavljenom poslu. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro napomenuo je da Povjerenstvo treba nastaviti raditi, odnosno pratiti ostvarivanje utvrđenih mjera. Kao problem kojeg treba hitno rješavati Škegro je naveo neplaćanje poreza na dohodak i neuplaćivanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Naveo je podatke da su u desecima tisuća tvrtki zaposleni prijavljeni na minimalne plaće, i na taj način poslodavci izbjegavaju plaćati poreze i doprinose. S tim u svezi premijer Mateša je naglasio kako je glavna zadaća Vlade nadzor uplate doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. "To što se radi je izvan moralnog i etičkog ponašanja. Mnogi koji govore da su mirovine male u isto vrijeme ne uplaćuju doprinose, i na taj način varaju umirovljenike, liječe se na tuđi račun, a to je nedopustivo", rekao je Mateša. I ministar gospodarstva Nenad Porges pohvalio je izvješće Povjerenstva za rješavanje nelikvidnosti, no, kako drži, Vlada se "treba uhvatiti u koštac sa poduzećima koja su žarišta nelikvidnosti". Ocijenio je, primjerice, da "Diona" za sobom "vuče u lošim poslovima" niz poduzeća prehrambene industrije, kao što su Kraš, Podravka itd. Dio dobiti javnih poduzeća u državni proračun Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je donijela odluku o uplati dijela dobiti javnih poduzeća u Dražavni proračun za 1999. godinu. Odlukom se javna poduzeća različitim visinama iznosa obvezuju dio ostvarene dobiti u protekloj godini uplatiti kao prihod ovogodišnjeg proračuna. Vlada je donijela odluku o izmjenama i dopunama Odluke o sanaciji i restrukturiranju Dubrovačke banke d.d. u Dubrovniku, a na temelju Zakona o bankama, izvijestio je vladin Ured za odnose s javnošću. Usvojena je uredba o zastupniku Vlade RH pred Europskim sudom za ljudska prava i o njegovu Uredu. Prihvaćena je odluka o pokretanju postupka privatizacije Hrvatskih telekomunikacija d.d. u dvije faze, a imenovan je i Savjet za privatizaciju te tvrtke. Budući da u roku od 60 dana poslije izbora nije utemeljeno Općinsko vijeće Brela, Vlada je u skladu sa zakonom imenovala Antu Ivanca povjerenikom Vlade u Općini Brela. Vlada je donijela odluku o osnivanju počasnog Generalnog konzulata RH u Islamskoj Republici Pakistan sa sjedištem u Karachiju. Dužnosti pomoćnika ministra turizma razriješen je dr. Velimir Šimičić, a pomoćnicom ministra turizma imenovana je mr. Saša Poljanec Borić. 8. Savjet HNB o kretanjima na novčanom tržištu i bankarstvu Savjet Hrvatske narodne banke razmotrio je na sjednici, održanoj u četvrtak pod predsjedanjem guvernera dr. Marka Škreba, najnovija kretanja na novčanom tržištu i bankarstvu te donio više mjera iz svoje nadležnosti, priopćeno je iz HNB-a. Najnoviji podaci govore da je izlazak nekoliko banaka s tržišta urodio povoljnim kretanjima kamatnih stopa. Te su banke u prosjeku imale osjetno više kamatne stope od solidnih banka i svojim su ponašanjem stvarale stalan pritisak na rast kamata. Na Tržištu novca Zagreb zabilježen je, doduše, porast prosječne dnevne kamate sa 15,81 posto u prosincu na prosječnih 16,10 posto u proteklom dijelu siječnja, no kod kamatnih stopa poslovnih banka prosinački podaci govore o padu u svim kategorijama. Prosječna kamata na kunske kredite bez valutne klauzule pala je u odnosu na studeni za gotovo 0,4 postotna boda, na 16,1 posto (kratkoročni krediti na 16,2 posto, dugoročni 13,3 posto). Prosječna kamata na kunske kredite s valutnom klauzulom pala je još više: s 13,6 posto u studenome na 13,0 posto u prosincu (na prosječnih 14,3 posto za kratkoročne, a 11,2 posto za dugoročne kredite). Takvo kretanje ostvareno je uz znatan porast iznosa novoodobrenih kredita u prosincu za čak 27,4 posto u odnosu na studeni. Istodobno je došlo i do pada pasivnih kamata banaka, tako da je prosječna kamatna stopa na kunske depozite smanjena u prosincu na 4,1 posto, a na devizne depozite na prosječno 4,0 posto. Povoljan je i podatak da je u prosincu došlo do porasta ukupnih deviznih depozita u vrijednosti oko 383 milijuna kuna (nešto više od 100 milijuna DEM), što govori da povjerenje u cjelinu hrvatskog bankovnog sustava nije uzdrmano krizom u nekoliko banka. Podatak da je u studenome došlo do smanjenja inozemnog neto zaduženja objašnjava da je povećana potražnja za devizama potkraj prošle godine bila izazvana u prvom redu dospijećem značajnijih obveza prema inozemstvu. Novi kredit za likvidnost Uzimajući u obzir nelikvidnost gospodarskog sustava, izazvanu prvenstveno strukturnim uzrocima, Savjet HNB odlučio je otvoriti bankama i štedionicama još jedan izvor likvidnosti kod središnje banke, ako se nađu u značajnijim likvidnosnim teškoćama koje ne mogu riješiti pomoću nekog od redovnih sekundarnih izvora likvidnosti, a nije riječ o nesolventnim bankama. To, međutim, znači da ovaj kredit nije lako dostupan poput lombardnih kredita, koji se praktički automatski odobravaju bankama koje imaju dovoljno vrijednosnih papira središnje banke ili trezorskih zapisa Ministarstva financija, pa ih u slučaju potrebe koriste i najbolje banke. Novouvedeni kredit za likvidnost namijenjen je kao svojevrsni predah onim bankama koje imaju ozbiljnijih teškoća s likvidnošću, ali i dovoljno vrijedne aktive koju bi u razdoblju korištenja tog kredita (najviše do godinu dana) mogle pretvoriti u likvidna sredstva i tako stabilizirati svoje daljnje poslovanje. Banka ili štedionica koja namjerava koristiti takav izvor likvidnosti obvezna je dostaviti izvješće i podatke o uzrocima nastale nelikvidnosti, te detaljni plan rješavanja nastalog problema, uključujući i izvješće o planiranim novčanim tokovima za sljedećih 90 dana. Kredit se može koristiti samo u sklopu mjera za poboljšanje stanja banke ili štedionice, u provedbi kojih bi sudjelovala i HNB. Taj kredit odobravao bi se uz zalog odgovarajućih vrijednosnih papira (Hrvatske narodne banke, Ministarstva financija, obveznice koje amortizira ili za njih jamči Republika Hrvatska, vrijednosni papiri izdavatelja čiji su vlasnički vrijednosni papiri u prvoj kotaciji Zagrebačke burze, utrživi vrijednosni papiri izdavatelja sa sjedištem u zemljama OECD), te uz kamatnu stopu od 14 posto. 9. Slabiji poslovni rezultati Ericsson Nikole Tesle Rezultati poslovanja Ericsson Nikole Tesle (ETK) prošle su godine bili znatno slabiji u usporedbi s 1997., što je posljedica krize na ruskom tržištu, ali i zaoštravanja problema likvidnosti u Hrvatskoj, objavljeno je iz te tvrtke. Po nerevidiranim podacima, poslovni prihod za 1998. iznosi 1,13 milijardi kuna, a dobit prije oporezivanja 37 milijuna kuna. Godinu ranije, prihod je iznosio 1,32 milijarde kuna, a neto dobit 127 milijuna kuna. Razina gotovine u kompaniji na kraju prošle godine je bila manja nego na početku, što je posljedica, navode u ETK-u, utjecaja primjene poreza na dodanu vrijednost (PDV) te neplaćanja mnogih kupaca. Krajem prošle godine u ETK-u je bilo uposleno 1853 djelatnika, 389 manje nego na kraju 1997. Rezultat je to izdvajanja dva dijela ETK- a, odnosno njihove prodaje američkoj kompaniji Chatham i Zavodu za ispitivanje kvalitete te provođenja programa rješavanja viška zaposlenika. 10. Statistika INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA SMANJENA 6,1 POSTO - U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u prosincu prošle godine smanjena 6,1 posto prema istom mjesecu 1997., podaci su Državnog zavoda za statistiku. Među glavnim industrijskim grupacijama, porasla je jedino proizvodnja energije i to za 15,1 posto. Proizvodnja kapitalnih proizvoda smanjena je 35,4 posto, i intermedijarnih proizvoda, osim energije, 12,4 posto. Kod trajnih proizvoda za široku potrošnju zabilježen je pad proizvodnje od 6,3 posto, a kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju od 0,6 posto. Promatrano po područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), porasla je proizvodnja u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, za 22,7 posto. U prerađivačkoj industriji proizvodnja je pala 10,2 posto, a u rudarstvu i vađenju 8,9 posto. Prošlogodišnji je porast industrijske proizvodnje u Hrvatskoj iznosio 3,7 posto u odnosu na godinu ranije. PROMET U TRGOVINI NA MALO U STUDENOM 0,4 POSTO MANJI - U Hrvatskoj je promet u trgovini na malo, prodaji, održavanju i popravku motornih vozila tijekom studenog prošle godine bio 0,4 posto manji nego u mjesecu ranije, te dva posto niži u usporedbi sa studenim prethodne godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U tom je mjesecu majviše porastao promet u prodaji, održavanju i popravku motornih vozila, i to za 4,4 posto. Najveći pad prometa, od 15,8 posto, zabilježen je u trgovini na malo namještajem, opremom za rasvjetu, električnim aparatima za kućanstvo, radio i TV uređajima, željeznom robom, bojom i staklom. U jedanaest prošlogodišnjih mjeseci, u usporedbi s istim razdobljem 1997., promet u trgovini na malo, prodaji i popravku motornih vozila nominalno je porastao 7,7 posto. HRVATSKE TVRTKE DUGUJU 13,4 MLRD KUNA - Iznos nepodmirenih naloga za plaćanje za čije izvršenje nije bilo dovoljno sredstava na računima pravnih osoba dužnika pri Zavodu za platni promet (ZAP), krajem studenog prošle godine u Hrvatskoj je dosegnuo 13,4 milijarde kuna, što je 4,9 posto više nego u prethodnome mjesecu i 34,9 posto više nego u studenom 1997. Prema podacima ZAP-a, koji nisu potpuni budući da ne pokazuju ukupna dugovanja pravnih osoba, nego samo iznos prijavljenih naloga za čije izvršenje nije bilo novca na računima tvrtki, krajem studenog bilo je 27.795 insolventnih tvrtki, 3,1 posto više nego u listopadu i 36,1 posto više nego u studenom pretprošle godine. U njima je bilo zaposleno 174.358 djelatnika ili 4,5 posto više nego u prethodnom mjesecu. Najveći broj insolventnih tvrtki, 23.931, i najveći iznos nenaplaćenih naloga, 8,1 milijardu kuna, evidentiran je kod tvrtki u privatnom vlasništvu. S obzirom na djelatnost, najviše neplaćenih naloga iskazano je u trgovini na veliko i posredovanju u trgovini, u iznosu od 3,1 milijardu kuna. Slijedi trgovina na malo i popravci predmeta za kućanstvo, s 2,3 milijarde kuna duga, te poljoprivreda, lov i usluge povezane s njima, s 1,05 milijarde kuna duga. Od ukupnog broja insolventnih tvrtki, njih 58,2 posto imalo je blokiran račun više od godinu dana, a na njih se odnosilo 73,6 posto ukupnog duga. Od 181 do 360 dana blokada računa trajala je u 17,6 posto pravnih osoba, od 61 do 180 dana u 9,4 posto tvrtki, od 31 do 60 dana u 4,9 posto tvrtki, a do 30 dana u 9,9 posto tvrtki. Najveći dio prijavljenih nepodmirenih naloga odnosi se na osobe s područja Grada Zagreba, odnosno 3,2 milijarde kuna, te iz Splitsko- dalmatinske županije, 807,7 milijuna kuna. Novčana sredstva pravnih osoba na žiro-računima iznosila su 30. studenoga prošle godine 10,7 milijardi kuna, što je 5,4 posto manje nego u mjesecu ranije.